Utrka za razvoj umjetne inteligencije potaknula je optimizam zbog novih inovacija u znanosti i medicini, veće produktivnosti i snažnog gospodarskog rasta. No istodobno je otvorila i zabrinutost da bi ta tehnologija mogla ugasiti milijune radnih mjesta, osobito uredskih, te dodatno koncentrirati bogatstvo.
Geoffrey Hinton, kojeg često nazivaju "kumom umjetne inteligencije", upozorio je da bi umjetna inteligencija uskoro mogla zamijeniti mnoga intelektualna zanimanja. Slična upozorenja poslali su i čelnici s Wall Streeta, među njima izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon i izvršna direktorica Citigroupa Jane Fraser.
Čelnik Standard Chartereda morao se ispričati nakon što je izjavio da će ta tehnologija utjecati na "ljudski kapital niže dodane vrijednosti". Zabrinutost javnosti rasla je usporedno s takvim upozorenjima. Istraživanje koje je 2025. proveo Pew Research Center pokazalo je da otprilike trećina zaposlenih u SAD-u smatra kako će umjetna inteligencija smanjiti njihove mogućnosti zapošljavanja.
Čitaj više
Umjetna inteligencija jednim potezom srušila poznatu kriptovalutu za 50 posto
Otkriće dugogodišnjeg sigurnosnog propusta uz pomoć umjetne inteligencije izazvalo je oštar pad vrijednosti poznate kriptovalute i otvorilo nova pitanja o stabilnosti digitalne imovine.
16.06.2026
Zašto je Musk toliko žurio s izlaskom SpaceX-a na burzu?
Musk je mjesecima forsirao tempo i odbijao sve što je moglo usporiti IPO.
13.06.2026
AI će pljačkati potrošače, osim ako ne uzvrate udarac
Dok umjetna inteligencija i analiza podataka tiho mijenjaju način na koji kupujemo na internetu, postavlja se pitanje gdje prestaje opravdana poslovna strategija, a počinje stvarno iskorištavanje kupaca.
12.06.2026
Ekonomisti poput Josepha Schumpetera tvrdili su da su prethodne tehnološke revolucije otvorile više novih radnih mjesta nego što su ih ugasile. Današnja zabrinutost proizlazi iz činjenice da umjetna inteligencija automatizira intelektualni rad jednako kao i fizički, zbog čega bi mogla prekinuti taj povijesni obrazac. Sve veći broj ekonomista, tehnoloških čelnika i kreatora politika različitih ideoloških usmjerenja zato zagovara programe koji bi ublažili najteže posljedice gubitka radnih mjesta zbog umjetne inteligencije i spriječili društveni otpor prema onima koji od nje financijski profitiraju.
Rizik od gubitka radnih mjesta zbog umjetne inteligencije odnosi se na radnike diljem svijeta. Ipak, pritisak da se pronađu rješenja mogao bi biti posebno izražen u SAD-u, gdje naknade za nezaposlene traju kraće i manje su izdašne nego u mnogim drugim razvijenim zemljama.
Donosimo pregled prijedloga kojima bi se mogli ublažiti učinci gubitka radnih mjesta uzrokovanih umjetnom inteligencijom.
Dividende od umjetne inteligencije
Prema tom modelu građani bi izravno dobivali dio bogatstva koje stvaraju kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju. Zagovornici takvog pristupa smatraju da su te tehnologije trenirane na podacima koje je stvorila javnost te da građani imaju pravo sudjelovati u koristi koju one generiraju.
Neki zagovornici sustava dividendi predlažu da se sredstva osiguraju preraspodjelom dobiti ili prihoda AI kompanija putem poreza. Kim Yong-beom, voditelj politike južnokorejskog predsjednika, u svibnju je na društvenim mrežama predložio "Građansku dividendu" financiranu porezima na umjetnu inteligenciju. Njegova objava uzdrmala je južnokorejsko tržište dionica. Kim je kasnije pojasnio da nije predlagao uvođenje novih poreza za kompanije, već korištenje "viška poreznih prihoda" koje bi generirao razvoj umjetne inteligencije.
Trenutačno vodeće kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju ostvaruju vrlo malu dobit ili uopće ne posluju profitabilno, a takva bi situacija mogla potrajati godinama, čak i ako se tehnologija široko proširi diljem svijeta. Ako se taj trend nastavi, vlade možda neće biti spremne snažno oporezovati industriju koja posluje s gubicima, čak ni u scenariju u kojem umjetna inteligencija ugasi velik broj radnih mjesta.
