Atlantska plovidba je u javnoj ponudi skupila 37,3 milijuna eura svježeg kapitala. Kompanija je preko Zagrebačke burze priopćila o povećanju temeljnog kapitala izdanjem 697.750 novih dionica, a prošlog je tjedna objavljeno kako će dioničari u javnoj ponudi nove dionice upisivati po cijeni od 53,50 eura za dionicu.
Iz Atlantske su objasnili da će temeljni kapital povećati za 27,8 milijuna eura, i to na iznos od 83,3 milijuna, dok će ostatak prikupljenog kapitala biti spremljen u rezerve. Prema podacima iz prospekta, dubrovački brodar novac namjerava upotrijebiti za kupnju "novih i polovnih brodova", i to "prvenstveno kroz nabavku energetski efikasnijih brodova", iako ne isključuju i mogućnost akvizicija u Hrvatskoj i inozemstvu.
Objavljeni podaci znače da je javna ponuda uspjela jer su upisane sve planirane novoizdane dionice, iako to nije bilo po najvišoj cijeni kojoj su se nadali u Atlantskoj, od 60 eura po dionici. U utorak ujutro na burzi se dionicom Atlantske plovidbe trgovalo u rasponu od 50,40 do 51 eura.
Nove dionice gotovo sigurno donose i novu vlasničku strukturu kompanije. Prije javne ponude najveći su dioničari bili predsjednik upravnog odbora Igor Bilbija i država kroz svoj Centar za restrukturiranje i prodaju. Bilbija je držao 12,8 posto dionica, a država njih 7,4 posto.
Paralelno s javnom ponudom saznalo se i da je zadarska Tankerska plovidba u posljednje vrijeme naglo povećala svoje vlasništvo u Atlantskoj i ona sada, prema posljednjim dostupnim informacijama, obuhvaća blizu deset posto dionica Atlantske.
Prije javne ponude, deset vodećih dioničara kontroliralo je 40 posto vlasništva, dok je ostatak bio u rukama većeg broja malih dioničara. Kako su upisane sve nove dionice, to znači da se onima koji se nisu odlučili na kupnju novih vrijednosnica vlasnički udio smanjio za trećinu.
Iz Tankerske plovidbe se posljednjih tjedana moglo čuti i kako ne isključuju mogućnost snažnijeg interesa za Atlantsku koji bi vodio preuzimanju. Ako je Tankerska sudjelovala u javnoj ponudi i ako se njen vlasnički udio povećao na više od 25 posto, to bi značilo da je obavezna podnijeti ponudu za preuzimanje.
Minimalna cijena po kojoj bi tada kupovala dionice ovisi o tome po kojoj ih je cijeni kupovala u posljednjih godinu dana. Dionicom Atlantske plovidbe se na burzi u tom razdoblju trgovalo i do 60,60 eura.
Analitičari Bloomberg Adrije Mihael Blažeković i Ilija Nešić nedavno su procijenili kako vozarine na svjetskom tržištu trenutno ne idu u prilog uspješnoj financijskoj godini za Atlantsku. Kompanija je lani imala 86,2 milijuna eura prihoda i dobit prije oporezivanja i kamata (EBIT) od 11,1 milijun eura. U prvoj polovici ove godine prihodi su iznosili 24,7 milijuna eura, 40 posto manje nego u istom razdoblju lani. Dobit iz poslovanja bila je 3,5 milijuna eura u usporedbi s lanjskih 19,6 milijuna.
Većina brodova Atlantske plovidbe vezana je uz dugoročne ugovore vezane uz kretanje svjetskih brodarskih indeksa troškova prijevoza rasutog tereta, objasnili su Blažeković i Nešić. Atlantska plovidba ima samo brodove za prijevoz suhog rasutog tereta, poput ugljena i žita, pa joj nedavni makroekonomski trendovi i šokovi ne idu u prilog, a na njeno poslovanje dominantno utječe slabljenje kineskog gospodarstva, promjena ruta izvoza ruskog ugljena i žita te zabrana uvoza australskog ugljena u Kinu.
Nedavnom prodajom dvaju starijih brodova Atlantska je osigurala tekuću likvidnost, ali krajem 2023. godine očekuje isporuku dvaju novih brodova. Analitičari su istaknuli i očiti nesrazmjer tržišne vrijednosti kompanije, koja se u ovom trenutku kreće oko razine od 70 milijuna eura, i neto vrijednosti njenih brodova. U floti Atlantske plovidbe u ovom se trenutku nalazi deset brodova.
.webp){kind=icon}
