U vrijeme kada NVIDIA, Oracle, Meta i ostali cloud giganti ulažu desetke milijardi dolara u nove podatkovne centre i grafičke procesore, Google povlači potez koji se na prvi pogled čini nelogičnim: ulaže u optičke kablove.
Google pregovara s investicijskim fondom Stonepeak o zajedničkom ulaganju u optičku infrastrukturu kroz objedinjavanje Google Fibera (Googleove usluge optičkog interneta) i tvrtke Astound (šeste najveće telekomunikacijske kuće u Americi koja također ima svoje optičke kablove), uz investiciju vrijednu oko milijardu dolara. Umjesto novih podatkovnih centara i masovnih GPU kupovina, Google bira fizičku mrežu koja povezuje sve te centre. To nije bijeg iz AI trke, već jasan signal da Google vidi gdje se formira sljedeće usko grlo industrije.
Depositphotos
Zašto su kablovi važniji od podatkovnih centara
Moderni AI podatkovni centri više ne nalikuju klasičnim serverskim sobama. Treniranje velikih modela zahtijeva istovremen rad desetaka tisuća grafičkih procesora koji konstantno razmjenjuju ogromne količine podataka. U tom sustavu, kašnjenje od nekoliko milisekundi na jednom čvoru znači sate izgubljenog vremena na razini cijelog treninga.
Zato AI centri zahtijevaju i do 36 puta više optičkih kablova nego tradicionalni podatkovni centri. Problem je što proizvodnja ne može pratiti potražnju. Corning, najveći svjetski proizvođač optičkog stakla, rasprodao je proizvodne kapacitete za cijelu godinu, a novi kapaciteti se očekuju tek 2027. godine.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da ključne sirovine, poput germanija, u velikoj mjeri dolaze iz Kine, koja ograničava izvoz u okviru šireg tehnološkog sukoba sa SAD-om. Za razliku od GPU-ova, ovaj problem ne može se riješiti pukim povećanjem budžeta.
Google ne bježi, već se osigurava
Trenutna logika AI industrije je poprilično jednostavna: tko ima više AI čipova, ima bolji AI. Zato NVIDIA prodaje sve što proizvede, Oracle ubrzano otvara nove cloud regije, a tehnološki divovi ulaze u najskuplji infrastrukturni ciklus u povijesti industrije.
Problem je što su čipovi kratkoročna imovina. Najnoviji čipovi zastarijevaju za dvije do tri godine, a povrat investicije ovisi o stalnom rastu potražnje i cijena. U takvoj utrci, svi kupuju istu robu, od istog proizvođača, po sve lošijim uvjetima. Google očigledno procjenjuje da je taj dio tržišta već pregrijan.
Istovremeno, OpenAI najavljuje uvođenje plaćenih oglasa u ChatGPT. Time ChatGPT po prvi put direktno ulazi u srce tržišta digitalnog marketinga, vrijednog stotine milijardi dolara, koje je Google praktički kontrolirao desetljećima.
To nije samo novi format monetizacije, već strateški napad na Googleov osnovni poslovni model.
Dok OpenAI ulaskom oglasa u ChatGPT ulazi u klasičan biznis pažnje i bori se za klikove, Google se pomiče u potpuno drugi sloj tržišta. Umjesto da prodaje pažnju korisnika, Google želi posjedovati samu infrastrukturu, digitalnu "cestarinu" kroz koju prolaze svi AI sustavi, bez obzira na to tko ih kontrolira.
U tom kontekstu, Googleova investicija u optičke kablove djeluje kao klasičan hedging. Dok NVIDIA i Oracle ulažu u imovinu koja brzo zastarijeva i nosi visok tržišni rizik, Google ulaže u infrastrukturu čiji je vijek trajanja 20 do 30 godina, sa stabilnim i predvidljivim prihodima.
Tko kontrolira kablove, kontrolira gdje je uopće moguće graditi napredne AI sustave. To je pozicija moći koju konkurenti trenutno zanemaruju.
Europska unija najavljuje preko 200 milijardi eura ulaganja u AI gigatvornice i superračunala. Fokus je gotovo isključivo na procesorima. Infrastruktura koja ih povezuje ostaje u sjeni.
Ključno pitanje za našu regiju je planiraju li telekomunikacijski operateri i donositelji odluka uopće ovaj val. AI podatkovni centri ne samo da troše struju, oni "jedu" mrežu, zahtijevajući višestruko više optičkih kapaciteta nego klasični cloud. Ako se o tome ne razmišlja danas, sutra će infrastruktura postati usko grlo, bez obzira na broj kupljenih čipova.