Istodobno, vrijednost tih kompanija doseže goleme razmjere. Američki senator Bernie Sanders predložio je alternativu preraspodjeli dijela dobiti ili prihoda kroz poreze. Prema njegovoj ideji, građani bi preko državnog investicijskog fonda dobili izravan vlasnički udio u kompanijama poput Anthropica, OpenAI-ja i drugih AI divova.
Na taj bi način, smatra Sanders, obični građani mogli izravno sudjelovati u rastu vrijednosti tih kompanija.
"Ako najveće AI kompanije nastave rasti brzinom koju očekuju brojni analitičari, rast će i vrijednost državnog investicijskog fonda", napisao je Sanders.
Bernie Sanders predlaže da građani dobiju vlasnički udio u AI kompanijama | Bloomberg
Takav bi fond funkcionirao slično modelu koji je Aljaska uspostavila 1970-ih godina, kada je dio prihoda od nafte počela isplaćivati svojim stanovnicima.
Anthropic i OpenAI također zagovaraju sličan pristup. I američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi građani mogli imati koristi od uspjeha umjetne inteligencije ako država stekne vlasničke udjele u tehnološkim kompanijama.
"Ako to učinimo, javnost će postati vrlo bogata", rekao je Trump 10. lipnja.
U saveznoj državi New York sličan je prijedlog iznio i zastupnik Alex Bores, bivši zaposlenik Palantira koji se kandidira za američki Kongres. On predlaže program javnih dividendi koji bi se djelomično financirao prihodima od državnih udjela u kompanijama koje razvijaju umjetnu inteligenciju.
Zajamčeni temeljni dohodak
Još jedna mjera o kojoj se često raspravlja u kontekstu mogućeg smanjenja broja radnih mjesta zbog umjetne inteligencije jest zajamčeni temeljni dohodak, odnosno redovite novčane isplate koje država izravno uplaćuje građanima.
Povijesno gledano, mnogi takvi programi bili su usmjereni na određene skupine stanovništva, primjerice na ruralno stanovništvo u Keniji ili nezaposlene osobe u Finskoj. Stanfordov Laboratorij za temeljni dohodak evidentirao je više od 200 pilot-projekata samo u SAD-u.
Ti programi, koje financiraju donatori i javni fondovi, najčešće tijekom određenog razdoblja isplaćuju skromne novčane iznose desecima ili stotinama ljudi iz skupina poput samohranih majki ili bivših zatvorenika. Neki služe za pokrivanje osnovnih životnih troškova, dok drugi pomažu u financiranju skrbi o djeci ili stručnog osposobljavanja.
Organizacija Fund for Guaranteed Income u ožujku je pokrenula jedan od prvih takvih programa namijenjenih radnicima koji su izgubili posao zbog umjetne inteligencije. Projekt se provodi na razini cijelog SAD-a i cilja zaposlene u sektorima poput tehnologije i marketinga. Sudionici tijekom godinu dana primaju oko 1.000 dolara mjesečno, a program uključuje i edukaciju te pomoć pri traženju novog zaposlenja.
Za sada u programu sudjeluje tek pet osoba, no organizatori do kraja godine žele povećati broj korisnika na 2.000.
Slična se rasprava vodi i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tamošnji ministar za ulaganja ranije ove godine izjavio je da je vlada razgovarala o mogućnosti uvođenja temeljnog dohotka za radnike u industrijama koje bi umjetna inteligencija mogla posebno pogoditi.
Prošle godine Maršalovi Otoci postali su prva država na svijetu koja je uvela nacionalni program univerzalnog temeljnog dohotka. Isplate se provode putem valute temeljene na blockchain tehnologiji.
I druge države razmatrale su slične modele. Južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung zagovarao je univerzalni temeljni dohodak tijekom svoje izborne kampanje, navodeći među razlozima i mogućnost da umjetna inteligencija ugasi dio postojećih radnih mjesta.
Posljednjih godina u SAD-u se više puta raspravljalo o uvođenju univerzalnog temeljnog dohotka. Tu je ideju još prije desetak godina podržao Elon Musk, upozoravajući na rastuću automatizaciju. Širu pozornost prijedlog je dobio tijekom predsjedničke kampanje demokratskog kandidata Andrewa Yanga 2020. godine.
Elon Musk više ne zagovara temeljni, već univerzalni visoki dohodak | Bloomberg
Zagovornici takvih programa tvrde da mogu smanjiti siromaštvo, a kao dokaz njihove učinkovitosti navode izvanredne novčane isplate koje su vlade dijelile tijekom pandemije covida-19.
Istraživanja koja je 2024. objavio OpenResearch, projekt koji podupire suosnivač OpenAI-ja Sam Altman, pokazala su da su primatelji takvih naknada više novca trošili na podmirivanje osnovnih životnih potreba i pomoć drugima nego prije nego što su počeli primati isplate.
Čak i dio libertarijanaca podržava takav pristup. Među njima je i Charles Murray, istraživač američkog think tanka American Enterprise Institute, koji smatra da novčane isplate građanima daju veću slobodu da sami odluče kako će potrošiti novac, umjesto da o tome odlučuje država. Prema njegovu mišljenju, takav bi sustav mogao zamijeniti složenu mrežu postojećih socijalnih programa.
No financiranje programa temeljnog dohotka može biti vrlo skupo, a kritičari upozoravaju da takve mjere ne rješavaju pitanje svrhe i identiteta koje mnogi ljudi pronalaze kroz posao.
Konzervativni kritičari smatraju da takvi programi predstavljaju neracionalno trošenje novca poreznih obveznika te da smanjuju motivaciju za rad. Program novčanih isplata u Finskoj naišao je i na kritike najvećeg sindikata u zemlji, koji je tvrdio da ima suprotan učinak od željenog jer potiče ljude da rade manje.
Univerzalni visoki dohodak
Nakon što je godinama zagovarao univerzalni temeljni dohodak, Elon Musk od 2023. promiče koncept "univerzalnog visokog dohotka". Prema njegovoj zamisli, ljudi bi imali dovoljno novca da si mogu priuštiti "bilo koju robu i usluge koje požele", kako je napisao u objavi na svojoj društvenoj mreži.
Drugim riječima, riječ je o zajamčenom dohotku, ali na znatno višoj razini od one koju podrazumijeva koncept temeljnog dohotka.
Milijarder i poduzetnik nije iznio mnogo detalja o tome kako bi se takav sustav mogao ostvariti. Ipak, u objavi na društvenim mrežama u travnju naveo je da će umjetna inteligencija potaknuti gospodarski rast brže nego što će rasti količina novca u optjecaju, što bi moglo dovesti do deflacije.
Prema Muskovu mišljenju, univerzalni visoki dohodak koji bi se isplaćivao putem čekova savezne vlade predstavlja "najbolji način za suočavanje s nezaposlenošću koju uzrokuje umjetna inteligencija".
Suosnivač jedne izraelske osiguravateljske kompanije ranije ove godine predstavio je model koji opisuje kao "infrastrukturu" koja bi mogla stajati iza Muskovih ideja o isplati visokog zajamčenog dohotka.
Model polazi od pretpostavke da će umjetna inteligencija nastaviti poticati gospodarski rast čak i dok istodobno zamjenjuje dio radnih mjesta. U takvom scenariju vlade bi mogle dio izvanrednih profita i dodatnih poreznih prihoda koje stvara rast gospodarstva usmjeriti u zajamčeni dohodak za sve građane.
Temeljna računalna snaga
Altman je godinama zagovarao univerzalni temeljni dohodak te financirao velike eksperimente s novčanim isplatama građanima u SAD-u. No nedavno je izjavio da više nije toliko uvjeren u vrijednost takvih programa. Umjesto toga, sada promiče koncept koji naziva "univerzalna temeljna računalna snaga" (universal basic compute), prema kojem ljudi ne bi dobivali novac, već dio računalnih resursa umjetne inteligencije.
"Svaki čovjek dobio bi dio računalne snage GPT-a 7 i mogao bi je koristiti, preprodati ili nekome donirati za istraživanje raka", rekao je Altman. "Ne dobivate dolare, nego taj udio. Posjedujete dio produktivnosti."
Ipak, nije iznio mnogo pojedinosti. Altman nije objasnio kako bi takav sustav funkcionirao u praksi, uključujući pitanje bi li građani, ili možda javne institucije poput škola, dobivali prenosive kredite koji predstavljaju određenu količinu računalne snage ili neki drugi oblik prava na produktivnost koju stvara umjetna inteligencija.
.webp){kind=icon}
