Vrijednost bitcoina više nije misterij - već financijska činjenica

"Kriptovalute nemaju pravnu ili intrinzičnu vrijednost; njihova vrijednost ovisi isključivo o tome koliko su ljudi spremni platiti za njih na tržištu." Tako centralna banka Australije započinje svoj edukativni tekst o digitalnoj imovini na svojoj službenoj web stranici. I mnogi dijele to mišljenje, posebno kada je riječ o određenim altcoinima, ali je li bitcoin, kao najpopularnija i najvrjednija kriptovaluta, iznimka?

Kako domaća kriptovaluta ulazi u globalni financijski mainstream, sve je teže govoriti o njoj kao o isključivo spekulativnoj imovini. Neke jurisdikcije je priznaju kao zakonsko sredstvo plaćanja, američki predsjednik Donald Trump ove je godine naredio uspostavu strateške nacionalne rezerve bitcoina, korporativne strategije za akumuliranje bitcoina također dobivaju na popularnosti i, naravno, sve više velikih, institucionalnih investitora ulaže u bitcoin.

Samo BlackRock, kao najveća svjetska tvrtka za upravljanje investicijama, privukao je milijarde dolara u svoj spot bitcoin ETF (burzovno trgovani fond). Financijski teškaš poznat je po tome što nudi ETF-ove koji pokrivaju svaku zamislivu industriju gotovo dva desetljeća, a jedan od njegovih najnovijih fondova pokazao se najprofitabilnijim.

Prije nekoliko dana, njegov bitcoin ETF približio se granici od 100 milijardi dolara imovine, zahvaljujući masovnim priljevima i novom porastu cijene same kriptovalute, izvijestio je Bloomberg. Fond generira više prihoda od bilo kojeg drugog u portfelju tvrtke od više od 1000 globalnih fondova, prema podacima koje su prikupili Eric Balchunas i James Seyffart iz Bloomberg Intelligencea. Njihove procjene pokazuju da fond, koji naplaćuje skromnu naknadu od 0,25 posto, ostvaruje više od 240 milijuna dolara godišnjeg prihoda, što je impresivan učinak za ETF koji postoji manje od dvije godine, napisali su u izvješću.

"Veliki dio uspjeha fonda ovisi o tome koliko dobro 'prodaje' svoju priču", rekao je Adam Morgan McCarthy iz istraživačke tvrtke Kaiko. "Priča o digitalnom zlatu dobila je na zamahu ove godine, posebno u travnju nakon objave američkih carina. S porastom državnog duga i slabijim dolarom, privlačnost bitcoina široj skupini investitora značajno je porasla."

Vrijednost Bitcoina raste

Podsjetimo, ranije ovog mjeseca digitalna valuta postavila je novi rekord - prvi put je prešla granicu od 125.000 dolara. Prošlog vikenda njezina je cijena oslabila za više od 12 posto, tijekom rekordne likvidacije na kripto tržištu, koja se dogodila nakon što je američki predsjednik najavio dodatne tarife na kineski uvoz i ograničenja izvoza softverskih proizvoda. Međutim, otkako je Trump (koji se tijekom predsjedničke kampanje zalagao za veće prihvaćanje kriptovaluta) pobijedio na izborima u studenom, kovanica je porasla za više od 65 posto. U ponedjeljak ujutro bitcoin je porastao za 2,84 posto i trgovao se po cijeni od 115.054 dolara.

Probijanje granice cijene početkom listopada nije bilo veliko iznenađenje za tržišne stručnjake, budući da je posljednji kvartal tradicionalno najjači za ovaj digitalni novčić. A kripto entuzijasti, očekivano, predviđaju još veće vrijednosti. Između ostalog, CryptoQuant u svom najnovijem izvješću navodi da bi, ako potražnja nastavi rasti, bitcoin do kraja godine mogao dosegnuti raspon cijena od 160.000 do 200.000 dolara.

