Netko konačno poduzima nešto protiv deepfakeova. Ovo je prvi zakon koji štiti digitalni identitet

Jeste li na društvenim mrežama ikada vidjeli video za koji ste pomislili da možda nije stvaran? Moguće je da ste tada bili u pravu jer broj lažnog sadržaja kreiranog putem umjetne inteligencije (AI) svakodnevno raste, a granica između stvarnog i lažnog u digitalnom prostoru postaje sve tanja. Kako bi tome stala na kraj, jedna država odlučila je napraviti povijesni iskorak i uvesti regulative kojima bi spriječila širenje deepfake sadržaja. Što njihovu odluku čini toliko značajnom?

Iako je umjetna inteligencija posljednjih godina postala dio naše svakodnevice te se često koristi za inovacije i ubrzavanje posla, deepfakeovi pokazuju mračniju stranu tehnološkog napretka. Naime, nekontrolirano širenje deepfakeova, odnosno lažnih fotografija, zvukova i videa kreiranih s pomoću AI-ja, postalo je ozbiljna prijetnja pojedincima i društvu.

Upravo zato odluka Danske da se pokuša izboriti protiv toga ne označava samo važan korak u zaštiti građana, demokracije i javnog diskursa, već postavlja temelje za globalni pravni okvir u borbi protiv digitalne manipulacije.

Rast deepfakea

Svjesno ili nesvjesno, svaki korisnik interneta i društvenih mreža svakodnevno je svjedok rasta deepfake sadržaja. Prema istraživanjima, deepfakeovi koje generira AI posljednjih su godinu dana podijeljeni osam milijuna puta, a brojka je u samo dvije godine porasla za gotovo 50 posto.

I takav porast nije neobičan kada uzmemo u obzir da je danas za kloniranje nečijeg glasa potrebno samo 20 do 30 sekundi zvuka njegovog govora, dok se uvjerljivi video može stvoriti za 45 minuta s pomoću besplatno dostupnog alata.

Dodatan je problem činjenica da mogućnosti ljudske detekcije deepfakea zaostaju. Iako se oko 60 posto korisnika digitalnog sadržaja susrelo s deepfake videima u posljednjoj godini, istraživanja pokazuju da tek 24,5 posto ljudi identificira visokokvalitetne deepfake videozapise.

Sve više deepfakeova

Primjera korištenja i objavljivanja deepfakeova posljednjih godina ima mnogo. Od videa na TikToku i reelova koji šalju mudre poruke, lažnog prikazivanja prirodnih katastrofa, sve do lažiranja stvarnih osoba i širenja teorija zavjera.

Da je takva praksa dobila maha pokazalo se i za vrijeme posljednje predsjedničke kampanje u Sjedinjenim Američkim Državama. Naime, tada je tim predsjednika Donalda Trupa na službenim društvenim mrežama podijelio nekoliko AI-generiranih fotografija Taylor Swift i njezinih obožavatelja na kojima navodno daju podršku njegovoj predsjedničkoj kampanji. I to nije bio jedini takav slučaj. Objavio je fotografiju koja prikazuje tadašnju protukandidatkinju Kamalu Harris kako drži komunistički vojni skup, kao i lažni video na kojem pleše s Elonom Muskom. Posljednjih godina širile su se i lažne snimke Joea Bidena koji glasačima govori da ne izlaze na izbore.

Donald Trump | Bloomberg

 

Sličnih primjera ima još. Primjerice, u lipnju 2019. godine u Maleziji je počela kružiti kontroverzna snimka koja je prikazivala navodnog ministra Mohameda Azmina Alija u intimnom odnosu s pomoćnikom. Godinu dana kasnije, u proljeće 2020. proširio se lažirani video tadašnje belgijske premijerke Sophie Wilmès u kojem se ona povezuje sa širenjem virusa COVID-19. Također, nedugo nakon što je Rusija 2022. godine započela invaziju na Ukrajinu, ukrajinsku je javnost iznenadio video koji prikazuje predsjednika Volodimira Zelenskog kako poziva vojsku da položi oružje i preda se okupatorskim snagama.

I to su tek neki od brojnih primjera jer se deepfake koristi i za stvaranje sadržaja puno banalnije tematike koja nerijetko postaje viralna. Pa nije čudno da je sve teže razaznati što je lažno, a što ne, te da takav sadržaj brojne korisnike mreža dovodi u zabludu, stvara lažne narative ili uništava ugled nekih osoba.

Što planira Danska?

Baš kako bi svemu tome stali na kraj, u Danskoj su odlučili uvesti zakon kojim bi suzbili stvaranje i širenje deepfake sadržaja. Zakon za koji se nadaju da će se već najesen uputiti u parlamentarnu proceduru usmjeren je na autorska prava, odnosno građanima bi trebao dati pravnu kontrolu nad time kako se koriste njihovo lice, glas i identitet.

O čemu je konkretno riječ? Najveći značaj zakona je u tome da će se pojedincima dati isključivo pravo odlučivati kako se njihov izgled, glas i druge osobne karakteristike koriste u AI-generiranom sadržaju. Tim će se prvi put ljudski identitet staviti u isti rang s kreativnim djelima poput glazbe ili umjetnosti. Također, svaka osoba koja otkrije deepfake koji je imitira može zatražiti njegovo hitno uklanjanje, a platforme koje ne reagiraju brzo mogle bi biti novčano kažnjene.

Danska | Depositphotos

Značaj danskog zakona

No zašto je takav zakon toliko značajna? To je prvi put da neka nacionalna vlada identitet osobe prepoznaje kao autorsko pravo, a time se nadaju stvoriti model koji bi mogle slijediti i druge zemlje. Za njih je nedopustivo da gotovo svatko uz pomoć tehnologije danas može kreirati uvjerljive lažne fotografije ili videozapise koji imitiraju neku osobu te ih objavljivati i širiti društvenim mrežama. Zakonom žele poslati poruku da svatko ima pravo na vlastiti izgled i zvuk svog glasa te da digitalni identitet mora biti zaštićen.

Sigurno je da je u eri u kojoj se zbog masovnog širenja lažnog sadržaja istina ponekad potpuno izgubi Danska odlučila povući crtu. Njezina regulativa nije samo zakonski akt, već i poruka da demokratska društva moraju pronaći nove alate za obranu od sofisticiranih oblika laži.

Ipak, neodgovoreno ostaje što će biti s već kreiranim sadržajem, može li se zaista napraviti promjena ili je bitka s lažnim sadržajem koji je preplavio internet već izgubljena?