Analitičari o NLB-u: završava razdoblje visokih marži, što to znači za dioničare?

Nova Ljubljanska banka u prvom je tromjesečju ostvarila 119,3 milijuna eura dobiti uz 14-postotni rast kredita, a analitičari se slažu da banka, unatoč pritisku na kamatne marže, i dalje posluje stabilno. Budući rast sve bi više trebali nositi akvizicije, usluge i dividendna politika. Istodobno upozoravaju da se bliži kraj razdoblja natprosječnih prinosa koje su banke ostvarivale zahvaljujući visokim kamatnim maržama.

Rezultati NLB Grupe za prvo tromjesečje među dioničarima i analitičarima izazvali su dosta reakcija. Dobit jest pala, ali ponajprije zbog izostanka jednokratnih učinaka, dok ključni pokazatelji poslovanja i dalje ostaju stabilni.

Analitičar Bloomberg Adrije Rudi Lukačić smatra da se pozitivna priča oko dionice nastavlja unatoč pritiscima na profitabilnost.

"Očekujemo nastavak rasta dionice uz dobre rezultate. U slučaju veće akvizicije moguće je da banka neće isplatiti drugu tranšu dividende, no takav bi scenarij dugoročno mogao ubrzati rast grupe kroz širenje regionalnog poslovanja i jačanje tržišne pozicije", rekao je.

Prema njegovim riječima, ključna investicijska teza i dalje ostaje regionalna raspršenost poslovanja i snažna pozicija u regiji. NLB ima vodeći ili jedan od tri najveća tržišna udjela u više država Adria regije, a istodobno širi leasing i upravljanje imovinom, koji postaju sve važniji izvor prihoda od naknada.

Glavni izazov ipak ostaje pritisak na kamatne marže. Neto kamatna marža pala je na 3,19 posto, s 3,46 posto godinu ranije, ponajviše zbog rasta troškova depozita.

"Time završava razdoblje iznimno visokih marži koje je bankarski sektor ostvarivao u vrijeme viših kamatnih stopa. Fokus se sada prebacuje na rast kreditiranja, leasing i moguće akvizicije kao glavne pokretače buduće profitabilnosti", dodao je Lukačić.

Pritom upozorava da je vrednovanje banke i dalje niže nego kod usporedivih banaka u srednjoj Europi. NLB se trguje uz omjer P/E od oko 8,4 puta dobiti i omjer P/B od 1,2, dok regionalni prosjek iznosi približno 10,1 odnosno 1,6. Cijena dionice u posljednjih je mjesec dana porasla za gotovo četiri posto, što je ipak nešto manje od rasta ukupnog indeksa SBITOP na domaćoj burzi. Trenutačno za jednu dionicu treba izdvojiti 227 eura.

Slično razmišlja i Vladan Pavlović iz Ipopema Securitiesa, koji kratkoročno očekuje razočaranje ulagača.

"Rezultati će vjerojatno izazvati određeno kratkoročno razočaranje na tržištu zbog odstupanja od očekivanja", smatra Pavlović.

Prema njegovim riječima, pad dobiti gotovo u cijelosti proizlazi iz izostanka jednokratnih prihoda koji su lani poboljšali usporednu osnovicu, dok ključni trendovi ostaju stabilni. Krediti rastu 14 posto na godišnjoj razini, prihodi od naknada osam posto, troškovi ostaju pod kontrolom, a kvaliteta portfelja stabilna je uz trošak rizika od 26 baznih bodova.

Neto kamatni prihodi pod pritiskom su zbog skupljih oročenih depozita na tržištima jugoistočne Europe, no Pavlović smatra da je prognoza godišnje dobiti od oko 530 milijuna eura i dalje dostižna. Cijena dionice, prema njegovu mišljenju, kratkoročno bi mogla stagnirati ili blago skliznuti prema 210 eura, a za novi val rasta trebat će ili bolji rezultati u idućim tromjesečjima ili uspješno preuzimanje Addiko Banke.

Među pozitivnim čimbenicima ističe i dividendnu politiku. Prema njegovim riječima, kumulativna dividenda u razdoblju od 2025. do 2029. mogla bi dosegnuti oko 90 eura po dionici, a postoji i mogućnost izvanredne dividende ako do preuzimanja ne dođe. To bi moglo poduprijeti cijenu dionice unatoč kratkoročno negativnoj reakciji tržišta.

Pritisak na marže, u Sloveniji znakovi stabilizacije

Detaljniji pogled na poslovanje potvrđuje da su pritisci na marže stvarni, ali zasad ograničeni. Neto kamatna marža pala je ponajprije zbog viših troškova financiranja u jugoistočnoj Europi, dok u Sloveniji već pokazuje znakove stabilizacije.

"Neto kamatne marže trenutno rastu u Sloveniji. Ostat ćemo čvrsto iznad tri posto, a u planovima imamo oko 3,2 posto", rekao je član uprave Archibald Kremser.

Pritom je upozorio da bi banka mogla donekle usporiti rast kreditiranja kako bi zadržala dugoročno održivo financiranje.

"Održiviji je rast od oko 11 posto", dodao je.

Banka pritom zadržava stabilnu kvalitetu portfelja. Obujam neprihodonosnih kredita povećao se na 476 milijuna eura, ali udio NPL-ova ostaje na 2,0 posto, zahvaljujući rastu kreditiranja u kvalitetnijim segmentima. Prema riječima člana uprave Andreasa Burkhardta, rast loših kredita nije sistemski, nego je ograničen na pojedinačne izloženosti u industrijama poput čelične, metalne i automobilske industrije. Kod stambenih kredita udio loših kredita iznosi samo 0,6 posto, znatno ispod europskog prosjeka.

Kućanstva stvaraju približno 70 posto prihoda grupe

Važan dio budućeg rasta dolazi iz poslovanja s građanima i usluga. "Kućanstva stvaraju približno 70 posto prihoda grupe, a banka ima 2,9 milijuna klijenata", rekla je, među ostalim, članica uprave Hedvika Usenik na danu investitora. Prihodi po klijentu porasli su na približno 300 eura, dok je cilj do kraja desetljeća dosegnuti 400 eura. To pokazuje da banka želi povećati vrijednost postojeće baze klijenata.

Platne usluge, kartice i računi već su sada ključan izvor prihoda od naknada jer čine gotovo 70 posto svih prihoda od naknada. Istodobno, digitalna plaćanja i dalje imaju velik prostor za rast jer se u Sloveniji još uvijek više od polovice transakcija obavlja u gotovini. Sve važnije postaje i upravljanje imovinom. NLB Skladi imaju oko 42-postotni tržišni udio u Sloveniji i natprosječnu profitabilnost kapitala, što banci dodatno diverzificira izvore prihoda.

Uprava banke ističe da snažna kapitalna osnova omogućuje daljnji organski rast, potencijalna preuzimanja i stabilnu dividendnu politiku. NLB tako ulazi u razdoblje u kojem će manje ovisiti o cikličkim kamatnim maržama, dok će se budući rast temeljiti na opsegu poslovanja, regionalnom širenju i razvoju usluga s višom dodanom vrijednošću.

Kakve su preporuke analitičara?

Analitičari ostaju izrazito pozitivni prema dionici NLB-a, a najnovije ocjene redom idu u smjeru kupnje.

Najsvježiju ocjenu objavio je 7. svibnja 2026. Mladen Dodig iz Erste Groupa, koji za dionicu daje preporuku "accumulate", što znači postupno povećavanje pozicije, odnosno umjerenu preporuku za kupnju, uz ciljanu cijenu od 210 eura. Nešto ranije, 10. travnja, Jovan Skimić iz Oddo BHF-a dao je preporuku "outperform", odnosno očekivanje da će dionica ostvariti bolji prinos od tržišta, uz ciljanu cijenu od 205 eura.

Među nekoliko starijih, ali i dalje relevantnih ocjena ističe se Miriam Killian iz Deutsche Banka s jasnom preporukom "buy", odnosno kupnja, i ciljanom cijenom od 241 eura. Robert Brżoza iz PKO BP Securitiesa u veljači je postavio ciljanu cijenu na 245 eura, također uz preporuku za kupnju. Još optimističniji bio je Vladan Pavlović iz Ipopema Securitiesa, koji je ciljanu cijenu postavio na 284 eura. To upućuje na velik potencijal rasta, iako je riječ o starijoj ocjeni.

Ukupna slika vrlo je ujednačena. Konsenzus analitičara u potpunosti je naklonjen kupnji, bez preporuka za prodaju ili držanje. Prosječna ciljana cijena iznosi približno 237 eura, što u odnosu na posljednju cijenu znači još oko pet posto potencijala rasta. Pritom snažan prinos u posljednjih 12 mjeseci, veći od 78 posto, pokazuje da je dionica već ostvarila velik rast, pa analitičari u nastavku očekuju umjereniji tempo. Sentiment ipak ostaje izrazito pozitivan.