Ulaganje u ETF-ove za početnike: Sve što trebate znati na jednom mjestu

Posljednjih godina puno se priča o ETF-ovima. Koje su prednosti i nedostaci ulaganja u njih, kako uopće započeti s ulaganjem - koji odabrati iz mnoštva? Po čemu se razlikuju od uzajamnih fondova, na što treba obratiti pozornost u pogledu troškova i kako to utječe na prinose? Prikupili smo 17 pitanja i pripremili odgovore na njih kako bismo vam što više olakšali ulazak u svijet ETF-ova.

Gdje mogu ulagati u ETF-ove?

U ETF-ove možete ulagati putem brokerskog računa. Jedna od najpoznatijih platformi je Interactive Brokers, koja omogućuje pristup gotovo svim globalnim tržištima, a time i velikoj većini dostupnih ETF-ova. (Postoje i druge platforme koje omogućuju pristup ETF-ovima, kao što su Trade Republic, N26, Revolut...)

U regiji su dostupni i ETF-ovi koji prate lokalna tržišta, uključujući one koji repliciraju slovenski SBITOP (7SLO), hrvatski CROBEX 10 (7CRO) i rumunjski BET (7BET), te su uvršteni na hrvatsko i slovensko tržište dionica.

Koliko su sigurni ETF-ovi?

ETF-ovi su transparentna i dobro regulirana ulaganja. U biti su to fondovi kojima se trguje na burzi, a ne kupuju se od banke ili upravitelja imovine. Kod ETF-ova koji fizički repliciraju indekse, imovina fonda je odvojena od imovine izdavatelja i pohranjena kod banke skrbnika, što znači da je zaštićena čak i u slučaju problema s brokerskom kućom ili upraviteljem fonda.

Trebam li kupiti dionice ili ETF-ove? Koje su prednosti i mane?

Sve ovisi o vašoj investicijskoj strategiji, vremenu koje imate za praćenje tržišta i vašoj razini znanja.

Ako nemate puno vremena ili iskustva za analizu pojedinačnih tvrtki, ETF-ovi su praktičnije rješenje jer pružaju diverzifikaciju i izloženost cijelim tržištima, gospodarstvima ili sektorima s jednim ulaganjem.

Ulaganje u pojedinačne dionice ima veći potencijal povrata, ali zahtijeva više znanja, istraživanja, praćenja i spremnosti na toleriranje većih fluktuacija vrijednosti.

Kako odabrati između svih dostupnih ETF-ova?

Jedan od najkorisnijih alata za pretraživanje ETF-ova je stranica JustETF, gdje možete filtrirati ETF-ove prema kriterijima koji vam odgovaraju, npr. klasa imovine, geografski kriteriji, sektori, valuta, ukupni troškovi ETF-a (TER).

Ako nemate jasnu ideju odakle početi, možete pratiti i naše analize u kojima ističemo zanimljive regije, sektore ili investicijske teme.

TikTok, Instagram, Facebook često spominju S&P ETF-ove u koje investitori iz EU-a ne mogu ulagati. Zašto ne i kako mogu pronaći odgovarajuću alternativu?

Najvjerojatnije se radi o ETF-ovima koji nisu UCITS, zbog čega ih investitori iz EU-a ne mogu kupiti. UCITS ETF-ovi su fondovi regulirani prema europskim pravilima, s visokim standardima zaštite investitora i transparentnosti. Takve ETF-ove možete lako pronaći na JustETF-u, koji je prvenstveno usmjeren na UCITS fondove.

Na koje troškove trebam paziti prilikom ulaganja u ETF-ove? Trebam li odabrati ETF s najnižom naknadom za upravljanje? (TER)

Postoji nekoliko vrsta troškova u ETF-u, ali najvažniji je TER (Total Expense Ratio) – godišnja naknada za upravljanje koja je već uključena u cijenu fonda. U pravilu, ima smisla odabrati ETF s nižim TER-om, posebno kada se ulaže dugoročno, jer se čak i male razlike u troškovima s vremenom zbrajaju. Veliki ETF-ovi s više imovine pod upravljanjem često imaju niže troškove, bolju likvidnost i uži raspon između kupovne i prodajne cijene.

Primjer dugoročnog utjecaja troškova: za ulaganje od 100.000 eura na 20 godina, razlika između TER-a od 1 posto i 0,2 posto može značiti nekoliko tisuća eura razlike u ukupnim naknadama i konačnoj vrijednosti ulaganja.

