Vojni troškovi EU-a eksplodirali, dionice obrambenih divova na povijesnim razinama

"EU i njegove države članice obvezali su se odgovoriti na dosad nezabilježene sigurnosne prijetnje i izazove s kojima se Europa trenutno suočava, povećanjem izdvajanja za obranu i njihovim učinkovitijim korištenjem", stoji na internetskoj stranici Europske unije (EU).

Od 2021. godine (ruski napad na Ukrajinu započeo je 24. veljače 2022.) do uključivo 2024. države članice EU-a povećale su svoja obrambena izdvajanja za 30 posto. Tako su ukupni rashodi za obranu u 2024. dosegnuli 326 milijardi eura ili 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU-a. No ulaganja tu ne prestaju.

Rashodi bi se do 2027. trebali realno povećati za dodatnih više od sto milijardi eura, dok bi se od 2025. do 2027. iz proračuna EU-a mogla mobilizirati dodatna sredstva (zakonodavni prijedlog trenutačno razmatraju Vijeće EU-a i Europski parlament). U međuvremenu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen govorila je o dodatnih čak 500 milijardi eura potrebnih ulaganja u obranu u sljedećem desetljeću.

Upravitelj imovine u Sava Infondu Aleš Grbič primjećuje da su se izdaci za obranu u Europi smanjivali još od druge polovice prošlog stoljeća, a najnižu razinu dosegnuli su 2015. godine, kada su iznosili samo 1,3 posto BDP-a. Tada je krivulja promijenila smjer, a u 2024. izdaci su dosegnuli dva posto BDP-a. "Trenutno samo dvije od deset većih država izdvajaju za obranu više od tri posto, što je usporedivo s SAD-om", ističe Grbič.

Dodaje da si je Europska unija u posljednjem desetljeću u prosjeku mogla priuštiti gotovo dva postotna boda BDP-a manje vojnih izdataka u usporedbi sa Sjedinjenim Državama, što se često naziva takozvanom "dividendom mira".

Eksplozivan rast na burzama

Sve se to odrazilo i na tržišta kapitala. Oni koji su ulagali u dionice tvrtki iz obrambenog sektora značajno su povećali vrijednost svoje imovine. Indeks Eurostoxx, koji obuhvaća dionice europskih tvrtki iz zrakoplovne i obrambene industrije, ovih je dana prvi put premašio 2000 indeksnih bodova. Samo ove godine ojačao je gotovo 19 posto, dok se u posljednjih pet godina njegova vrijednost gotovo udvostručila.

Gledajući pojedinačne dionice europskih tvrtki koje posluju u obrambenom sektoru, ovogodišnji predvodnici po prinosima su njemački Rheinmetall, talijanski Leonardo i francuski Thales. Dionica njemačke kompanije, koja se na svojoj internetskoj stranici predstavlja kao međunarodni dobavljač sustava u obrambenoj industriji, u nepuna dva mjeseca 2025. poskupjela je za gotovo 53 posto. Talijanski Leonardo, koji je Sloveniji isporučio vojni transportni avion C-27J Spartan, bilježi rast od više od 34 posto, dok je francuski Thales, specijaliziran za zrakoplovstvo, obranu i sigurnost, ostvario rast od 30,5 posto. Dodatno ohrabruje i podatak da nijedna europska dionica iz tog sektora ove godine nije ostvarila prinos manji od dvoznamenkastog.

Ako pogledamo nešto dulje razdoblje (posljednjih pet godina), apsolutni rekorder u Europi je spomenuti Rheinmetall, čija je dionica danas deset puta skuplja nego prije pet godina. U tom razdoblju njegov prosječan godišnji rast iznosio je 58 posto. Dionica tvrtke Leonardo u istom je razdoblju porasla za 208 posto, dok je dionica švedskog Saaba, proizvođača zrakoplova i obrambenih sustava, nekoć poznatog i po automobilima, skočila za gotovo 187 posto.

Prema mišljenju Mateja Šimnica, direktora sektora analize u tvrtki Capital Genetics, rast dionica europskih obrambenih kompanija od početka rata u Ukrajini posljedica je dugogodišnje zapostavljenosti i niskih ulaganja europskih država u vojnu potrošnju. To se posljednjih godina promijenilo, jer je vojni sukob doveo do hitne potrebe za nadoknađivanjem oružja poslanog Ukrajini te povećao svijest da će Europa morati ozbiljnije poštovati NATO-ove obveze o vojnim izdvajanjima.

Novi val rasta na vidiku?

Do američkih izbora većina tih informacija već je bila uračunata u cijene dionica, ali s Donaldom Trumpom dolaze dodatne pozitivne vijesti: "Očekivanja o deglobalizaciji znače da Europa mora biti znatno vojno neovisnija od SAD-a, a Trump dodatno zagovara povećanje zahtijevanih vojnih izdataka s trenutna dva na pet posto BDP-a."

Međutim, Šimnic upozorava da to za mnoge europske države trenutačno nije jednostavno izvedivo, budući da visoka zaduženost i proračunski deficiti ograničavaju potrošnju: "Čini se da će i taj problem biti riješen, jer Europska komisija već razmatra mogućnost da se vojni izdaci izuzmu iz pravila o proračunskom deficitu članica, a potencijalno rješenje bilo bi i financiranje na razini EU-a. Sve te nepredviđene vijesti pokrenule su novi val rasta europskih dionica u obrambenoj industriji."

Ako Europa želi povećati vojnu potrošnju na 2,5 do tri posto BDP-a, trebat će višegodišnji plan, jer su ti troškovi kapitalno sve intenzivniji. Prema procjeni Aleša Grbiča, upravitelja imovine u Sava Infondu, države EU-a trebale bi godišnje izdvajati dodatnih 0,3 do 1,75 posto BDP-a. Po njegovom mišljenju, Europa je odluku o povećanju obrambenih izdataka praktički zapečatila na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu 14. veljače ove godine: "Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je aktiviranje iznimne klauzule u fiskalnim pravilima EU-a za obrambene investicije. Krajem 2024. mediji su izvijestili o novom europskom financijskom paketu vrijednom 500 milijardi eura (2,7 posto BDP-a EU-a) kako bi se dopunili postojeći izdaci i postigli novi ciljevi."

Kao posljedica svega toga, prema Grbičevim riječima, dionice europskih obrambenih kompanija u ponedjeljak su dosegle nove rekorde. Na dodatni rast utjecao je i nedavni sastanak europskih čelnika u Parizu, gdje se raspravljalo o odgovoru na Trumpove izravne pregovore s Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini – bez sudjelovanja EU-a i Ukrajine.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar