Hrvatske su banke po razini kapitalne adekvatnosti među prvih pet u svijetu, a imaju i dovoljno kapitala da zadovolje bilo kakvu potražnju iz korporativnog sektora i sektora stanovništva, izjavio je u četvrtak predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović za Bloomberg Adria TV.
Globalno i lokalno hlađenje ekonomije nije zabrinjavajuće za hrvatske banke, naglasio je Adrović, jer s njihovom likvidnošću nema problema. Na računima banaka ima više od 85 milijardi kuna viška, a do kraja godine očekuje se da će se taj iznos drugom relaksacijom obavezne rezerve Hrvatske narodne banke povećati još za milijarde kuna.
"Likvidnost nije nikakav problem, nedostaje veća potražnja za kreditima, pogotovo korporativnog sektora", istaknuo je te dodao kako podaci za lipanj pokazuju da potražnja za korporativnim kreditima ipak raste.
Čitaj više
Šef udruge banaka: Od 1. rujna padaju kamate na prešutna prekoračenja
Od početka rujna niže kamate na prešutna prekoračpenja, a od sredine iduće godine banke šalju nove uvjete.
24.08.2022
Konačno stiže hlađenje iznimno polariziranog tržišta nekretnina
Godine dvoznamenkastog rasta cjena kvadrata u 2023. bi se trebale zaustaviti, a cijene stabilizirati.
23.08.2022
Banke sve opreznije, dogodine manji rast kreditiranja u Adria regiji
Banke sve više preferiraju promjenjive kamatne stope, klijenti pak tek sada žele one fiksne.
24.08.2022
Korporativni krediti u lipnju rasli su po stopi od preko 12 posto, a prema strukturi potražnje vidljivo je da potražnja manje dolazi od poduzeća koja rade investicije te su u pitanju uglavnom krediti za obrtna sredstva, rekao je predsjednik HUB-a.
Energetska kriza i inflatorni pritisci na poslovanje povećat će potražnju za kreditima u korporativnom sektoru.
"Kratkoročna potražnja korporativnog sektora raste zbog rasta troškova, rast će i do kraja godine i to će biti generator povećanja korištenja kredita u korporativnom sektoru. U idućih nekoliko godina očekuje se porast potražnje za kredite i od strane stanovništva i od korporacija", analizirao je Adrović uz napomenu da će ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen također pojačati potražnju za kreditima u oba sektora.
Predstavljaju li bankama problem povećanje stope konverzije s varijabilne u fiksnu kamatnu stopu te kakva se dinamika očekuje u budućnost s obzirom na to da se za razliku od ostatka regije omjer kredita prema BDP-u u Hrvatskoj u proteklih sedam godina smanjio s 80 na 69 posto, pogledajte uskoro u videu.
.webp){kind=icon}