Ali TER ne bi trebao biti jedini kriterij. Ako trgujete manjim ETF-ovima (npr. s manje od 100 milijuna eura imovine pod upravljanjem), trebali biste obratiti pozornost i na:

• spread (razlika između kupovne i tražene cijene), važan za češće trgovanje

• tracking difference koliko blisko ETF prati indeks koji replicira

Kako mogu birati između ETF-ova koji prate isti indeks?

Obično su najvažnije tri stvari:

TER – niži TER je u pravilu bolji

Je li ETF akumulacijski ili distribucijski

Način replikacije: fizička ili sintetička

Koja je razlika između distribucijskog ETF-a i akumulacijskog ETF-a? Koji odabrati?

Izbor ovisi o vašoj strategiji i poreznom tretmanu. Za mlađe investitore često je praktičnije odabrati akumulacijski ETF jer većina fondova automatski reinvestira dividende, često uz određene porezne olakšice. Na primjer, kod fondova kao što su 7SLO i 7CRO, bruto dividende se automatski reinvestiraju, što vam omogućuje izbjegavanje poreza na dividende, a vaš kapital brzo raste zbog učinka složenog kamatnog računa.

Drugim riječima: akumulacijski ETF idealan je za dugoročno pasivno ulaganje, dok distribucijski ETF može biti prikladniji ako želite redovite prihode od dividendi.

Koja je razlika između fizičkog i sintetičkog ETF-a? Gdje mogu vidjeti u koju vrstu ETF-a ulažem?

Fizički ETF posjeduje stvarne dionice indeksa koji prati, dok sintetički ETF koristi swap ugovore (financijske derivate) s financijskom institucijom za repliciranje indeksa. Fizički ETF je općenito sigurniji jer je imovina fonda odvojena i zaštićena od strane banke skrbnika (pa je vaša imovina sigurna čak i ako upravitelj fonda ima problema). Sintetički ETF, s druge strane, temelji se na ugovoru s drugom financijskom institucijom, pa postoji rizik da ta institucija ne ispuni obveze. Rizik je ograničen jer fond mora držati kolateral (vrstu vrijednosnog papira) i regulatori prate sigurnost, ali tehnička mogućnost komplikacija je veća nego kod fizičkog ETF-a.

Prednost sintetičkih ETF-ova je što često imaju niži TER jer ne moraju kupiti sve dionice u indeksu. Informacije o vrsti ETF-a uvijek možete pronaći u prospektu fonda ili na platformama poput JustETF-a, pod "Metoda replikacije".

Mogu li kupiti samo dio ETF jedinice? Dakle, mogu li ulagati, na primjer, 200 eura svaki mjesec?

Da. Većina brokerskih platformi danas omogućuje kupnju djelomičnih dionica ETF-ova (tzv. frakcijskih dionica).

Trebam li kupiti ETF-ove u eurima ili dolarima? Što se događa ako štedim u dolarima, a dolar padne (ili obrnuto)?

Valuta ETF-a u koji ulažete trebala bi po mogućnosti biti usklađena s valutom u kojoj štedite. S ETF-om denominiranim u dolarima, vaša investicija također ovisi o kretanju tečaja eura i dolara: ako dolar oslabi, vrijednost investicije u eurima pada, a ako dolar jača, raste. Naravno, to ne znači da kao investitor u eurima trebate izbjegavati dolar - izloženost dolaru može donijeti dodatnu diverzifikaciju i potencijalnu dobit kada valuta ojača.

Važno je razlikovati ETF-ove koji nose valutni rizik bez zaštite i one koji su valutno zaštićeni. Neki europski ETF-ovi mogu biti izraženi u eurima, ali i dalje nose dolarski rizik (npr. ETF-ovi koji prate S&P 500), osim ako nisu valutno zaštićeni. Zaštićeni ETF-ovi smanjuju valutni rizik, ali obično imaju veće troškove upravljanja, jer osiguranje košta.

Koje su razlike između investicijskih fondova i ETF-ova? Koji odabrati?

Investicijski fondovi se uglavnom aktivno upravljaju, što znači da upravitelj bira koje će dionice kupiti ili prodati, kada će se zaštititi ili držati gotovinu. To im daje fleksibilnost, ali i znatno veće troškove upravljanja, obično oko dva posto.

ETF-ovi su uglavnom pasivni fondovi koji prate određeni indeks (npr. američki S&P 500 ili europski Stoxx 600), pa imaju puno niže troškove, često između 0,1 posto i posto. Povijest pokazuje da aktivni investicijski fondovi rijetko dugoročno nadmašuju ETF-ove, pa bih osobno odabrao ETF za dugoročno ulaganje. S ETF-ovima također točno znam što kupujem, dok se s investicijskim fondovima moram više osloniti na povjerenje u upravitelja.

Što su ETF-ovi s polugom (leveraged) i zašto su rizičniji? Tko bi trebao ulagati u njih i kada?

ETF-ovi s polugom koriste polugu za povećanje dnevnog prinosa indeksa koji prate (npr. 2x ili 3x). To znači da ako indeks poraste za 1 posto, ETF s polugom može porasti za 2-3 posto, ali ako indeks padne za 1 posto, gubitak se višestruko umnožava. To ih čini izuzetno rizičnima, posebno dugoročno, jer učinak dnevnog rebalansiranja tijekom fluktuacija tržišta može značajno smanjiti prinose.

Takve ETF-ove najčešće koriste iskusni, aktivni investitori za kratkoročne špekulacije ili za zaštitu postojećih pozicija, ali nisu prikladni za dugoročno pasivno ulaganje.

Koji su ETF-ovi najbolji za početnike?

Široki, pasivni ETF-ovi koji prate velike indekse obično su najbolji za početnike, jer pružaju diverzifikaciju, niske troškove i jednostavnost. Neki primjeri su:

• MSCI All Country World (IUSQ): izloženost globalno razvijenim tržištima (oko 1500+ dionica iz više od 20 zemalja).

• S&P 500 (VUAA): Fokusira se na 500 najvećih američkih tvrtki; često jezgra portfelja.

• Stoxx Europe 600 (LYP6): 600 najvećih europskih tvrtki.

• MSCI Emerging Markets (XMME): izloženost tržištima u nastajanju (npr. Kina, Indija, Brazil).

• Regionalni ETF-ovi (7SLO, 7CRO, 7BET): prate indekse regionalnih tržišta Slovenije, Hrvatske i Rumunjske.

Ima li smisla kupiti "All World" ETF ili više različitih ETF-ova?

Oboje može imati smisla, ovisno o tome želite li više jednostavnosti ili više kontrole.

All-World ETF pokriva globalno tržište, uključujući razvijena i tržišta u nastajanju. Dobivate široku diversifikaciju jednim ulaganjem i praktički nema potrebe razmišljati o kombiniranju više fondova. Idealan je za početnike ili strategiju "postavi i zaboravi". Na primjer, MSCI All Country World Index ima otprilike 60 posto izloženosti SAD-u, 10 posto Europi, 5 posto Japanu, 3 posto Velikoj Britaniji, 10 posto drugim razvijenim tržištima i 12 posto tržištima u nastajanju.

Posjedovanje više ETF-ova omogućuje vam precizniju raspodjelu po regijama ili sektorima (npr. 60 posto S&P 500, 20 posto MSCI Europe, 20 posto tržišta u nastajanju). To vam daje veću kontrolu, ali zahtijeva više praćenja globalnih tržišta i rebalansiranja portfelja. Osim toga, kupnja više ETF-ova uzrokuje veće transakcijske troškove (brokerske naknade).

Zlatni ETF: Ima li smisla kupiti ETF ili je fizičko zlato bolje? Što je s kriptovalutama?

Ima smisla kupiti ETF koji prati zlato jer olakšava kupnju, prodaju i držanje, ali uz određenu naknadu za upravljanje. Fizičko zlato vam daje potpunu kontrolu i osjećaj "sigurnog utočišta", ali zahtijeva sigurno skladištenje i može biti nešto manje likvidno.

Kriptovalute su vrlo volatilne i spekulativnije, stoga ih ima smisla razmotriti kao dodatnu, rizičniju komponentu portfelja. Za dugoročno očuvanje vrijednosti i diverzifikaciju, zlatni ETF ili kombinacija ETF-a i fizičkog zlata često je praktičniji izbor.

Koja je najbolja strategija ulaganja u ETF? Automatizacija ili "hvatanje" padova?

Najbolja strategija ovisi o pojedincu i njegovoj toleranciji na rizik. Za prosječnog investitora često je najpraktičnije odabrati portfelj u koji vjeruje i koji odgovara njegovoj strategiji te redovito ulagati isti iznos (npr. mjesečno), bez pokušaja "pogađanja" vrhunaca i padova tržišta. Ova metoda, poznata kao usrednjavanje troškova u dolaru, smanjuje stres i često daje bolje rezultate na dugi rok od pokušaja određivanja vremena na tržištu. Automatizirano ulaganje pruža disciplinu i kontinuitet, što je ključno za dugoročni rast portfelja.