Cijene kriptovaluta ponovno su nešto zadrhtale, nakon što su prošlog mjeseca zabilježile znatan rast. Cijelo kriptotržište nalazi se još od prošle godine u takozvanom bikovskom trendu, kada cijene rastu (uz povremene padove).
Cijena bitcoina kreće se oko vrijednosti od 115 tisuća dolara, što je nekoliko posto ispod rekorda postignutog sredinom srpnja, kada je iznosila 122 tisuće dolara. Ether je prošlog mjeseca zabilježio snažan skok – cijena mu je porasla s oko 2.400 dolara na 3.700 dolara, što predstavlja rast od 65 posto. Ipak, ether još uvijek nije dosegao rekord iz studenog 2021., kada je vrijedio 4.600 dolara, da bi potom pao na samo tisuću dolara za jedan ether.
Buđenje ehtera i šireg ekosustava
Kriptotržišta su ciklična, pa ćemo prije ili kasnije svjedočiti korekciji, upozorava analitičar Ilirike, Domen Kregar. "Trenutno ipak primjećujem dosta optimizma i uzbuđenja za nadolazeće mjesece, pogotovo zbog buđenja etera i njegova šireg ekosustava. Iako se bitcoin trenutačno kreće blizu svojih povijesnih maksimuma, čini se da još nije rekao posljednju riječ", kaže Kregar.
Čitaj više

JPMorgan: Prognoza za stablecoin od dva bilijuna dolara je 'optimistična'
Trenutna tržišna kapitalizacija svih stablecoina iznosi 260 milijardi dolara.
25.07.2025

Bitcoin nadmašio Visu: Transakcijski volumen dosegao 20 bilijuna dolara
Bitcoin mreža godišnje procesuira 20 bilijuna dolara, više nego što obrađuje Visa. No, ova usporedba otkriva i dublju promjenu u ulozi najveće svjetske kriptovalute.
25.07.2025

Što je bitcoin, kakva je njegova prošlost i, prije svega, budućnost? Donosimo detaljan vodič
Nekada spekulativna imovina, danas je dio mirovinskih portfelja i oblik osiguranja od rizika.
24.07.2025

Kako se kriptovalute uvlače u vaš portfelj, čak i ako to ne želite
Tvrtke povezane s kriptovalutama dio su većine globalnih i američkih indeksa koje pokrivaju ETF-ovi.
22.07.2025
"Bitcoin je trenutačno sedma najveća imovina na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji, što znači da to više nije nišna investicija zanimljiva samo tehnološkim entuzijastima", navodi Kregar.
Analitičar Ilirike opisuje poznati scenarij: bitcoin dosegne rekordne vrijednosti, zatim se njegova dominacija počne lomiti, što često vodi u takozvanu "alt sezonu" – razdoblje kada alternativne kriptovalute (altcoini) donose natprosječne prinose, naravno uz znatno veći rizik. Nakon tog ciklusa obično slijedi medvjeđe tržište s duljim razdobljem pada cijena i smanjenog interesa za kriptovalute. Do sada je tako bilo, kaže poznavatelj kripto područja.
Nova vrsta ulagača, manja volatilnost
No, priljevi u ETF-ove i ulazak velikih institucionalnih ulagača donekle su promijenili cjenovnu dinamiku i smanjili kolebanja. Kregar spominje i tržišnu kapitalizaciju vodećih kriptovaluta. "Bitcoin je trenutačno sedma najveća imovina na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji, što znači da to više nije nišna investicija zanimljiva samo tehnološkim entuzijastima. Sve te promjene doprinose sazrijevanju kriptovaluta kao financijskog instrumenta, što obično znači manju volatilnost. Rastovi su manje ekstremni, a isto vrijedi i za padove", kaže Kregar.
Povijest kriptotržišta prepuna je spektakularnih uzleta, ali i slomova koji su ulagače podsjetili da cijene ne idu uvijek samo prema gore. Kako su se ti padovi razvijali kroz vrijeme i što možemo očekivati u budućnosti?
Prvi balon: eksplozija i slom bitcoina
Bitcoin, prva kriptovaluta, pojavio se 2009. kao decentralizirani digitalni novac, koji je trebao eliminirati potrebu za posrednicima poput banaka. Izumio ga je tajanstveni autor pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, čiji identitet i dalje ostaje nepoznat.
Isprva je bitcoin bio zanimljiv uglavnom tehnološkim entuzijastima i libertarijancima, ali cijena je polako počela rasti. Prvi veći bikovski trend dogodio se 2011., kada je skočio s nekoliko dolara na gotovo 30 dolara – i potom se srušio natrag na dva dolara.
Taj rani slom bio je najava nestabilnosti koja će postati zaštitni znak kriptovaluta. No, tek je 2013. donijela prvi pravi veliki balon. Bitcoin je u studenom te godine dosegao cijenu od 1.150 dolara, prije nego što je propast kriptoburze Mt. Gox izazvala novi slom. Zbog provale u tu japansku burzu i gubitka stotina tisuća bitcoina, povjerenje u kriptosektor bilo je ozbiljno poljuljano i pokrenut je višegodišnji medvjeđi trend.
Alternativni novčići i novi baloni
U godinama nakon prvog bitnog sloma, na tržištu se pojavila gomila alternativnih kriptovaluta. Među prvima većima bio je litecoin, a zatim i ether, koji pokreće Ethereum – platformu koja omogućava pametne ugovore i decentralizirane aplikacije. Uslijedila je eksplozija takozvanih ICO-a (initial coin offerings) oko 2017. godine.
Manija povezana s ICO-ima bila je glavna pokretačka snaga novog kriptobalona. Ulagači su masovno kupovali tokene projekata koji su obećavali revoluciju u financijama, logistici, zdravstvu pa čak i zabavi. Vrh je bitcoin dosegao u prosincu 2017. s gotovo 20 tisuća dolara, a ether oko 1.400 dolara. Ukupna tržišna kapitalizacija cijelog kriptotržišta premašila je 800 milijardi dolara.
Ali uslijedio je brutalan slom – padovi od 80 do 90 posto za većinu kriptovaluta. Bitcoin je 2018. godinu završio na oko 3.200 dolara, a ether je pao ispod sto dolara. Velika većina malih ICO-projekata propala je.
DeFi, NFT-ovi i slom nakon FTX skandala
Od 2019. kriptotržište je počelo polako ponovno rasti, a taj se oporavak nakon pandemije covida pretvorio u eksplozivan rast. Obilje likvidnosti, niske kamatne stope i nepovjerenje u tradicionalne financije pogurnuli su bitcoin i altcoine u novu orbitu. U prosincu 2020. bitcoin je nadmašio stare rekorde, a u studenom 2021. dosegao povijesnih 69 tisuća dolara.
Uz bitcoin, u prvi su plan iskočile decentralizirane financije (DeFi), koje su omogućile decentralizirano trgovanje, kreditiranje i štednju. Također, takozvani NFT-ovi (nezamjenjivi tokeni) eksplodirali su i 2021. postali kulturni fenomen.
Propast FTX-a uzdrmala je cijelu industriju. Prvi čovjek tvrtke, Sam Bankman-Fried, osuđen je na 25 godina zatvora | Bloomberg
Ali ponovno je uslijedio pad – ovaj put zbog kombinacije faktora: inflacijskih pritisaka, rasta kamatnih stopa, propasti važnih institucija (platforma FTX, kriptovaluta Terra/Luna) i opće makroekonomske nesigurnosti.
Tijekom 2022. i početkom 2023. bitcoin je pao ispod 16 tisuća dolara, ether ispod tisuću dolara, a mnoge alternativne kriptovalute izgubile su više od 90 posto svoje vrijednosti.
Danas: stabilizacija i ulazak institucija
Trenutačno se kriptotržište ponovno nalazi u fazi oporavka i transformacije. U 2024. i 2025. godini u fokusu je ulazak institucionalnog kapitala – ponajviše nakon odobrenja ETF-ova vezanih uz bitcoin i ether u SAD-u, što je snažno utjecalo na porast interesa šire javnosti. Početkom 2025. bitcoin je premašio 70 tisuća dolara, a trenutačno se kreće nekoliko posto ispod rekordne vrijednosti dosegnute sredinom srpnja – 123 tisuće dolara.
Dolazi li novi slom?
Povijest nas uči da su ciklusi u kriptosvijetu neizbježni. Svaki veći bikovski trend dosad je bio praćen bolnim padom. To znači da su i ubuduće vjerojatni barem djelomični ispravci, ako ne i veći slomovi. No, svaki put dosad kriptotržište se s bitcoinom na čelu nakon pada ponovno oporavilo.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...