Korporativne obveznice u Hrvatskoj iznenađujuće popularne, u čemu je stvar?

Plitko tržište kapitala u Hrvatskoj ponekad može iznenaditi. Potaknuti informacijama o nekoliko svježih izdanja korporativnih obveznica u posljednjih par dana odlučili smo baciti nešto širi pogled na situaciju s ovom vrstom korporativnog financiranja i ostali ugodno iznenađeni.

Mada se na prvi pogled može steći dojam kako su korporativne obveznice u Hrvatskoj gotovo u potpunosti nepoznate kao izvor financiranja – regulatori su u posljednjih pet godina odobrili tek devet prospekata za ponude tih vrijednosnica – detaljniji podaci ukazuju na to da su i u manjim domaćim kompanijama upoznati s alternativnim izvorima novca. U bazu Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD) ove je godine do kraja rujna uvršteno čak 16 izdanja obveznica. Lani ih je u cijeloj godini bilo 14.

Informacije o takvim izdanjima prolaze ispod poslovičnog žita jer se u najvećem dijelu radi o manjim privatnim emisijama za koje nije potrebno raditi prospekte. U takvim primjerima investitori su već dogovoreni unaprijed te nerijetko jedini trag o njima ostaje zapis u arhivama SKDD-a.

Sveukupno, u ovom se trenutku u Hrvatskoj "u opticaju" nalazi 70-ak različitih korporativnih obveznica koje je izdalo 60-ak kompanija. Ukupna nominalna vrijednost im je 1,22 milijarde eura. Više od 9,4 milijardi nekadašnjih kuna.

Od 70-ak obveznica njih tek 15-ak je u iznosu većem od deset milijuna eura. Takva mala izdanja, naravno, ne opravdavaju niti trošak listanja na burzi, a ulagači u njih su uglavnom ili institucionalni investitori poput fondova, banaka, osiguravatelja, ili s izdavačima povezane osobe.

Čak i kad se uvrste na burzu trgovina tim obveznicama je vrlo rijetka što potvrđuju i podaci sa Zagrebačke burze. Od ukupno 322 milijuna eura redovnog prometa prošle godine, korporativnim obveznicama ostvareno je 4,5 milijuna, dakle tek 1,4 posto.

Tradicionalno, financijski stručnjaci vole europsko, pa time i hrvatsko, tržište zvati bankocentričnim. To znači da su, za razliku od američkog gdje tržište kapitala – dionice i obveznice – imaju puno veću uslugu, u Europi kompanije općenito okrenute bankovnim kreditima i bankama. Svi pokušaji rušenja bankarske dominacije kroz desetljeća su propali.

Važna odluka

Odluka o tome treba li se financirati kreditom ili korporativnom obveznicom ovisi o mnogo faktora. S jedne strane kreditni odnos s bankom može biti povoljniji za poduzetnika jer u slučajevima poteškoća s otplatom može lakše dogovoriti odgodu ili neko drugo rješenje. No korporativne obveznice daju više slobode jer uglavnom ne traže izravno vezanje kolaterala ili novac nije strogo određen za neku namjenu kao što je to obično kod kredita. Također, odmak od vjerovnika je veći i kompaniji ostaje tek da redovito otplaćuje kamate.

Obveznicama su obično sklonije nešto veće kompanije za koje je veća vjerojatnost da će biti spremnije podijeliti detaljnije podatke o poslovanju koji su nužni investitorima kako bi se odlučili za ulaganje. Niz imena hrvatskih kompanija koje su izdale obveznice proteklih godina pokazuje kako ipak ne nedostaje niti manjih ili srednjih tvrtki koje su se odlučile na takav potez.

Među pionirima izdavanja korporativnih obveznica u Hrvatskoj nalaze se Plava laguna i Belišće koji su 2002. godine emitirali obveznice i uvrstili ih na obje tadašnje burze. Istraživanje koje je prije desetak godina provela Danijela Miloš sa zagrebačkog ekonomskog fakulteta pokazalo je kako je još i tada relativno malo domaćih tvrtki razmatralo financiranje korporativnim obveznicama.

Od pedesetak anketiranih tvrtki samo šest ih je razmišljalo o mogućem izdanju obveznica. S druge strane, isto istraživanje pokazalo je i kako je 80 posto institucionalnih investitora bilo spremno ulagati u korporativne obveznice. To znači da je potražnja postojala još i tada, a broj izdanih obveznica u međuvremenu sugerira kako postoji i danas.

Obveznice mogu biti dobra alternativa kreditima | Depositphotos

 

To djelomično potvrđuju i podaci koje je Bloomberg Adriji poslao SKDD. Krajem 2014. godine protuvrijednost tržišne kapitalizacije svih vrijednosnih papira pohranjenih u SKDD-u bila je 50,2 milijarde eura. Nominalna vrijednost korporativnih obveznica domaćih izdavatelja bila je 476,7 milijuna eura. Deset godina kasnije, krajem rujna ove godine, tržišna kapitalizacija svih vrijednosnica bila je devet milijardi eura, odnosno 18 posto viša. No nominalna vrijednost korporativnih obveznica je skočila za čak 157 posto na 1,22 milijarde eura.

Mada broj izdanih korporativnih obveznica u posljednje dvije godine ohrabruje i ukazuje kako financijsko tržište izvan banaka u Hrvatskoj također postoji, tip kompanija koje su izdale obveznice sugerira da bi općenito domaćim poduzetnicima ipak dobro došlo dodatno informiranje o alternativnim izvorima financija. Među izdavačima se, naime, nalazi ipak nešto veći broj tvrtki koje su povezane s financijskom industrijom, poput Šted-investa, Podravske, Erste ili Slatinske banke, InterCapitala ili Agram leasinga. One su, logično, bolje upoznate s mogućnostima pa i prikupljanjem svježeg kapitala kroz izdavanje korporativnih obveznica.

No kad se među aktivnim sudionicima na tržištu kapitala pojave i tvrtke poput Hotela Osijek, Glucodenta, AWT Internationala, Žive vode te Rijekatekstila, stječe se dojam kako još uvijek ima nade za hrvatsko tržište. Sanjati o brojnim korporacijama s velikim izdanjima i globalnim kreditnim rejtinzima možemo i dalje, no čini se boljim koncentrirati se na realne mogućnosti što, pokazuju brojke, može uvijek rezultirati ugodnim iznenađenjem.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar