U subotu, 19. travnja, bit će točno godinu dana od posljednjeg halvinga, događaja u kojem se polovi količina novokreiranih bitcoina. Riječ je o predviđenom događaju koji označava početak novog četverogodišnjeg ciklusa, a povijest pokazuje da su takvi ciklusi redovito rezultirali novim rekordnim cijenama bitcoina.
"I pojedincima i državama je u sve nepredvidivijem globalnom okruženju važna mogućnost da čuvaju bitcoin unutar vlastitih granica, bez političkih komplikacija koje prate posjedovanje američkih državnih obveznica", rekao je Strahinja Savić iz FRNT-a.
Trenutno se bitcoinom trguje po cijeni od oko 84 tisuće dolara, dok je u trenutku polovljenja cijena iznosila oko 64 tisuće dolara. Rekord je zabilježen prije tri mjeseca, 20. siječnja, kad je bitcoin dosegnuo 109,1 tisuću dolara, što znači da se sada trguje oko 22 posto ispod najviše cijene.
Bitcoin i tradicionalna financijska industrija
Je li bitcoin ispunio očekivanja tijekom protekle godine? “Prošla godina bila je vjerojatno najuspješnija u povijesti bitcoina", odgovara Strahinja Savić, direktor odjela za podatke i analitiku na kriptoplatformi FRNT, koja je fokusirana na institucionalne klijente.
|
Što je polovljenje (engl. halving)? Približno svake četiri godine količina novostvorenih bitcoina prepolovi se. To znači smanjenje nagrade koju dobivaju tzv. rudari, tj. pojedinci i tvrtke koji održavaju bitcoinov blockchain. Posljednjim polovljenjem, nagrada po bloku smanjena je sa 6,25 na 3,125 bitcoina. Novi blok dodaje se otprilike svakih 10 minuta, što znači da se dnevno stvori oko 450 bitcoina. Bitcoinov protokol predviđa da se nagrada smanjuje svakih 210 tisuća blokova, što vremenski odgovara razdoblju nešto kraćem od četiri godine. Početkom sustava 2009. nagrada je iznosila 50 bitcoina po bloku. Prvo polovljenje dogodio se 2012. (25 bitcoina), drugo 2016. (12,5), treće 2020. (6,25), a posljednje 2024. godine (3,125). Sljedeće polovljenje očekuje se 2028. godine, kada će nagrada pasti na 1,5625 bitcoina. |
Među razlozima koje navodi Savić sve je šire prihvaćanje ideje da bitcoin pruža zaštitu od društvene i ekonomske nesigurnosti. Dokaz tome je i stav Larryja Finka, direktora američke investicijske tvrtke BlackRock i jednog od najutjecajnijih ljudi u američkoj financijskoj industriji.
Fink je postao glasni zagovornik koncepta utočišta koje bitcoin, prema njegovom mišljenju, može pružiti. Time je tu ideju vjerojatno približio novoj publici, onima koji bi je donedavno odbacili kao neozbiljnu, kaže Savić.
Zaštita od nestabilnosti
"Sve se to događa u kontekstu sve veće gospodarske i geopolitičke nesigurnosti u svijetu. Bitcoin je u protekloj godini postupno prelazio iz kategorije rizične imovine u imovinu koju se može promatrati kao potencijalno utočište. Stav da bitcoin posjeduje karakteristike koje ga štite od šire nestabilnosti sve više postaje dio dominantnog mišljenja."
"Ako malo špekuliramo, kaos na financijskim tržištima, politička i gospodarska nestabilnost, povećanje novčane mase i slični faktori predstavljaju pozitivan poticaj za bitcoin i njegovu vrijednost. Ako išta, onda upravo kaos pogoni bitcoin i potvrđuje njegovu vrijednost kroz vrijeme", smatra Toni Čepon, predsjednik Bitcoin društva Slovenije.
Prošla je godina donijela i nezaustavljiv apetit Wall Streeta za bitcoinom putem burzovno uvrštenih fondova (ETF), dodaje Savić, čime se ta investicija približava novoj generaciji ulagača, financijski pismenih i sklonih dugoročnim ulaganjima. "Bitcoin je samo jedna od komponenti njihovih diverzificiranih portfelja, a ti su ulagači znatno manje osjetljivi na kratkoročne oscilacije cijene. To je uvelike smanjilo rizik povezan s bitcoinom."
Kao treći razlog uspješne godine za bitcoin, Strahinja Savić ističe sve šire prihvaćanje bitcoina među nacionalnim državama. "I pojedincima i državama je u sve nepredvidivijem globalnom okruženju važna mogućnost da čuvaju bitcoin unutar vlastitih granica, bez političkih komplikacija koje prate posjedovanje američkih državnih obveznica."
"Cijena u prvom mjesecu nakon polovljenja nije doživjela očekivani nagli skok, što je svakako rezultat činjenice da su institucionalni ulagači ušli već prije samog događaja, pa je cijena porasla unaprijed", komentira Toni Čepon, predsjednik Bitcoin društva Slovenije.
Odmah nakon polovljenja neki su se držali pravila "buy the rumor, sell the news" ("kupi glasinu, prodaj vijest"), pa se cijena vratila u uobičajene okvire, smatra Čepon. Na temelju prošlih iskustava, u većini slučajeva nakon polovljenja dolazi do stagnacije ili čak pada, a zatim, unutar šest do 18 mjeseci, uslijedi rast.
Pametan kapital ulazi u bitcoin
"Hoće li se taj scenarij ponoviti i ovaj put, pokazat će vrijeme. Svako je polovljenje specifično, a s novim ciklusom dolaze i novi igrači. Ovaj put to su institucionalni ulagači, što znači da u bitcoin ulazi promišljen, pametan kapital i ne treba očekivati nelogične poteze u većem obujmu."
Predsjednik slovenske udruge bitcoina smatra da veliki igrači puštanjem negativnih vijesti sprječavaju da cijena prerano pobjegne u nebesa. "To je obrazac poznat s tradicionalnih tržišta: nakon razdoblja rasta obično stiže negativna vijest koja djeluje kao trenutak otrježnjenja i vraća cijene u normalu. Ista se dinamika primjenjuje na bitcoin, samo što su ti ciklusi brži", zaključuje Čepon.
Nestabilnost pogoduje bitcoinu
Kakva su očekivanja? "Ako malo špekuliramo, kaos na financijskim tržištima, politička i gospodarska nestabilnost, povećanje novčane mase i slični faktori predstavljaju pozitivan poticaj za bitcoin i njegovu vrijednost. Ako išta, onda upravo kaos pogoni bitcoin i potvrđuje njegovu vrijednost kroz vrijeme", rekao je Čepon.
Iako manipulacija cijenom utječe na njegovu vrijednost u dolarima ili eurima, kroz vrijeme se vrijednost bitcoina samo učvršćuje, pa kratkoročni špekulanti obično budu na gubitku.
Prošla je godina također obilježena rastom tzv. dominacije bitcoina te je njegov udio u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji svih kriptovaluta porastao za osam postotnih bodova: s 54 na 62 posto. Udio druge najveće kriptovalute, ethera, pao je sa 16 na svega sedam posto.
Cijena bitcoina snažno oscilira, ali zadržava uzlazni trend
Usporedba s prethodnim ciklusima pokazuje da je cijena u svakom četverogodišnjem ciklusu snažno rasla. Prvo polovljenje 28. studenog 2012. dogodilo se kada je cijena bitcoina bila 12,4 dolara, nakon čega je skočila na 1.170 dolara, što predstavlja rast od 9335 posto. U drugom ciklusu, 9. srpnja 2016., cijena je iznosila 640 dolara, a vrhunac je dosegnut na 19,4 tisuće dolara, što znači rast od 2753 posto.
U trećem ciklusu, 11. svibnja 2020., cijena bitcoina bila je 8.590 dolara, a potom je narasla do najviše razine od 66.708 dolara, što predstavlja rast od 676 posto. Svaki ciklus završio je snažnim padom cijene, no nakon svakoga je bitcoin postavio novi rekord.
.webp){kind=icon}