Već je toliko puta oborio rekorde koje su kritičari smatrali nedostižnima da se nagađalo o tome može li dosegnuti milijun dolara. To ne bi bilo nemoguće, ali bi bilo potrebno ispuniti nekoliko uvjeta, o čemu možete pročitati u zasebnom članku.

Kolika je vrijednost toga?

Uz impresivne brojke povezane s takozvanim digitalnim zlatom, kako se bitcoin često naziva, priča o tome na čemu se točno temelje ostaje maglovita za mnoge promatrače tržišta, što obično nije slučaj kada se govori o pravom zlatu, od kojeg se - mnogi bi rekli - može napraviti barem komad nakita. Međutim, često se gubi iz vida činjenica da vrijednost zlata nije samo prirodna (na temelju njegovih fizičkih svojstava), već i društvena - plemeniti metal je društveno prihvaćen kao sredstvo razmjene, odnosno ljudi su se složili da ima vrijednost.

Bitcoin se također uspoređuje sa zlatom jer je, prije svega, ograničen u količini - ukupan broj kovanica koje se ikada mogu iskopati je 21 milijun, a to se obično navodi kao osnovna vrijednost najjače kriptovalute. Drugim riječima, bitcoin je u digitalni svijet uveo koncept "rijetkosti", što se doživljava kao moćan koncept, u ​​usporedbi s tradicionalnim valutama čija vrijednost može pasti kada središnje banke tiskaju više novca kako bi stimulirale gospodarstvo. Druga važna paralela sa zlatom jest da je njegova vrijednost među korisnicima također određena konvencijom i prihvaćena kao odnos ponude i potražnje. Sljedeće pitanje koje se postavlja jest: što je potaknulo potražnju za bitcoinom posljednjih godina?

Bloomberg

Pa, treba reći da se percepcija vrijednosti bitcoina mijenjala tijekom njegovog razvoja - ne samo u cijeni već i u razumijevanju što bitcoin zapravo jest.

U svojim ranim godinama (točnije od 2009. godine, kada je službeno lansiran), bitcoin nije imao tržišnu vrijednost, ali njegovi rani korisnici bili su fascinirani idejom digitalnog novca bez posrednika, pa se na njegovu vrijednost tada gledalo intelektualnije - kao na dokaz da je moguće stvoriti decentraliziranu valutu. S osnovnom idejom digitalne valute za trenutna, anonimna plaćanja bez potrebe za bankom, što je zvučalo vrlo privlačno, bitcoin je prvi put došao u središte pozornosti javnosti 2013. godine, a tada mu je cijena skočila s oko 13 dolara na 747 dolara.

Međutim, unatoč pričama o ulasku u mainstream, kriptovaluta nikada nije stvarno prijetila da će zamijeniti redovne valute kao sredstvo plaćanja namirnica, kupnje automobila ili slanja novca preko granica, iako je ovo tržište zrelo za promjene, s obzirom na visoke naknade, piše Bloomberg. Štoviše, također je žestoko kritizirana zbog korištenja za kupnju ilegalne robe na dark webu ili za pranje novca (iako postoje kriptovalute koje kriminalcima nude još veću anonimnost, a ne treba zaboraviti da je volumen tradicionalnih valuta koje se koriste u ilegalne svrhe i dalje daleko veći od količine bitcoina koji se koristi iz istog razloga).

Sami predstavnici kripto industrije priznaju da ne postoje objektivni razlozi zašto bi netko radije koristio bitcoin za plaćanje računa u trgovini ili kafiću umjesto lokalne valute, osim u ekstremnim situacijama: kada je tradicionalni novac vrlo nestabilan ili mali broj ljudi u zemlji ima pristup konvencionalnim financijskim sustavima, kao što je slučaj u nekim afričkim zemljama, na primjer.

Međutim, zanimljivo je da se kriptovaluta nije nametnula kao dominantna u prekograničnim transakcijama, budući da mnogi stručnjaci ističu prednosti bitcoina za međunarodna plaćanja, kao bržu, jeftiniju i jednostavniju opciju u usporedbi s fiat valutama. Ove se značajke često navode kao ključne prednosti za tvrtke koje posluju u inozemstvu ili za građane u ratnim zonama, koji su praktički financijski odsječeni od ostatka (ili značajnog dijela) svijeta zbog sankcija i drugih ekonomskih mjera.

