Nakon godinu dana rasta na Ljubljanskoj burzi, stižu novi ETF-ovi i narodne obveznice

Godina 2025. donijela je zanimljiv koktel događaja na tržišta kapitala koji nisu dopuštali investitorima da mirno spavaju: nove rekorde na burzama, rast cijene zlata i srebra, odluke središnjih bankara i preokret u očekivanjima u vezi s kamatnim stopama, trgovinske napetosti i umjetnu inteligenciju kao magnet za kapital.

U takvom okruženju, i Ljubljanska burza pronašla je svoje mjesto – ne samo zbog globalnog raspoloženja, već i zbog kombinacije domaćih osobitosti: povoljnih procjena, snažnih rezultata nekih izdavatelja, izraženije priče o dividendama i promjene u navikama štednje, što je ubrzano izdavanjem narodnih obveznica i najavom individualnih investicijskih računa (INR). Tko će ih ponuditi možete pročitati ovdje.

To se odrazilo i na brojke na razini tržišta. Tržišna kapitalizacija Ljubljanske burze prošle je godine dosegla 17,65 milijardi eura, a promet je bio 723 milijuna eura, što je za 40 posto više od prometa u 2024. godini. Važan, ali često zanemaren signal sazrijevanja tržišta je i širenje baze investitora: prema podacima Ljubljanske burze, broj imatelja vrijednosnih papira porastao je s 82.012 u 2023. na 85.731 u 2024. i na 89.101 u 2025. godini.

To je kontekst u kojem će, prema riječima Andraža Aša s Ljubljanske burze, 2026. godina investitorima ponuditi još nekoliko investicijskih prilika na domaćoj burzi - nove ETF-ove, novu (treću) narodnu obveznicu, a i najavljeno uvrštavanje uzajamne, za koju se spominje knjigovodstvena vrijednost od nešto više od 60 milijuna eura.

Rekordna Krka, likvidnost selektivna

Prošla je godina jasno pokazala da je ogroman rast cijene bio usmjeren na tvrtke koje su nudile najviše povjerenja i potencijala, iako su sve dionice godinu završile u plusu. S neto dobiti od 323,7 milijuna eura u prvih devet mjeseci (rast od +15,2 posto na godišnjoj razini), Krka je ostvarila i najuočljiviji pomak u trgovanju: broj trgovanih dionica skočio je na 1,71 milijun, što je 43 posto više nego u 2024. Ovogodišnja rekordna cijena Krke stoga se može iščitati kao rezultat dvaju tokova odjednom: solidnih poslovnih brojki i ojačane tržišne dinamike.

Još značajniji skok prometa zabilježili je Triglav osiguranje. Dobit je dosegla 118,9 milijuna eura (rast od 11,3 posto u odnosu na prethodnu godinu), a broj trgovanih dionica porastao je na 1,12 milijuna, što je 70 posto više u odnosu na 2024. godinu. I ovdje je poruka slična: ako investitori percipiraju kombinaciju stabilnosti, priče o dividendi i transparentnosti rezultata, likvidnost se može vrlo brzo poboljšati.

Slika je bila raznolikija kod ostalih imena. Petrol je s devetomjesečnom dobiti od 135,8 milijuna eura (+9,8 posto u odnosu na 2024.) zabilježio rast broja trgovanih dionica od 17 posto (na 1,07 milijuna), dok je Luka Koper s devetomjesečnom dobiti od 62,4 milijuna eura (+26,4 posto) i skokom vrijednosti od 80 posto povećala volumen trgovanja za 14 posto, na 335 tisuća dionica.

S druge strane, NLB i Cinkarna Celje izgubile su trgovački zamah prošle godine. Dobit NLB-a ostala je najveća u grupi - 406 milijuna eura, ali je bila niža u odnosu na prethodnu godinu (-5,1 posto), dok je broj trgovanih dionica pao za petinu, na nešto više od milijun. Najveći pad prometa zabilježila je Cinkarna Celje: unatoč rastu devetomjesečne dobiti (16,3 milijuna eura, +11,7 posto u odnosu na 2024.), volumen trgovanja skliznuo je na 551 tisuću dionica, što je pad od 52 posto u odnosu na 2024.

