Trgovanje na burzama u utorak bilo je u znaku optimizma, a posebno je to bilo izraženo na američkim tržištima koja su dan ranije zbog praznika bila zatvorena. Dow Jones indeks porastao je za 2,2 posto, na 30.530 bodova, a S&P 500 i tehnološki Nasdaq zabilježili su još veće pozitivne pomake od 2,5 posto. S&P je kraj trgovanja dočekao na razini od 3765 bodova, a zaključna vrijednost Nasdaqa iznosila je 11.069 bodova.
Nešto skromniji rast zabilježile su i europske burze. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,4 posto, frankfurtski DAX za 0,2 posto, a vrijednost pariškog CAC indeksa u utorak je porasla za pristojnih 0,8 posto. Takvo kretanje dionica u Parizu značilo je preokret u odnosu na ponedjeljak kad su tamošnje dionice imale najslabiji rast zbog zabrinutosti oko nastavka reformi u Francuskoj nakon što je koalicija predsjednika Emmanuela Macrona tijekom vikenda u parlamentu izgubila apsolutnu većinu.
Preokret na američkim burzama tumači se željom investitora za korištenjem nedavnog pada cijena dionica. U protekla tri tjedna je s američkih burzi zbrisano više od deset posto vrijednosti tamošnjih kompanija, pa investitori pokušavaju uhvatiti priliku i kupiti jeftinije dionice.
Optimizam na burzama dijelom je i posljedica komentara američkog predsjednika Joea Bidena koji je rekao kako recesija u Sjedinjenim Američkim Državama nije "neizbježna". No tržište je i dalje nesigurno za ulagače koji pokušavaju procijeniti jesu li cijene dosegnule dno i slijedi li i stvaran preokret. Povijesni podaci pokazuju kako je obično potrebno neko vrijeme da bi dionice krenule čvrsto prema gore, posebno ako te dulje negativne trendove prati i recesija, kao što je to bilo tijekom financijske krize iz 2008.
Nakon što dionički indeksi potonu za više od 20 posto, što je slučaj u odnosu na njihove vrijednosti od početka ove godine, može biti potrebno i više od tisuću dana kako bi se vratili iznad tih početnih razina.
Thomas Barkin, čelnik američke Savezne banke u Richmondu, izjavio je kako bi američka središnja banka trebala što je moguće brže podizati kamatnu stopu kako bi suzbila inflaciju. Rast kamatnih stopa predstavlja rizik za ekonomski rast jer tako korporativne investicije poskupljuju.
"Mogli bismo izbjeći recesiju, gotovo je dotaknuti, ali ne i stvarno iskusiti, jer mislimo kako će Savezne rezerve postati puno osjetljivije na posljedice koje njihovi potezi ostavljaju na gospodarstvo, posebno po pitanju zaposlenosti i stabilnosti", kazao je John Stoltzfus, glavni investicijski strateg u američkoj investicijskoj banci Oppenheimer. "Još nismo izašli iz problema, ali koračamo u pravom smjeru", dodao je.
Nakon što je stopa inflacije u SAD-u u svibnju neočekivano dosegnula četrdesetgodišnji rekord, čini se kako rast potrošačkih cijena ipak usporava. Anketa koju je Bloomberg proveo pokazuje da ekonomisti očekuju njeno slabljenje na 6,5 posto do četvrtog ovogodišnjeg tromjesečja, i nadalje na 3,5 posto do sredine iduće godine.
No svejedno i dalje raste strah da bi kreatori monetarne politike u Saveznim rezervama mogli otići i predaleko u svojoj želji rezanja rasta cijena, čime bi time mogli srezati i ekonomski rast. Analitičari u bankama Morgan Stanley i Goldman Sachs ovih su dana upozorili da bi dionice i dalje mogle padati kako bi se u potpunosti ukalkulirao rizik recesije. To znači da oporavak ostvaren u utorak ne mora potrajati, a nešto takvo sugerira i negativan trend cijena u trgovanju terminskim ugovorima vezanima uz indekse u srijedu ujutro.
Savršeno rješenje
"Središnje banke moraju odlučiti na koju stranu prevagnuti na ljuljački između ekonomskog rasta i inflacije. Previsoko dizanje kamatnih stopa moglo bi začeti recesiju, dok bi preslabo stezanje politike moglo povećati rizik od neobuzdanog rasta inflacije", poručili su analitičari iz tvrtke BlackRock Investment Institute. "Teško je pronaći savršeno rješenje."
Među pojedinim američkim dionicama u utorak je vrijedilo izdvojiti kozmetičku kompaniju Revlon Inc. čije su dionice skočile za 62 posto nakon što je objavljen odlazak u stečaj, dok su dionice proizvođača hrane Kelogg porasle 2 posto nakon što je korporacija najavila kako će se podijeliti u tri zasebne kompanije.
U Europi su rast dionica predvodili kemijski i automobilski sektor.
Cijena nafte, nakon kratkog i blagog oporavka, opet je krenula prema dolje te se u srijedu ujutro njome trgovalo po cijeni ispod 106 dolara za WTI barel te po cijeni od 111 dolara za barel Brent nafte. Još krajem prošlog tjedna Brent je bio iznad 120 dolara, a tek koji dolar jeftinija bila je i WTI nafta.