Hrvatsko tržište kapitala, koliko god su se kroz protekla tri desetljeća nizale inicijative, želje i htijenja, poruke s političkog vrha o nužnosti njegova razvoja, i dalje je tek kapljica u moru svjetske financijske industrije. Na globalnoj financijskoj tržnici mi skromno, zajedno s ostalim državama u regiji, zaposjedamo jedan banak na rubu, malo mešetareći međusobno, malo trgujući s povremenim zalutalim znatiželjnicima zainteresiranim za nešto rizičniji, egzotičniji investicijski zalogaj.
Jesen 2021. godine nije stvarala dojam idealnog trenutka za velike investicijske odluke. Naprotiv, godinu i pol od početka pandemije, s kilavom turističkom sezonom iza nas, gospodarskim krahom od -8,5 posto u prethodnoj godini, i inflacijom koja se tek počela zahuktavati financijski proroci bili su spremni pokriti svoje kugle i otići van zapaliti jednu dok se slika malo ne razjasni.
Ekipu iz informatičke tvrtke Span, iza koje je u tom trenutku stajalo gotovo tri desetljeća poslovanja, to ipak nije zasmetalo. Odluke o inicijalnoj javnoj ponudi, pa naknadnom uvrštenju dionice na tržište kapitala, vrlo su rijetke u regiji gdje su i dalje glavni izvor financiranja banke i političke veze koje dojavljuju objavu kakvih natječaja za povoljne državne kredite, potpore, darovnice, najbolje iz fondova Europske unije.
Odlučnost im se isplatila. Interes je bio odličan i Span je prodao sve ponuđene dionice po najvišoj cijeni iz ponuđenog raspona odnosno po 175 kuna. Prikupili su 100-tinjak milijuna kuna, odnosno 13,5 milijuna eura svježeg kapitala.
Prvi dan trgovanja dionicama na Zagrebačkoj burzi, u tzv. Službenom tržištu, bio je 23. rujna 2021. Odmah na početku trgovanja na burzi dionici je cijena skočila na 200 kuna i... nastavila rasti? Ne baš. Čak se u jednom trenutku nedugo nakon uvrštenja približila i razini iz javne ponude, ali je ipak uz oscilacije dosegnula današnju dvostruku vrijednost.
S nekih 25 eura koliko je vrijedila tada, dionica Spana je u tri godine porasla do današnjih 50-ak eura. Rast od 100 posto u tri godine je respektabilan rezultat za bilo koju dionicu, čak i ako se uzme u obzir da je indeks Crobex u istom tom vremenu porastao 50 posto.
Oni koji su u javnoj ponudi investirali protuvrijednost od deset tisuća eura bi ovih dana za dionice mogli dobiti 21,5 tisuću, a u srpnju prošle godine im je moguća zarada bila čak i viša od 200 posto, odnosno dionice su im vrijedile i više od 30 tisuća eura, kad je u jednom trenutku Spanova dionica premašila cijenu od 70 eura.
Nikola Dujmović i Ivana Gažić potpisali su prije tri godine ugovor o uvrštenju dionica Spana na Zagrebačku burzu | Edvard Šušak/Hina
Podaci s burze pokazuju kako je interes ulagača za trgovanje Spanovom dionicom stabilan kroz sve tri godine koliko je dosad provela na burzi. U prvoj godini vlasnika je promijenilo 572 tisuće dionica, u drugoj 663 tisuće, a u trećoj 501 tisuća.
Dionica Spana čak hrabro tuče i malo iznad svoje kategorije. U prvom polugodištu se po prometu na domaćoj burzi ne nalazi među prvih deset – već je na jedanaestom mjestu – ali ispred nje se nalaze sve kompanije koje imaju od 2,5 pa do čak 60 puta višu tržišnu kapitalizaciju. Redovnim prometom od 5,2 milijuna eura možda nije bila na razini 13 ili gotovo 14 milijuna eura koje su ostvarili dionice Hrvatskog telekoma, odnosno Ericssona Nikole Tesle. No nadmašila je neke zvučne dionice poput Atlantic i Arena Hospitality grupe.
Popis najvećih dioničara Spana danas je mješavina ključnih osoba iz kompanije i mirovinskih fondova. Predsjednik Uprave Nikola Dujmović kontrolira tridesetak posto dionica. Zvonimir Banek, Marijan Pongrac i Damir Bočkal zajednički drže još barem 11 posto. Najveći pojedinačni vlasnik među fondovima je Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond sa 6,7 posto dionica, no njemu su se nedavno približili i PBZ Croatia osiguranje obvezni fondovi.
Menadžeri PBZ CO fondova izgleda vjeruju u uspješan nastavak poslovanja Spana. Vlasnički udio su povećali, čini se, tijekom ljeta, odnosno iskoristili su priliku u kojoj su se menadžeri Spana rješavali svojih udjela. Ukupno su Dujmović i njegovi kolege od početka lipnja prodali sedam posto dionica.
Kad menadžment prodaje dionice to ponekad priziva zloguka predviđanja o manjku povjerenja u budućnost poslovanja. No tržište, a i interes fondova, pokazuju da ulagači ne misle tako. Cijena Spanove dionice sredinom lipnja kretala se oko 45 eura, odnosno u međuvremenu je porasla za desetak posto.
Niz ljetošnjih kibernetičkih napada na domaće mete, a i neprekidna kihanja u pojedinim informatičkim sustavima okrenutim javnosti, pokazali su kako je informatička ekspertiza itekako nužna. Ako to u Spanu nude, a čini se da jest tako, ni kompanija ni dionica ne bi trebali brinuti o tome hoće li na burzi dočekati i šesti rođendan.
Ulagači bi vjerojatno bili i sretniji kad bi ga dočekale u najvišoj kotaciji odn. Vodećem tržištu, u društvu drugih perjanica domaćeg tržišta kapitala, no digitalni mornari iz Spana i ovako, čini se, uspješno plove domaćim tržištem kapitala. Ma kakvo ono bilo.
.webp){kind=icon}
