Domaće tržište kapitala je u proteklih 30 godina, od osamostaljenja, prošlo uspone i padove. Općenito gledajući, prvo je desetljeće obilježilo pionirsko razdoblje učenja, ali i prilika za brzo i enormno bogaćenje onih koji su znali iskoristiti šanse.
Drugo je desetljeće obilježeno svojevrsnom zrelošću i transakcijama koje su odjeknule u javnosti, poput preuzimanja Plive ili inicijalnim javnim ponudama dionica Ine i Hrvatskog telekoma. Takvi su događaji ipak proširili svijest o tržištu kapitala i među prosječne građane.
Treće je desetljeće, sugeriraju podaci Zagrebačke burze, obilježila konsolidacija. Broj brokera smanjio se, smanjio se i interes javnosti, ponešto je smanjen i promet dionicama, a došlo je i do svojevrsnog profiliranja među igračima na tržištu.
Pogledaju li se brojke u posljednjih deset godina prva stvar koja pada u oči je da se broj članova Zagrebačke burze, onih brokera koji imaju pravo trgovati na ovom sekundarnom tržištu kapitala, smanjio i to s 22 člana u 2013. na samo 13 njih prošle godine. Godišnja osnovna članarina na burzi iznosi oko 2.000 eura što nije značajan trošak, ali niti novac kojeg baš treba bacati ako se prava iz članstva ne koriste.
Neka imena koja su svojedobno bila poznati pružatelji brokerskih usluga su nestala, ali neka su se održala i zadržala svoje pozicije ili ih ojačala. Brojke za 2022. godinu pokazuju da na tržištu dominiraju Interkapital, Agram brokeri i Hita vrijednosnice. Interkapital po ostvarenom prometu, a Agram i Hita po broju ostvarenih transakcija.
Za pregled situacije na tržištu u obzir smo uzeli samo redovnu trgovinu dionicama. Takav tip trgovanja najviše pokazuje koliko daleko tržište kapitala dospijeva među prosječne stanovnike. Velike transakcije institucionalnih investitora svakako čine najveći dio trgovanja na burzama, no za svijest o ulozi tržišta kapitala u financijskom sustavu potrebna je i informiranost šireg društva o vrijednosnim papirima kao alternativi klasičnim bankovnim financijama.
Smanjenje broja brokera članova burze u posljednjih desetak godina razumljivije je kad se pogleda broj obavljenih transakcija. Još 2017. domaći su brokeri proveli blizu 380 tisuća transakcija dionicama. Prošle godine bilo ih je tek nešto više od 160 tisuća. Broj se u pet godina i više nego prepolovio.
Tri najaktivnija brokera – Agram brokeri, Hita vrijednosnice i Privredna banka Zagreb – su zaslužni za po barem dvadeset tisuća transakcija godišnje. Na najpoznatijim svjetskim burzama, poput onih u Londonu, Frankfurtu ili New Yorku, gdje vlada tzv. algoritamsko trgovanje, to su brojke koje se dostižu u minutama. Tamo već i u dnevnom ritmu broj transakcija prelazi nekoliko stotina tisuća ili čak milijuna. Te brojke jasnije pokazuju kako domaće tržište kapitala stoji u odnosu na svjetska.
Za razliku od broja transakcija dionički promet ipak nije toliko smanjen. U 2017. godini on je iznosio 6,57 milijardi kuna, a lani 5,52 milijarde. Cijene dionica mjerene Crobex indeksom su krajem 2022. godine bile tek 7,4 posto više nego krajem 2017. što sve u konačnici znači da su transakcije na burzi u prosjeku bile u paketima s većim brojem dionica. I ta promjena indicira da se na tržištu kapitala smanjio broj malih dioničara, a da dionicama trguju iskusniji investitori.
Od spomenutih 5,52 milijarde kuna prometa čak 1,9 milijardi otpada na brokersku kuću Interkapital. Radi se o financijskom posredniku koji se kroz godine profilirao i kao broker za veće klijente. Na drugom i trećem mjestu po prometu nalaze se Erste & Steiermärkische te Privredna banka za koje se i može očekivati da u trgovini dionicama posreduju i za korporativne klijente te da će paketi dionica koje prodaju i kupuju biti veći.
Spomenuta tri posrednika zajednički su zaslužni za više od pola prometa koji se godišnje na Zagrebačkoj burzi ostvari u trgovini dionicama. Još četiri njih – Fima-vrijednosnice, Zagrebačka banka, Agram brokeri i Hita vrijednosnice – ostvaruju između pet i deset posto, dok četiri preostale tvrtke ne dosežu niti jedan posto godišnjeg prometa.
Interesantno je da je slična koncentracija i dominacija postojala i prije deset godina. Tadašnja tri najveća trgovca – Hita vrijednosnice, Interkapital i Erste & Steiermärksiche banka – također su bili zaslužni za više od polovice ostvarenog prometa. No, u donjem dijelu liste bilo je puno više onih koji su godišnje bili zaslužni za manje od pet posto. Takvih je bilo čak 14.
Mjesta za neku dodatnu konsolidaciju među domaćim igračima na tržištu kapitala više i nema puno. S druge strane, broj aktivnih brokera mogao bi se povećati vjerojatno jedino kad bi došlo do nekog bitnijeg rasta aktivnosti na tržištu, a to nije lako očekivati. Za popularnost burze i ulaganja u dionice dosad su najzaslužnije bile javne ponude dionica velikih kompanija i to uz takve uvjete koji su za građane, a i neizbježne špekulante, mogli značiti dobru priliku za zaradu.
Najavljena narodna obveznica bi možda mogla biti blagi poticaj u tom smjeru, ali s obzirom na to da su njene karakteristike kao vrijednosnog papira ipak drukčije od dionica, poticaj trgovanju bi zasigurno bio prilično ograničen. Narod će, izgleda, i dalje ostati daleko od (tržišta) kapitala.
.webp){kind=icon}
