Očekuje se kako će trend rasta kreditiranja u Adria regiji ovih mjeseci doseći vrhunac te će u idućih 12 mjeseci na godišnjoj razini početi usporavati, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
Uzroci takvog razvoj događanja trojaki su. Ponajprije, ankete među bankama u regiji pokazuju kako one počinju zauzimati oprezniji pristup u davanju kredita, kako korporativnom sektoru tako i građanstvu, budući da predmnijevaju da će globalno gospodarsko usporavanje ostaviti traga i na tvrtke i na kućanstva.
Također, sama potražnja za kreditima usporava u kontekstu ozračja očekivanja usporavanja gospodarskog rasta, pa čak i recesije u idućih 18 mjeseci. Geopolitičke tenzije svakako utječu na odvažnost u investicijama, a inflacija, logično, pogađa i potrošnju, odnosno ulaganja, kako tvrtki tako i kućanstava.
U tim okolnostima treći logičan uzrok za očekivano usporavanje kreditne aktivnosti je rast kamatnih stopa u borbi protiv inflacije. Zanimljivo je kako se u novim okolnostima mijenjaju i preferencije kad je riječ o vrsti kamatnih stopa. Dok banke sve više favoriziraju promjenjive kamatne stope naspram fiksnih koje su proteklih godina u razdoblju niskih kamatnih stopa dominirale, klijenti bi tek sada više voljeli fiksnu kamatnu stopu i ne oduševljavaju ih promjene uvjeta zaduživanja.
U prvoj polovici ove godine kreditna aktivnost na području Adria regije na godišnjoj razini rasla je dosta solidno, s izuzetkom Slovenije gdje je ta stopa relativno niska, a najviše u Sjevernoj Makedoniji gdje je zabilježena godišnja stopa rasta od deset posto.
Vrlo su dobre brojke u Srbiji, gdje je kreditna aktivnost godišnje porasla 7,1 posto, te u Hrvatskoj gdje je rast 6,4 posto. Bosna i Hercegovina donekle zaostaje s rastom od 4,4 posto u odnosu na prvu polovicu 2021. godine, a u Sloveniji je taj rast iznosio 2,3 posto.
Zanimljivo je kako je u četiri zemlje u odnosu na kraj 2015. godine stopa rasta kredita dvoznamenkasta. Tako je u Srbiji ta brojka 53,3 posto, u Sjevernoj Makedoniji 43,1 posto, u Sloveniji 36,9 posto te u BiH 28,7 posto, dok je jedino u Hrvatskoj jednoznamenkasta, i to 7,9 posto.
Kad je riječ o omjeru iznosa ukupnih kredita i bruto društvenog proizvoda (BDP), u većini zemalja u posljednjih je šest i pol godina došlo do svojevrsne stagnacije, a pad je uočljiv jedino u Hrvatskoj gdje je taj odnos smanjen s 80 posto na 69 posto ukupnog iznosa kreditiranja prema ukupnom BDP-u.
"Razvoj stanja u Hrvatskoj može se protumačiti kao konvergencija s ostalim zemljama Adria regije gdje se odnos razine kredita i BDP-a kretao između 55 i 70 posto, što odražava realnost gospodarskih aktivnosti", stoji u izvješću analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Drugim riječima, rast udjela kredita u odnosu na razinu BDP-a zahtijevao bi snažan ekonomski rast i bržu konvergenciju u ekonomskom razvoju u odnosu na razvijene zemlje Zapadne Europe.
No, s druge strane, to znači da postoji vidljiv potencijal za daljnji rast kreditiranja u odnosu na visinu BDP-a prema stopama kakve postoje u zemljama poput Njemačke, gdje je omjer na 83 posto, Austrije, gdje je na 92 posto, ili Francuske i Španjolske, gdje je brojka prešla 100 posto.
Iz analize podataka o kreditiranju nadalje je vidljivo da je u posljednjih deset godina rastao udjel kredita građanima u ukupnim kreditima u odnosu na one korporativne koji su povijesno gledano bili dominantniji.
To se može objasniti jačanjem upravljanja rizikom u bankarskom sektoru i strožim pravilima za davanje kredita te činjenicom da je korporativni sektor uložio trud u optimizaciju korištenja duga.
Također je u zadnjih deset godina zabilježen rast udjela stambenih kredita u ukupnim kreditima u gotovo svim zemljama Adria regije osim u Srbiji, gdje je ta brojka pala s 47 na 39 posto. U Sloveniji je rasla s 57 na 66 posto, u Hrvatskoj minimalno s 48 na 49 posto, u BiH s 19 na 23 posto i u Sjevernoj Makedoniji s 23 na 34 posto.
Taj se pretežiti rast može objasniti rastom cijena nekretnina, nižim kamatnim stopama u promatranom razdoblju, realnim rastom plaća i poboljšanjem potrošačkog sentimenta u godinama prije pandemije.
Kamatne stope na kredite građanima u prosjeku su padale u gotovo svim zemljama (za BiH nema podataka), a sada variraju od 3,27 posto u Sloveniji do 6,82 posto u Srbiji. Prije deset godina brojke su bile otprilike dvostruko veće, između 6,19 posto u Sloveniji i 12,06 u Srbiji.
