Kroz javnu ponudu novih dionica na Zagrebačkoj burzi dubrovački brodar Atlantska plovidba nada se prikupiti i više od 40 milijuna eura. Novac namjeravaju upotrijebiti za kupnju "novih i polovnih brodova", i to "prvenstveno kroz nabavku energetski efikasnijih brodova, čime bi se podigla konkurentnost flote, smanjile emisije stakleničkih plinova po tonamilji i uskladili s važećim propisima".
U Atlantskoj ipak ne isključuju mogućnost da se svježi kapital iskoristi za akvizicije drugih društava "kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu", iako će konačna namjena ovisiti o uspjehu same ponude. Upis novih dionica počinje u četvrtak i trajat će iduća dva tjedna. Pravo na upis novih dionica imaju samo postojeći dioničari kompanije.
Prema objavljenim uvjetima, za uspjeh ponude minimalno bi se trebalo upisati 348,9 tisuća novih dionica. Konačna cijena bit će u rasponu između 53,50 i 60 eura, što znači da se u Atlantskoj nadaju prikupiti najmanje 18,7 milijuna eura. Uz maksimalan predviđeni broj novih dionica i najvišu cijenu prikupilo bi se 41,9 milijuna eura.
Čitaj više
Obitelj Lukšić rizičnim ulaganjem udvostručila bogatstvo
Sada posjeduju 30 posto petog najvećeg svjetskog brodarskog prijevoznika.
23.09.2023
S prvim tromjesečjem otplovila dobit domaćih brodara
Vozarine na svjetskom pomorskom tržištu ove su godine bitno niže nego lani.
30.04.2023
Proslava Mærskove rekordne lanjske dobiti završava mamurlukom
"Mærsk će ostati vitalni kotačić u globalnim lancima opskrbe."
09.02.2023
MSC odbacuje Bloombergove optužbe za trgovinu drogom
MSC odbacuje navode Bloomberga da se kartel za krijumčarenje kokaina "infiltrirao" u njihovu kompaniju.
11.01.2023
Kako je u srijedu zaključna cijena dionice bila 52,00 eura, to znači da se u javnoj ponudi one nude uz premiju od desetak posto. Dionicom se od početka rujna trguje u rasponu od 47,50 do 52,40 eura. Tržišna kapitalizacija Atlantske kreće se oko 72,5 milijuna eura.
Kompanija je u prošloj godini imala 86,2 milijuna eura prihoda i dobit prije oporezivanja i kamata (EBIT) od 11,1 milijun eura. U prvoj polovici ove godine prihodi su iznosili 24,7 milijuna eura, 40 posto niže nego u istom razdoblju lani. Dobit iz poslovanja je bila 3,5 milijuna eura u usporedbi s lanjskih 19,6 milijuna.
U prvom krugu javne ponude svaki dioničar ima pravo na po jednu novu dionicu za svake dvije koje već posjeduje. U drugom krugu će se nove dionice raspoređivati ovisno o tome koliko ih je ostalo i kakav je interes dioničara. Agent izdanja i uvrštenja dionica je Privredna banka Zagreb. Nove dionice trebale bi biti uplaćene do 16. listopada, a konačni rezultati ponude, novih dionica i povećanja kapitala znat će se dan kasnije.
Atlantska plovidba upravlja s flotom od 11 brodova za prijevoz rasutih tereta. Kroz najam drugim prijevoznicima dio flote u ovom je trenutku angažiran na prijevozu ugljena iz Baltika prema Atlantiku ili Dalekom istoku, a dio flote prevozi razne rasute terete na Dalekom istoku.
Prihodi dubrovačkog brodara ovise o kretanju vozarina na svjetskom tržištu koje znaju poprilično oscilirati. Baltic Dry Index, jedan od poznatijih indeksa vozarina za rasute terete u ovom se trenutku kreće oko razine od 1.700 dolara. Sredinom 2008. godine vrijednost mu je prelazila i 9.500 dolara da bi nakon toga bio ispod 4.000 dolara sve do jeseni 2021. godine. Tada je opet skočio iznad 5.000 dolara, ali se sredinom prošle godine vratio ispod razine od 2.000, dolara gdje se nalazi i danas.
Vrlo slično se kretao i Baltic Panamax indeks koji je u jesen 2021. godine prelazio razinu od 4.000 dolara da bi mu do veljače ove godine vrijednost pala i ispod 800 dolara. U međuvremenu se donekle oporavio te se ovih dana kreće oko 1.700 dolara.
Podaci Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD) pokazuju da su najveći pojedinačni dioničari Atlantske plovidbe većinom fizičke osobe. Najveći udio drži predsjednik Upravnog odbora kompanije Igor Bilbija koji kontrolira 12,8 posto dionica. Deset najvećih dioničara sveukupno kontrolira nešto manje od 40 posto vlasništva, a među većim dioničarima nalazi se i država koja kroz Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) drži 7,4 posto dionica. Ako država ne bude sudjelovala u javnoj ponudi i prodaju li se sve nove dionice, državni udio past će na 4,9 posto.
Potražnja za morskim prijevozom uvelike ovisi o razini globalne ekonomske aktivnosti. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će svjetsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od tri posto, nešto niže od lanjskih 3,5 posto. U tome bi razvijene države trebale ostvariti rast od samo 1,5 posto, a države u razvoju od četiri posto.