Top 10 najvećih izdanja korporativnih obveznica u Adria regiji

Hrvatska je dosad bila vodeća zemlja u Adria regiji po broju izdanih korporativnih obveznica, predvođena izdanjima Fortenova grupe. Međutim, Telekom Srbija je nedavnim rekordnim izdanjem obveznica u iznosu od 900 milijuna eura zauzeo prvo mjesto po visini pojedinačne emisije u regiji, privukavši značajan interes investitora na burzi u Dublinu.

Međutim, na listi 10 najvećih regionalnih izdanja Telekom je zasad jedini srpski predstavnik, a i dalje je najviše onih iz Hrvatske, predvođenih Fortenova grupom.

Srpska telekomunikacijska tvrtka uspješno je izdala međunarodne korporativne obveznice na burzi u Dublinu, pri čemu je potražnja bila više od pet puta veća od ponude, iznosivši 5,5 milijardi dolara. Veliki interes pozitivno je utjecao na smanjenje kamatne stope s 7,5 na sedam posto, čime su uvjeti financiranja dodatno poboljšani.

"Prethodna obveznica koju je Telekom izdao imala je varijabilni kupon koji se sastojao od tromjesečnog belibora uvećanog za 2,95 posto. S obzirom na to da tromjesečni belibor trenutno iznosi 4,94 posto, godišnji trošak koji stara obveznica nosi iznosi skoro osam posto godišnje. To znači da će kupon na novo izdanje biti niži, budući da novo izdanje ima fiksni kupon od sedam posto godišnje", rekao je analitičar Bloomberg Adrije Nemanja Đurđević.

S druge strane, predviđa se daljnje smanjenje kamatnih stopa u nadolazećem razdoblju, te se očekuje da će u nekom trenutku belibor uvećan za kamatu od 2,95 posto pasti ispod sedam posto godišnje, dodao je.

"Ali Telekom ima tu 'call' opciju kojom može zatvoriti novu obveznicu već u četvrtom kvartalu 2026. godine, odnosno refinancirati je novim izdanjem uz potencijalno nižu kamatu ako uvjeti na tržištu budu drugačiji i ako se zaduženost kompanije dodatno smanji", kazao je Đurđević.

Srpska telekomunikacijska tvrtka uspješno je izdala međunarodne korporativne obveznice na burzi u Dublinu | Bloomberg Adria

Kako je pojasnio, "call" opcija kod izdavanja obveznica slična je situaciji kada građani uzimaju kredit od banke – Telekom ima mogućnost prijevremenog otkupa obveznice, odnosno vraćanja posuđenog iznosa.

"Jedina razlika je u tome što kod kreditiranja građana postoji veća fleksibilnost i, po pravilu, glavnicu je moguće zatvoriti u bilo kojem trenutku".

Najviše izdanja iz Hrvatske - slučaj Fortenove još uvijek bez epiloga 

Prema podacima koje je prikupila Bloomberg Adria, Telekom se s iznosom od 900 milijuna eura našao na prvom mjestu regionalne liste izdavatelja korporativnih obveznica.

Drugo, treće i peto mjesto zauzela je Fortenova. Tvrtka je najveći maloprodajni lanac u regiji, kao i najveći poslodavac i proizvođač hrane u kategorijama pića, proizvodnje ulja, prerade mesa i poljoprivredne proizvodnje.

Prije nego što je zapao u financijske poteškoće i postao nelikvidan, bivši Agrokor redovito se oslanjao na međunarodne obveznice i bankovne sindikate. Tako je 2012. godine emitirao više obveznica - prvo u iznosu od 396,03 milijuna eura, zatim od 300 milijuna dolara te 418,9 milijuna eura.

Bivši Agrokor redovito se oslanjao na međunarodne obveznice i bankovne sindikate | Licencirane fotografije/Fortenova

Zbog sistemskog značaja Agrokora za hrvatsko gospodarstvo, donesen je poseban zakon o izvanrednoj upravi, kojim su postavljeni okviri za proces restrukturiranja duga kako bi se zaštitila zdrava jezgra koncerna (tzv. lex Agrokor). U sklopu procesa restrukturiranja duga, stari dug je otpisan, a zdravi dio poslovanja prebačen je na Fortenovu, kojoj je bilo potrebno dodatno financiranje za aktivnosti, pa je izdan novi niz korporativnih obveznica. Fortenova je vrijednosne papire izdala 2019. godine, a kupila ih je američka investicijska kompanija HPS Investment Partners.

Obveznice su prvotno dospjele prošlog rujna i imale su kamatnu stopu od 7,3 posto plus euribor. Fortenova je namjeravala refinancirati obveznice na međunarodnom tržištu pod povoljnijim uvjetima, ali to nije uspjela, između ostalog, jer su vlasnici tvrtke bile sankcionirane ruske banke s upitnim pravom glasa na glavnim skupštinama.

U takvom okruženju, HPS je prošle godine pristao na produljenje otplate, ali je u zamjenu za produljenje ugovorna kamata porasla na visokih 18 posto, izvijestio je Dnevnik. Američki fond je kao uvjet postavio prodaju agroindustrijskog sektora, što je dogovoreno ovog ljeta, ali za provedbu procesa i dalje su potrebna odgovarajuća regulatorna odobrenja, koja će biti donesena tek nakon već produljenog dospijeća obveznica.

Prema neslužbenim navodima, Fortenova je uspjela s HPS Investment Partnersom dogovoriti dodatno produljenje roka otplate obveznica u iznosu od 1,2 milijarde eura, koje inače dospijevaju sljedećeg mjeseca.

 

 

Značajnu svotu zabilježio je i Zagrebački Holding (četvrto mjesto), koji primarno pruža javne usluge. Prošle godine izdao je korporativne obveznice u iznosu od gotovo 335,58 milijuna eura.