Razlozi? Povoljne početne točke i nova baza investitora

Blaž Hribar, član uprave Pokojninske družbe A, rast domaćih dionica smješta u širi okvir vrednovanja i promjena navika investitora. U njegovoj procjeni, temelj je bio u početnim točkama: slovenske dionice dugo su bile povoljne u usporedbi sa svijetom. Hribar naglašava da se prvi val interesa poklopio s Narodnom obveznicom, jer su neki štediše prvi put otvorili trgovački račun, a zatim su počeli gledati dionice. Kako kaže: "Ako su investitori imali više novca, dodali su još nekoliko dionica."

Prognoza INR-a i šira javna rasprava na tržištu kapitala dodatno su pojačali tu pozornost, a inflacijsko iskustvo posljednjih godina također je stvorilo kulisu, kada je, prema njegovim riječima, postalo očitije da novac u banci gubi vrijednost u realnom smislu. Međutim, susjedna tržišta također su prošle godine ostvarila slično visoke prinose.

Marko Bolarič, burzovni mešetar u OTP banci, naglašava prvenstveno procjene i logiku dividendi. Podsjeća da je domaće tržište izgledalo jeftino prema klasičnim pokazateljima i stoga atraktivno čak i kada je bio svjestan da je riječ o perifernom tržištu. "Procjene su i na kraju 2024. bile stvarno niske, s obzirom na dividende koje su isplaćivale. Kada se to spojilo s još boljim rezultatima, više razgovora o INR-u i očekivanjima da će se na tržište uliti više svježeg novca, rast vrijednosti se ubrzao", kaže Bolarič. Što je bilo glavno? Prema njegovim riječima, bila je to kombinacija svega navedenog.

Narodna obveznica: treće izdanje kao test u 2026.

Bolarič objašnjava da je narodna obveznica bila revolucionarna upravo zato što je ponudila "razumljiv" instrument u domaćem okruženju te je bila dobro komunicirana i reklamirana od strane države. Prema njegovim riječima, ovo je također dobra priča jer su obje emisije kotirane na tržištu iznad 100 posto, što znači da investitor može ostvariti dodatne prinose iznad cijene prilikom prodaje.

Treća emisija, najavljena za 2026., stoga će biti test hoće li se na tržište uliti još više novca. Bolarič se usudio i nagađati o kamatnoj stopi koju bi država trebala ponuditi ovaj put: "Po mom mišljenju, ona će biti između 2,45 i 2,7 posto, što znači manju premiju u usporedbi sa zaduživanjem Slovenije na tržištu kapitala", procijenio je.

 

Zašto više nema korporativnih obveznica – i zašto bi se to moglo promijeniti

Dok je izdavanje narodnih obveznica potaknulo trgovanje na obveznicama Ljubljanske burze, o novim korporativnim obveznicama još uvijek nema govora. Bolarič je suzdržan, uglavnom zbog likvidnosti: "Manje emisije bi se teže trgovale na sekundarnom tržištu, pa bi izdavatelji morali ponuditi višu kamatnu stopu, što smanjuje atraktivnost financiranja putem tržišta."

Hribar, kao predstavnik mirovinskog društva, upozorava da institucionalni kupci za takav instrument postoje i da ograničenje nije apsolutno, već cjenovno. Prema njegovim riječima, društvo može izdati i manju obveznicu, ali to neće biti besplatno. "Slovenija je jednostavno mala, većinu tvrtki još uvijek financiraju banke, a neke (Krka) uopće nemaju duga – zato je takvih priča malo, čak i ako postoji interes kupaca", uvjeren je Hribar.

Što pratiti u 2026.: Rezultati, geopolitika, izbori i najveći – tehnološki rizik

Dok investitori gledaju u 2026. godinu, Bolarič ističe kvartalne rezultate tvrtki i vanjske čimbenike poput geopolitike, energetike i domaćih izbora kao glavne okidače. Hribar ima širi pogled na rizike: posebno ga brine tehnološki sektor (posebno dugoročno), fiskalna održivost i europska ovisnost. Istovremeno, priznaje da prilike postoje čak i tamo gdje su rizici najveći – jedino je pitanje po kojoj cijeni i s kakvom političkom i regulatornom dinamikom.

Godina 2025. donijela je Ljubljanskoj burzi dokaz da se i cijene i likvidnost mogu kretati uz prave katalizatore, a 2026. bit će test nastavka priče. S jedne strane, tržište će juriti za konkretnim okidačima (novi ETF-ovi, uvrštenje uzajamne, obveznice trećih osoba i izdavanje INR-a), a s druge strane borit će se protiv vanjskih čimbenika: geopolitike, skupe energije i očekivanja kamatnih stopa.