Bitcoin nadmašio Visu: Transakcijski volumen dosegao 20 bilijuna dolara

Bitcoin mreža sada obrađuje veći godišnji volumen transakcija od globalnog platnog diva Vise, objavila je u svom novom izvješću švicarska banka za digitalnu imovinu Sygnum. Procjenjuje se da se na Bitcoinovom blockchainu godišnje poravna oko 20 bilijuna američkih dolara, u usporedbi s otprilike 13 bilijuna dolara koliko procesira Visa.

Ova prekretnica signalizira duboku promjenu u percepciji i korištenju najveće svjetske kriptovalute, a dolazi u trenutku kada je cijena bitcoina dosegnula novi povijesni vrhunac od 123.000 dolara.

No, što ova usporedba uistinu znači i kako Bitcoin, koji se često percipira kao spor i skup, može nadmašiti tako dominantnog igrača?

Više od digitalnog zlata

Rast Bitcoina potaknut je snažnim fundamentalnim pokazateljima, a ne isključivo špekulativnom groznicom. "Institucionalna akumulacija putem ETF-ova, rastuća izloženost na razini država, kao i sve veće strateške alokacije u korporativnim riznicama, doprinose okruženju smanjene ponude", rekao je Martin Burgherr, glavni direktor za klijente u Sygnumu.

Podaci to potvrđuju: likvidna ponuda bitcoina na burzama pala je na najnižu razinu u gotovo sedam godina. Istovremeno, fondovi kojima se trguje na burzi (ETF-ovi) sada drže više od 150 milijardi dolara u bitcoinu, dok javne kompanije drže dodatnih 80 milijardi dolara. Uz to, oko 45 posto ukupne ponude bitcoina nije se pomaknulo više od tri godine, što ukazuje na dugoročno uvjerenje vlasnika.

Ovom trendu pogoduje i veća regulatorna jasnoća. Nedavno usvajanje zakona u Sjedinjenim Američkim Državama, poput Genius i Clarity akata koje je potpisao predsjednik Donald Trump, potaknulo je novo povjerenje među dugoročnim ulagačima. "Narativ o bitcoinu kao digitalnom zlatu nastavlja jačati, a njegova dominacija odražava sve dublje uvjerenje u njegovu ulogu makroekonomske zaštite", dodaje Burgherr.

Globalna knjiga za poravnanje

Ključ za razumijevanje kako Bitcoin može obraditi veći volumen od Vise leži u razumijevanju njegove temeljne funkcije. Bitcoin nije prvenstveno platna mreža za svakodnevne kupnje poput kave; on funkcionira kao temeljni sloj za poravnanje (eng. settlement layer). Njegov glavni blockchain, poznat i kao Layer 1, dizajniran je za maksimalnu sigurnost i decentralizaciju, a ne za brzinu.

Zamislite ga kao globalnu, nepromjenjivu javnu knjigu u koju se upisuju isključivo transakcije visoke vrijednosti. Svaki zapis na ovom blockchainu je konačan i nepovratan. Često kritizirane visoke transakcijske naknade zapravo su cijena te neusporedive sigurnosti. One kompenziraju rudare za ogromnu računarsku snagu koja se troši na osiguravanje mreže.

S druge strane, Visa je platna mreža optimizirana za milijune malih, brzih transakcija. Usporedba volumena stoga nije usporedba broja transakcija, već ukupne ekonomske vrijednosti koja se kroz sustav prenosi. Dok Visa omogućuje maloprodaju, Bitcoin osigurava konačnost velikih transfera između institucija, korporacija i država. Za brze i jeftine transakcije razvijaju se rješenja drugog sloja (Layer 2), poput Lightning Networka, koja kasnije svoje zbirne transakcije "usidre" na sigurni temeljni sloj Bitcoina.

Institucionalna plima diže sve brodove

Rastući institucionalni interes glavni je motor koji gura Bitcoin u mainstream. Razlozi za to su višestruki i temelje se na čistoj ekonomskoj računici. Korporacije, po uzoru na MicroStrategy ili japanski Metaplanet, dodaju bitcoin u svoje riznice kako bi zaštitile gotovinu od erozije kupovne moći uzrokovane inflacijom. Metaplanet je, nakon usvajanja "bitcoin standarda", zabilježio rast cijene dionice od preko 2.600 posto u 2024. godini, demonstrirajući potencijal takve strategije.

Upravitelji imovinom (asset manageri) otkrivaju da čak i mala alokacija u bitcoin može značajno poboljšati prinose portfelja prilagođene za rizik. U okruženju u kojem tradicionalna imovina poput obveznica gubi na realnoj vrijednosti, ignoriranje bitcoina postaje sve veći poslovni rizik.

Bloomberg

Čak i države prepoznaju prednosti. Primjer El Salvadora, koji je usvojio bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja, pokazuje kako takav potez može poboljšati kreditni rejting zemlje, smanjiti vjerojatnost bankrota i potaknuti gospodarski rast privlačenjem turista i investicija.

Dok se povjerenje u tradicionalne financijske sustave polako erodira, Bitcoin se nameće kao decentralizirana, globalna i necenzurirana alternativa za pohranu i prijenos vrijednosti. Njegovo nadmetanje s Visom nije borba za istu ulogu, već znak da sazrijeva u temeljni stup novog, digitalnog financijskog poretka.