Ostatak liste također čine još tri domaće tvrtke, naftna kompanija INA, građevinska tvrtka Lanište i vodeća tvrtka na području robe široke potrošnje Atlantic Grupa, kao i dvije slovenske tvrtke, proizvođač čelika Slovenska industrija Jekla i energetska kompanija Gen-I. Sve ove vrijednosnice iznosile su manje od 55 milijuna eura.

Što se Hrvatske tiče, iz nje dolazi najveći broj najvećih izdanja; prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, prošle godine izdano je 14 korporativnih obveznica, a ove godine do kraja rujna još 16, što upućuje na spor, ali siguran rast njihove popularnosti.

Iskustva pojedinih tvrtki poput INA-e ili Atlantica pokazuju da, uz povoljne uvjete, obveznice mogu donijeti milijunske financijske uštede za kompanije.

Kompanijama poput INA-e obveznice donose milijunske financijske uštede | Lana Slivar Dominić/Hina

Tko nije na listi? 

Obveznice financijskih kompanija ovog su puta isključene iz analize jer se taj segment tržišta obično tretira odvojeno od korporativnih obveznica. Kod financijskih kompanija naglasak je na drugačijim pokazateljima nego kod korporativnih obveznica, poput adekvatnosti kapitala, koeficijenata solventnosti i kamatnih marži, dok se veća pozornost pridaje neto prinosu na kapital i dividendnoj politici.

Njihovo je poslovanje snažno određeno regulatornim zahtjevima, dok korporativnim okruženjem dominiraju tržišni faktori, posebno konkurencija i inflacija.

Kratki pogled na ovo tržište otkriva da je Nova Ljubljanska banka (NLB) prilično aktivna u ovom segmentu - izdala je obveznice u iznosu od gotovo 1,5 milijardi eura, pri čemu su dva izdanja premašila 500 milijuna eura. Kamatne stope značajno variraju, krećući se od 4,5 do 7,125 posto.

Zašto u regiji nema mnogo međunarodnih izdanja? 

Podsjetimo, kompanije mogu izdavati vrijednosne papire na lokalnom ili međunarodnom tržištu. Da bi tvrtka mogla izdati međunarodnu obveznicu, mora ispuniti minimalne standarde u pogledu veličine izdanja, koja obično počinju od nekoliko stotina milijuna eura.

Također je potrebno pribaviti kreditni rejting od jedne od kreditnih agencija. Primjerice, Telekom Srbija ima rejting BB- prema agenciji S&P Global. Mnoge kompanije u regiji nemaju takav rejting. Stoga su međunarodna izdanja prikladnija za najveće kompanije s ovog područja koje imaju tržišnu kapitalizaciju od najmanje milijardu eura. Takvih kompanija nema mnogo, a obično su to telekomunikacijske, energetske, prehrambene ili komunalne tvrtke.

Naravno, postoji i lokalno tržište korporativnih obveznica, gdje se obično provode manja izdanja s kraćim rokom dospijeća, a mogu ih izdati i tvrtke bez kreditnog rejtinga. U takve obveznice obično ulažu lokalni investitori, budući da nisu zanimljive većim međunarodnim institucionalnim investitorima.

Odluka o financiranju putem obveznica ili kredita, naravno, ovisi o tržišnim uvjetima te o spremnosti menadžera i vlasnika poduzeća. Rizik postoji u oba slučaja, a iako se dvije hrvatske tvrtke mogu uzeti kao primjeri gdje je sve prošlo odlično, mogu se naći i suprotni primjeri.

Financiranje poslovanja putem korporativnih obveznica i dalje je nepopularno u regiji. Analitičar iz Ipopema Securitiesa, Vladan Pavlović, ocjenjuje da je tržište ovih obveznica gotovo nepostojeće.

"U Srbiji imamo tek nekoliko izdanja, pa se više radi o izuzecima nego o ustaljenoj praksi. Situacija nije puno bolja ni u nekim susjednim zemljama poput Hrvatske i Slovenije. Glavni razlog za to vjerojatno je činjenica da je lokalnim kompanijama puno lakše, jeftinije (u smislu dodatnih troškova) i brže dobiti kredit od banaka s kojima imaju dugogodišnju suradnju, nego prolaziti kroz proceduru izdavanja obveznica, koja uključuje izradu prospekta, animiranje investitora, naknade posrednicima...", naveo je Pavlović u komentaru za Bloomberg Adriju.

Depositphotos

Prema njegovoj procjeni, vjerojatno bi na tom području ubuduće najbolje mogle proći velike kompanije - u smislu da bi se one najlakše mogle odlučiti na izdavanje obveznica zbog svoje reputacije, veličine i kredibiliteta. "Sve to im daje mogućnosti da privuku investitore - domaće i strane - odnosno da potencijalno izdaju obveznicu i na međunarodnom tržištu."

Motiv bi mogao biti zaduživanje po kamatnim stopama nižim od onih koje se mogu dobiti kod banaka, međutim, sugovornik Bloomberg Adrije ističe da smo trenutno u razdoblju pada kamatnih stopa, pa je i to sada upitno.

Što se tiče manjih kompanija, Pavlović navodi da bi motiv za ovakav potez možda mogle imati one koje općenito ne mogu doći do bankovnih kredita ili barem ne po prihvatljivim uvjetima. "Ali u tom slučaju ulazimo na područje rizičnijih, odnosno spekulativnih obveznica", ističe.

Također, dodaje, postoji mogućnost da se za obveznicu odluče i kompanije kojima su potrebna velika sredstva koja banke bez udruživanja ne bi mogle osigurati.

- U pisanju pomogla Marja Milič.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar