SAD protiv Kine – tko pobjeđuje u tom AI dvoboju

Tri godine nakon što je SAD pokrenuo AI revoluciju, jedino Kina uspijeva biti konkurentna na tom polju, dok ostale zemlje pokušavaju uhvatiti korak. Kineske kompanije poput DeepSeeka, Alibabe i Moonshota predstavile su AI modele koji dostižu performanse vrhunskih američkih modela, potaknute podrškom vlade koja je dominaciju na polju umjetne inteligencije postavila kao ključni državni cilj. U tu je svrhu vlada provela opsežan sustav subvencija i uspostavila nacionalnu mrežu međusobno povezanih podatkovnih centara.

Tehnološki uspon Kine izazvao je uzbunu u Silicijskoj dolini i Washingtonu. U nastojanju da zadrži primat, Trumpova administracija je u srpnju predstavila AI inicijativu kojom se poziva na deregulaciju procesa izgradnje AI objekata i osiguravanje opskrbe električnom energijom. "SAD će poduzeti sve što je potrebno kako bismo zadržali poziciju globalnog lidera na polju umjetne inteligencije", izjavio je predsjednik Donald Trump u svom obraćanju.

Ishod tog dvoboja mogao bi odrediti koja će se zemlja etablirati kao tehnološka supersila 21. stoljeća.

Tehnologija

Proboji koje je ostvario SAD definirali su sadašnju eru umjetne inteligencije. Američke kompanije razvile su napredne računalne čipove i velike jezične modele, koji su temelj današnjih generativnih AI chatbotova. Tvrtke poput OpenAI-ja i Alphabeta lansirale su AI sustave koji oponašaju ljudski proces razmišljanja te mogu generirati slike, videozapise i zvuk. Također su predstavile tzv. agente koji se ubrzano usavršavaju kako bi mogli rješavati sve složenije zadatke.

Kineske tehnološke kompanije ubrzo su krenule njihovim putem, pokazujući koliko brzo te inovacije mogu postati dostupne širokoj javnosti. Suočene s ograničenjima pristupa američkim čipovima, kineske su tvrtke razvile AI modele koji mogu obavljati više zadataka uz manju računalnu snagu. Još važnije, usvojile su standarde otvorenog koda, čineći svoje AI proizvode dostupnima svima za uporabu i prilagodbu, za razliku od zatvorenih sustava pojedinih vodećih američkih kompanija. Kina je preplavila globalno tržište tim platformama, dok OpenAI, Anthropic i ostale američke tvrtke naplaćuju stotine dolara mjesečno za pristup pojedinim vrhunskim modelima, s ciljem pokrivanja golemih troškova razvoja.

Dvoboj između Amerike i Kine

Zaokret Kine prema otvorenom kodu odražava stratešku odluku da se kratkoročno žrtvuje dio profita kako bi se osiguralo globalno širenje kineskog AI-ja. Četrnaesti petogodišnji plan razvoja, objavljen 2020., promovirao je tehnologiju otvorenog koda, iako Peking nije izdao izričitu uredbu koja bi obvezala tehnološke tvrtke na takav pristup. Umjesto toga, strategija je rezultat kombinacije tržišnih poticaja i državnih prioriteta. Menadžeri pojedinih kineskih AI startupova ističu da je takav pristup najbrži način prodora na nova tržišta, gdje bi mogli konkurirati američkim modelima.

U svojoj razvojnoj strategiji Bijela kuća potiče razvoj otvorenih modela, ističući njihov potencijal da "postanu globalni standard" u poslovnim i akademskim istraživanjima. "Stoga", navodi se u strategiji, "oni također imaju geostratešku vrijednost".

Nakon što je DeepSeek u siječnju iznenadio globalno tržište objavom svojeg modela R1, čiji je razvoj, navodno, zahtijevao tek djelić financijskih sredstava potrebnih američkim platformama, vodstvo OpenAI-ja najavilo je reviziju svoje politike prema otvorenom kodu. U kolovozu je OpenAI objavio nekoliko otvorenih i slobodno dostupnih AI modela.

Država

U objema zemljama umjetna inteligencija je gospodarski, politički i obrambeni imperativ, sredstvo za projiciranje meke moći u inozemstvu.

"Želimo da svijet bude usmjeren prema američkoj tehnološkoj infrastrukturi, a ne prema kineskoj ili infrastrukturi neke treće zemlje", izjavio je američki potpredsjednik James David Vance na AI događaju u Washingtonu krajem srpnja.

Kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je da AI ne smije biti "privilegij bogatih zemalja", u prilično jasnoj kritici američkog pristupa vođenog profitom. Premijer Li Qiang najavio je osnivanje međunarodnog tijela čiji bi cilj bio sprječavanje monopolizacije AI-ja od nekolicine zemalja. Tu je izjavu dao na Svjetskoj AI konferenciji u Šangaju, gdje je umjetna inteligencija predstavljena kao društveno dobro, a brojni su se paneli bavili definiranjem međunarodnih normi i regulacijom tog sektora.

Peking je napredovao zapanjujućom brzinom te AI programe implementirao u osnovno obrazovanje, osnovao fond rizičnog kapitala za tehnološka ulaganja i državnim poduzećima omogućio korištenje AI rješenja u različite svrhe, uključujući javni nadzor i digitalne financije. Kineski centralizirani politički sustav zahtijeva od AI kompanija da daju prioritet društvenoj stabilnosti i cenzuriraju određene sadržaje. DeepSeek, primjerice, ograničava odgovore na pitanja o temama osjetljivima za Kinu, poput gušenja prodemokratskih prosvjeda na Trgu Tiananmen 1989. te pokreta za neovisnost Tajvana, koji Kina smatra izgubljenim teritorijem.

SAD također inzistira na reviziji određenih sadržaja koje generiraju AI sustavi. Trump je u srpnju izdao izvršnu uredbu kojom se od tvrtki koje surađuju sa saveznom vladom, a to uključuje gotovo sve vodeće AI kompanije, zahtijeva, među ostalim, dokaz da "ne prilagođavaju odgovore ideološkim konceptima poput DEI programa".

Ostaje nejasno kako će te AI kompanije dokazivati da njihovi sustavi nisu opterećeni terminologijom i stajalištima koja Trump smatra spornima.

Debate o intelektualnom vlasništvu, algoritamskoj pristranosti i sigurnosnim rizicima koje AI donosi vode se u američkim sudnicama, na upravnim odborima i javnim forumima. Načelo poštene uporabe (engl. fair use) utkano u američko pravo dopušta korištenje knjiga, vijesti, stihova pjesama i drugog materijala zaštićenog autorskim pravima bez plaćanja autorima, ali samo pod određenim uvjetima. No ostaje pravno nerazjašnjeno odnosi li se to načelo i na razvoj umjetne inteligencije. Vodeće AI kompanije, uključujući OpenAI i Anthropic, suočene su s rastućim brojem tužbi zbog kršenja autorskih prava koje su podnijeli mediji, pisci i umjetnici čiji se sadržaji koriste za treniranje AI modela.

Bloomberg

U pogledu umjetne inteligencije i autorskih prava kineski pravni okvir također se razvija. Sporna pitanja odnosila su se na korištenje sadržaja preuzetog sa servisa za streaming, online videoplatformi i drugih izvora. Ipak, zabilježen je mali broj obvezujućih presuda kojima se kinesku AI zajednicu kažnjava za kršenje autorskih prava. Kineski su sudovi presudili da korištenje materijala zaštićenog autorskim pravima u svrhu treniranja AI modela predstavlja određenu vrstu privremenog kopiranja koje ne krši domaće zakone, sve dok se taj materijal dalje ne distribuira u izvornom obliku.

Nekoliko vodećih američkih AI kompanija, uključujući OpenAI, zatražilo je od Trumpove administracije izuzeće od državnih propisa, što ih dovodi u rizičniji položaj u pogledu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima. "Ako kineske AI tvrtke imaju nesmetan pristup podacima, a američkima istovremeno bude uskraćena poštena uporaba", izjavio je OpenAI, "utrka za prevlast u AI-u već je odlučena".

SAD trenutačno uvodi niz AI regulativa kako bi tu tehnologiju učinio sigurnijom, no predstavnici industrije tvrde da to nosi rizik usporavanja razvoja. Trumpova razvojna strategija za AI popraćena je prijetnjom obustave financiranja saveznim državama koje imaju stroga pravila u vezi s uporabom AI tehnologije.

Bloomberg

Novac

Iako je DeepSeek pokazao ekonomičniji pristup razvoju AI tehnologije, izrada i održavanje AI servisa i dalje zahtijevaju znatna ulaganja.

AI startupovi u SAD-u prikupili su više od 100 milijardi dolara sredstava samo u prvoj polovici 2025., prema podacima PitchBooka. Istodobno se procjenjuje da će Alphabet, Meta, Microsoft i Amazon zajedno uložiti više od 344 milijarde dolara tijekom 2025., ponajprije u izgradnju podatkovnih centara ključnih za AI operacije.

U desetljeću koje je prethodilo usponu umjetne inteligencije procjenjuje se da je kineska vlada izdvojila 912 milijardi dolara za strateške sektore, pri čemu je gotovo četvrtina tog iznosa bila usmjerena na financiranje 1,4 milijuna AI kompanija. Izvješće Bank of Americe pokazuje da su kapitalni izdaci Kine za AI u ovoj godini projektirani na 98 milijardi dolara, što je povećanje od 48 posto u odnosu na 2024. Očekuje se da će vlada osigurati većinu od 56 milijardi dolara, dok će dodatnih 24 milijarde uložiti velike tehnološke kompanije poput Alibabe i Tencenta. Novi AI Industry Investment Fund planira uložiti 8,2 milijarde dolara u projekte u ranoj fazi. Pokrajinske vlasti utrkuju se privući AI startupove, nudeći subvencije, bespovratna sredstva i stambene pogodnosti za poduzetnike i AI stručnjake.

Talenti

SAD već desetljećima dominira AI sektorom privlačeći talente, istraživače, programere i znanstvenike iz cijelog svijeta. Epohalni znanstveni rad tvrtke Google iz 2017., Attention Is All You Need, koji je pokrenuo eru današnjih generativnih AI proizvoda, imao je osam autora, od kojih je šest rođeno izvan SAD-a, a dvojica imaju imigrantsko podrijetlo.

To nije iznimka. Šezdeset posto vodećih AI kompanija u SAD-u ima barem jednog imigranta među osnivačima, dok međunarodni studenti čine 70 posto polaznika specijaliziranih AI studija. Taj bi priljev talenata mogao biti ugrožen strožim viznim režimima, promjenjivom političkom klimom i nestabilnim saveznim financiranjem istraživanja.

Kina, koja se tradicionalno suočava s odljevom mozgova, nastoji preokrenuti taj trend.

Kineski Program tisuću talenata, pokrenut 2008., posljednjih je godina tiho preimenovan u program Qiming. Uspio je vratiti više od sedam tisuća znanstvenika i poduzetnika u kineske laboratorije te na sveučilišta, uključujući mnoge kineske državljane školovane u inozemstvu. Dok neke američke kompanije nude motivirajuće plaće vodećim AI istraživačima koje premašuju 100 milijuna dolara, kineski pristup više naglašava patriotizam, a manje financijske pogodnosti.

Infrastruktura

Kina je izgradila golem AI ekosustav temeljen na velikim bazama podataka prikupljenima iz izvora poput društvenih mreža, nadzornih kamera i financijskih transakcija, a koji su pod nadzorom države. Također je razvila razgranatu mrežu podatkovnih centara koji se sve više napajaju obnovljivim izvorima energije.

Kineski zatvoreni internet može predstavljati slabost jer cenzura pridonosi stvaranju nepotpunih ili pristranih skupova podataka koji se koriste za treniranje AI modela, čime se povećava rizik od netočnih rezultata. To ide u prilog uporabi modela otvorenog koda: korisnici diljem svijeta mogu ih lakše prilagoditi i proširiti vlastitim podacima kako bi poboljšali performanse za specifične zadatke.

Još je jedan važan izazov za Kinu pristup najnaprednijim AI čipovima. Američke izvozne kontrole ograničile su kineski pristup vrhunskim AI čipovima tvrtke Nvidia iz Santa Clare u Kaliforniji, što je Peking primoralo da udvostruči domaću proizvodnju. Čipovi kineskih tvrtki Huawei i Semiconductor Manufacturing International ne dosežu učinkovitost Nvidijinih modela Hopper i Blackwell, koji se koriste za treniranje složenih modela, ali su dovoljno dobri za mnoge primjene i sve se više koriste u AI sustavima i aplikacijama.

Bloomberg

Huawei je, međutim, ograničen proizvodnim kapacitetima u usporedbi s Nvidijom, no tvrtka ubrzano povećava obujam proizvodnje.

Mogući su i alternativni putevi za kineske AI kompanije. Američki dužnosnici istražuju je li DeepSeek zaobišao izvozna ograničenja kupnjom zabranjenih Nvidijinih čipova preko posrednika u Singapuru.

U SAD-u vodeće tehnološke kompanije ulažu u podatkovne centre opremljene tisućama Nvidijinih čipova, koji se koriste za treniranje i rad sofisticiranijih AI modela. Ubrzo nakon povratka u Bijelu kuću, Trump je lobirao za partnerstvo između OpenAI-ja, Oraclea i japanskog SoftBanka, s planom ulaganja 500 milijardi dolara u fizičku infrastrukturu za podršku AI-ju. Strateški plan za AI također predviđa ubrzano izdavanje dozvola za gradnju podatkovnih centara, kao i korištenje novih izvora energije za njihovo napajanje.

SAD ograničava zastarjela elektroenergetska mreža. Kina je samo u 2024. dodala 429 gigavata novog kapaciteta za proizvodnju električne energije, što je znatno više od kapaciteta SAD-a. Neki tehnološki lideri, uključujući OpenAI, zatražili su od američke vlade da poveća opskrbu električnom energijom za AI podatkovne centre i da podupire razvoj nuklearnih kapaciteta. "Jednostavno trenutno nema dovoljno energetskih kapaciteta", izjavio je 2024. izvršni direktor Amazona Andy Jassy.

Igrači

OpenAI, koji je pokrenuo revoluciju generativne umjetne inteligencije lansiranjem ChatGPT-a, ostaje najpoznatiji AI laboratorij u SAD-u, a vjerojatno i u svijetu. Ostale vodeće američke AI kompanije uključuju pionira u tom području Google, zatim Anthropic i xAI, startup Elona Muska. Meta, koja je posljednjih mjeseci zaostajala za konkurencijom, nastoji poboljšati svoj položaj angažiranjem vrhunskih talenata od rivala, nudeći im izdašne plaće.

Bloomberg

Kineskim AI tržištem dominiraju velike internetske kompanije poput Baidua, Alibabe i Bytedancea, vlasnika platforme TikTok, te perspektivni startupovi Zhipu i Moonshot.

Ernie iz Baidua i Qwen iz Alibabe približili su se američkim platformama u domeni logičkog zaključivanja i kodiranja.

DeepSeek uspješno rješava složene tekstualne zadatke, dok Zhipu može generirati kratke videozapise uz kvalitetu usporedivu s američkim servisima. Kineski startup Manus privukao je globalnu pozornost lansiranjem univerzalnog AI agenta koji može izrađivati tablice i provoditi istraživanja za korisnike, nalik alatima OpenAI-ja i drugih kompanija.

Američki tehnološki lideri tvrde da njihovi kineski konkurenti još uvijek nastoje dostići američku razinu, barem zasad. Na raznim ljestvicama, uključujući Chatbot Arenu i Humanity’s Last Exam, modeli američkih tvrtki još uvijek zauzimaju prva mjesta. Humanity’s Last Exam posebno su osmislili AI stručnjaci za sigurnost i sadrži tisuće pitanja za testiranje performansi najnaprednijih AI sustava iz matematike, znanosti i drugih područja. Sredinom 2025. samo su tri kompanije premašile prag od 20 posto točnosti na tom testu: OpenAI, Google i xAI. DeepSeek je postigao 14 posto, a jedna verzija Qwena dosegla je 11 posto.

"Vrlo je teško reći koliko smo ispred", rekao je izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman tijekom svibanjskog saslušanja u Washingtonu. "No ta se prednost s vremenom smanjuje."

 

--U pisanju su pomogle Katie Roof i Nilushi Karunaratne.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar