Uskoro će 2025. godina biti arhivirana, a ključno pitanje za ulagače jest što donosi 2026. godina. U svojoj analizi, Ali Masarwah, analitičar fondova i direktor konzultantske tvrtke envestor, identificirao je pet ključnih tema koje će oblikovati investicijsku klimu.
Prije nego što je predstavio svoje teze, objasnio je zašto tri teme koje često dominiraju medijskim prostorom, poput geopolitike ili kriptovaluta, smatra sekundarnima za većinu ulagača i njihove portfelje u nadolazećoj godini.
AI: Motor rasta ili dužnička zamka?
Euforija oko umjetne inteligencije (AI) neće nestati u 2026. godini, ali će donijeti nova i ozbiljnija pitanja. Utrka u kapitalnim ulaganjima u AI infrastrukturu zasjenjena je ključnim izazovom: masovnim usvajanjem tehnologije koje donosi stvarne prihode. Rizik, prema Masarwahu, ne leži toliko u samoj tehnologiji koliko u raskoraku između golemih očekivanja o profitu i stvarnih dobitaka u efikasnosti. To znači da zrak postaje sve rjeđi za dionice dosadašnjih AI prvaka.
Čitaj više
Paradoks na burzi - Ulagači su svjesni AI balona, ali ne odustaju od kupnje
Čak 93 posto ulagača koji posjeduju AI dionice planira zadržati ili povećati svoje pozicije u idućoj godini.
prije 2 sata
Vrhunac ETF manije? Tokovi, lansiranja i volumeni ruše sve rekorde
ETF-ovi uvršteni na američke burze privukli su novi novac u iznosu od otprilike pet milijardi dolara dnevno ove godine. Kakva će biti 2026.?
24.12.2025
Evo što treba pratiti dok vrlo optimistični investitori u dionice ulaze u 2026. godinu
Bila je jaka godina za dionice, a čini se da će investitori taj optimizam prenijeti i u 2026. godinu. Očekuje se da su dodatni dobitci na pomolu, no u pozadini i dalje prijeti narušavanje povjerenja u američko gospodarstvo.
25.12.2025
Divlja vožnja na burzi 2025. u šest grafikona
Bila je ekstremna godina za američko tržište dionica: indeks S&P 500 pao je u travnju zbog carina, samo da bi se brzo oporavio nakon što je predsjednik Trump popustio, a do kraja lipnja ponovno je dosezao rekorde.
23.12.2025
FOMO i strahovi od balona signaliziraju veću volatilnost dionica u 2026. godini
Američko tržište dionica spremno je za stalnu nestabilnost sljedeće godine jer su investitori zarobljeni između straha da će propustiti priliku zaraditi na umjetnoj inteligenciji i zabrinutosti da je riječ o balonu koji samo čeka da pukne.
23.12.2025
Ulagačima se stoga savjetuje promjena perspektive: umjesto binarnog pitanja "je li AI balon ili ne?", fokus treba biti na trezvenoj analizi gdje se prednosti umjetne inteligencije mogu pretvoriti u konkretan novčani tijek. Primjeri uključuju automatizaciju, optimizaciju procesa, održavanje, dijagnostiku i administrativnu podršku. Treba kritički preispitati potencijal rasta cijena dionica tvrtki poput Nvidije, Microsofta i Oraclea, koje usmjeravaju goleme resurse u, kako se čini, predimenzioniranu AI infrastrukturu.
Takozvani "hiperskaleri" sve više financiraju razvoj te infrastrukture zaduživanjem, što bi ulagače trebalo učiniti opreznima. Godinu 2026. trebali bi stoga obilježiti portfelji okrenuti stvarnom svijetu umjesto monokulture indeksa MSCI World: dalje od velikih tehnoloških tvrtki, a prema boljoj sektorskoj i regionalnoj diverzifikaciji, nadopunjenoj zdravom dozom dionica malih i srednjih poduzeća (small caps).
Kamate, državne financije i AI ulaganja: Cijena duga
Nakon godina umjetno niskih kamatnih stopa, obveznice će i u 2026., kao i prethodnih godina, vjerojatno nuditi pristojne realne prinose. Istovremeno, vlade uče da financiranje kroničnih deficita ima svoju cijenu. Očekuje se da će ulagači opetovano zahtijevati veće premije na rizik od zemalja poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, što bi moglo staviti pritisak na njihove državne obveznice.
Državne obveznice gube svoj neupitni status sigurne komponente portfelja. U takvom okruženju, korporativne obveznice postaju atraktivnije jer su mnoge kompanije ojačale svoje bilance. Također, mnoga tržišta u nastajanju pokazala su fiskalnu suzdržanost i nude ulagačima u obveznice alternative s visokim prinosom. Suvremeni obveznički portfelj trebao bi kombinirati državne obveznice fiskalno zdravih zemalja, uključujući i one s tržišta u nastajanju, s korporativnim obveznicama. Ipak, potreban je oprez: ulagači bi trebali kritički promatrati američke indekse korporativnih obveznica, gdje će težina "AI dužnika" igrati sve važniju ulogu. Kreditna sposobnost se ne odražava nužno samo u rejtinzima agencija Moody's, Fitch i S&P.
Fragmentacija i diverzifikacija: Novi stupovi globalne ekonomije
Dominacija američkog tržišta posljednjih godina bila je impresivna, no sve je više znakova da se "američko desetljeće" bliži kraju. Trgovinske barijere koje proizlaze iz carinskih sukoba neće ići u prilog SAD-u, što znači da dionice iz Europe i s tržišta u nastajanju više ne bi trebale biti tek fusnota u portfeljima ulagača.
Europa ostaje daleko od ekonomskog čuda, ali kombinacija nižih valuacija, umjerenih kamatnih stopa te ulaganja u infrastrukturu, obranu i energetsku tranziciju čini europske dionice i dalje privlačnima. Na tržištima u nastajanju otvaraju se prilike u zemljama koje djeluju kao "čvorišta" u fragmentiranoj globalnoj ekonomiji. Pobjednici bi mogle biti zemlje koje profitiraju od trendova "near-shoringa" i "friendshoringa" te imaju stabilne institucije, a nisu na prvoj liniji geopolitičkih sukoba. Razumna alokacija ne podrazumijeva brutalan zaokret od SAD-a, već nadopunjavanje portfelja temeljenog na MSCI Worldu s više Europe i tržišta u nastajanju. Dionice malih kompanija također bi trebale igrati veću ulogu.
Demografija i produktivnost: Podcijenjeni megatrend iza AI-ja
Starenje društava, smanjenje radno sposobnog stanovništva u ključnim industrijaliziranim zemljama i strukturni nedostatak radne snage stvaraju pritisak na jedinične troškove rada i socijalne sustave. U tom kontekstu, korištenje umjetne inteligencije u gospodarskim sektorima povezanim s demografijom nužan je odgovor na svijet u kojem radno vrijeme postaje rijedak resurs.
Do 2026. godine, strukturni trendovi mogli bi postati važniji od kratkoročnih ekonomskih prognoza. Sektori koji pomažu u upravljanju demografskim pritiskom, kao što su zdravstvo, automatizacija/robotika i infrastruktura, zaslužuju više pozornosti. Takve dionice neće nadmašiti tržište svake godine, ali su ključne za pitanje kako će naša gospodarstva funkcionirati za deset ili dvadeset godina.
Privatna tržišta i nelikvidnost: Prividno stabilni prinosi, stvarni rizici
Paralelno s povratkom atraktivnih prinosa na obveznice, fondovi privatnog kapitala, privatnih kredita i infrastrukturni fondovi etablirali su se u portfeljima institucionalnih ulagača, a sve više prodiru i u svijet malih ulagača putem struktura poput ELTIF-ova (Europski dugoročni investicijski fondovi). Narativ je zavodljiv: stabilnije valuacije, viši prinosi, profesionalni menadžeri i pristup "ekskluzivnim" prilikama. Međutim, mnogi od tih proizvoda ostavljaju mnogo toga za poželjeti u pogledu transparentnosti i troškova.
Ulagači u ELTIF-ove trebaju imati na umu da nelikvidnost i nepostojanje dnevnih cijena ne eliminiraju automatski rizike. Posebno tamo gdje se oklade na AI i infrastrukturu prebacuju na privatna ulaganja, dio špekulacije seli se u proizvode čiji se modeli vrednovanja i izlazni kanali tek trebaju dokazati u stresnim vremenima.
Privatna tržišta mogu biti korisna komponenta portfelja ako su uvjeti, troškovi, upravljanje i transparentnost ispravni, ali nisu zamjena za razumnu mješavinu likvidnih dionica i obveznica. Oni koji mijenjaju dnevne oscilacije cijena za netransparentnost i nelikvidnost mogu se izložiti neprepoznatim, neželjenim i istovremeno značajnim rizicima.
.webp){kind=icon}
