Cijene vozarina trenutno ne idu u prilog tome da će ova godina biti financijski uspješna za Atlantsku plovidbu, komentiraju analitičari Bloomberg Adrije Mihael Blažeković i Ilija Nešić. Atlantska plovidba prošlog je tjedna objavila početak javne ponude dionica u kojoj se nadaju prikupiti više od 40 milijuna eura.
Većina brodova Atlantske plovidbe vezana je uz dugoročne ugovore vezane uz kretanje svjetskih brodarskih indeksa troškova prijevoza rasutog tereta, napominju analitičari. Atlantska plovidba ima samo brodove za prijevoz suhog rasutog tereta, poput ugljena i žita, pa joj nedavni makroekonomski trendovi i šokovi ne idu u prilog.
Na poslovanje Atlantske plovidbe dominantno utječe slabljenje kineskog gospodarstva, promjena ruta izvoza ruskog ugljena i žita te zabrana uvoza australskog ugljena u Kinu. Specifično za tip brodarskog prijevoza kojim se bavi Atlantska, "indeksi vozarina danas su na razinama sličnima 2019. godini", što je niže od vrhunaca ranijih godina, tumače analitičari.
Atlantska je nedavnom prodajom dvaju starijih brodova osigurala tekuću likvidnost, ali poslovanje očigledno neće smanjivati jer krajem 2023. godine očekuju isporuku dvaju novih brodova, dodaju.
Pomorska industrija je u protekle dvije godine prošla kroz razdoblje procvata jer su visoke brodarine zaradu brodara digle na rekordne razine.
"Indeks brodarina za transport suhog rasutog tereta Baltic Dry dosegnuo je maksimum krajem 2021. godine. Prekidi lanca opskrbe u kombinaciji s niskom transparentnošću u oceanskom transportu značilo je da su klijenti brodara bili spremni platiti više cijene samo da bi osigurali prostor na brodu i time zadovoljili potražnju krajnjih potrošača. Sada se priča za brodare okreće jer slabljenje potražnje potrošača dovodi do smanjenog obujma prijevoza", komentiraju Nešić i Blažeković.
Dokapitalizacijom kompanije cilj je unaprijediti trenutnu flotu ugradnjom novih scrubbera kako bi se prilagodili regulativi manjeg zagađenja okoliša te nabaviti nove brodove za prijevoz rasutog tereta. Pravo sudjelovanja u javnoj ponudi po cijeni dionice u rasponu od 53,50 do 60 eura imaju samo postojeći dioničari.
Udjel u vlasništvu postojećih dioničara kompanije koji eventualno neće sudjelovati u izdanju smanjit će se za najviše trećinu, pod uvjetom da se upiše cijeli planirani broj od 697.750 dionica, i to po maksimalnoj cijeni.
"Ta maksimalna vrijednost dokapitalizacije značajno je manja od neto vrijednosti brodova kompanije (NAV), što nam govori da će sudionici dokapitalizacije kupiti udio u kompaniji po diskontu od 42 posto, ako dionicu upišu po gornjem rasponu cijene od 60 eura", tumači analitički tim Bloomberg Adrije. Izostankom pojedinih dioničara u dokapitalizaciji doći će do okrupnjivanja vlasništva, što će olakšati proces eventualnih budućih strateških partnerstva ili čak prodaje kompanije, dodaju.
Zaključna cijena dionice Atlantske plovidbe na Zagrebačkoj burzi prošlog je tjedna bila 51,00 euro. Najveći dioničar tvrtke je predsjednik upravnog odbora Igor Bilbija koji kontrolira 13 posto dionica. Među većim dioničarima još se nalazi niz fizičkih osoba, a udio deset najvećih ne prelazi 40 posto, pokazuju najsvježiji podaci Središnjeg klirinško depozitarnog društva.
---Napomena: u inicijalnoj verziji članka greškom je naveden analitičar Matteo Mošnja, umjesto Mihaela Blažekovića. Ispričavamo se.