Kripto analitičar i suosnivač CTB Crypto & Consultinga Ivan Andrejević, međutim, tvrdi da se bitcoin pokazao kao vrlo dobro sredstvo za prijenos bogatstva te da mu druge klase imovine praktički ne mogu konkurirati. "Za fiat novac postoje jasna ograničenja u pogledu vrijednosti koja se može prenijeti preko granica, ako prenosite zlato u većim količinama, potrebni su kamioni... S druge strane, na jednom kripto novčaniku možemo prenijeti cijelo bogatstvo, što pruža veliku sigurnost i to se sada najjasnije pokazalo u Ukrajini i Gazi."

Ali ako glavni razlog zašto je bitcoin i dalje relevantan ima malo veze s plaćanjima (iako se to smatra njegovom komparativnom prednošću u gore navedenim slučajevima), što i dalje potiče njegov rast?

Pa, kriptovaluta je vjerojatno poznata najširem krugu ljudi zbog sve većeg broja bitcoin milijunaša koji su se pojavili zbog spekulativnog naboja koji je coin okupio oko sebe, što je česta pojava u kriptovalutama, ali naravno i na drugim tržištima. Ti bogataši pobuđuju interes drugih, a to onda vrši pritisak na investicijske savjetnike da klijentima ponude izloženost digitalnoj imovini. Kao rezultat toga, domaća kriptovaluta doživjela je vrtoglav rast potaknut prihvaćanjem u tradicionalnim financijskim institucijama.

Podsjetimo se da su prošle godine, nakon desetljeća čekanja, u SAD-u odobreni prvi spot bitcoin ETF-ovi te da je ono što je odigralo ključnu ulogu u tome da je američka Komisija za vrijednosne papire i burze konačno dala zeleno svjetlo ETF-ovima bio ulazak etabliranih tvrtki poput BlackRocka u igru, odnosno njihova prijava za pokretanje takvih fondova. Zbog euforije oko ETF-ova, bitcoin je tada dosegao rekord mjesec dana prije halvinga, dok je do tada bilo obrnuto - kriptovaluta je dosezala najvišu vrijednost nakon svakog od prethodna tri halvinga.

Halving je događaj programiran u sam Bitcoin blockchain kod, odvija se jednom svake četiri godine i prepolovljuje nagradu za rudarenje kovanica (količinu bitcoina koji se oslobađaju iz mreže za kompenzaciju rudarima) i stopu izdavanja novih bitcoina.

Depositphotos

Sada, s rastom ukupne vrijednosti tržišta bitcoina, njegova volatilnost postupno se smanjuje, što ga približava spomenutom zlatu i mijenja način na koji ga investitori vide. Naime, ono što se sada u osnovi događa s bitcoinom praktički je promjena investitora. "Odnosno, bitcoin više nije toliko privlačan trgovcima, na tržište dolaze tvrtke i fondovi - i dolaze na dugi rok i ne vole visoku volatilnost, već male, sigurne prihode", ranije je objasnio Andrejević.

Drugim riječima, veliki investitori počeli su bitcoin doživljavati kao alternativu dionicama, obveznicama, nekretninama i drugim klasama imovine, dok se kripto-fondovi promoviraju kao alat za diverzifikaciju portfelja i zaštitu od inflacije, a inflacija je, kako kaže naš sugovornik, "jedina koja je sigurna i jedina od koje se ne može pobjeći". Iz istog razloga, zanimljiv je i malim, individualnim investitorima, koji ga koriste kao oblik štednje jer je bitcoin vrlo likvidan, može se kupiti globalno, a nije potrebno kupiti cijeli bitcoin, već se može podijeliti i trgovati u manjim dijelovima - najmanja jedinica bitcoina je satoshi, koji iznosi 0,00000001 bitcoin.