Od samog početka procvata generativne umjetne inteligencije, tehnološki lideri ističu opasnosti upravo onih sustava koje pokušavaju prodati. Riječ je o paradoksalnoj marketinškoj strategiji koja je, nažalost po neke od industrija i tvrtki koje se smatraju najranjivijima na ove promjene, upalila vrhunski. Ispostavilo se da je strah ultimativni prodajni adut.
Glavni izvršni direktor OpenAI-a Sam Altman više je puta rekao da bi tehnologija iza ChatGPT-ja mogla ugroziti samu ljudsku civilizaciju: "Suočavamo se s egzistencijalnim rizikom", izjavio je 2023. godine. Takva vrsta sijanja panike danas je passé, a zamijenile su je nove "babaroge" na koje Altman i njegovi kolege u posljednje vrijeme upozoravaju, odnosno gubitak radnih mjesta zbog AI-a i njegova prijetnja kibernetičkoj sigurnosti.
Izvršni direktor Anthropica Dario Amodei upozorio je u siječnju da bi umjetna inteligencija mogla izbrisati polovicu svih početničkih uredskih poslova u idućih pet godina, što bi destabiliziralo gospodarstva i društvo. Sada je njegova tvrtka uputila upozorenje da njihov nadolazeći model Mythos može pronaći ranjivosti u čitavom nizu softverskih programa, operativnih sustava i preglednika. Iz Anthropica poručuju kako je model preopasan za javnu distribuciju te da mu pristup može imati samo nekoliko prethodno provjerenih tvrtki, uključujući Apple Inc. i Amazon.com Inc.
Čitaj više
Veliki zaokret! Hrvatska snažno smanjila nesigurne oblike rada
Nezaposlenost u Hrvatskoj je pala s gotovo 20 posto 2013. na manje od pet posto, a realne plaće snažno rastu. Posla ima više nego radnika, pa je pregovaračka moć prvi put jasno na strani zaposlenih.
31.03.2026
Problem nezaposlenosti je prošlost, ovo bi trebao biti novi cilj
Hrvatska je u posljednjih deset godina dramatično smanjila nezaposlenost, s razina blizu 20 posto 2013. i 2014. na manje od 5 posto danas. Broj nezaposlenih pao je ispod 100 tisuća, što predstavlja veliku strukturalnu promjenu.
23.02.2026
Zašto Anthropicov Mythos izaziva zabrinutost diljem svijeta?
Kompanija Anthropic PBC priopćila je da je njezin novi AI alat Mythos previše moćan da bi bio pušten u širu upotrebu. Ako alati poput Mythosa dospiju u pogrešne ruke, upozorava Anthropic, mogli bi hakerima pružiti novo moćno sredstvo za krađu podataka ili ometanje ključne infrastrukture.
26.04.2026
Nije vam jasno kako je Anthropic shvatio da je Mythos preopasan za javnost. Pročitajte ovo
Upozorenja dužnosnika Bijele kuće o Mythosovom potencijalu kao alata za hakiranje i njihov savjet da se koristi isključivo u obrambene svrhe ukazuju na to da je umjetna inteligencija postala presudan faktor u kibernetičkoj sigurnosti.
19.04.2026
Anthropic za Mythos zaslužuje podršku, a ne stavljanje na crnu listu
Američki ministar obrane stavio je Anthropic na crnu listu kao rizik za opskrbni lanac zbog odbijanja da dopusti Pentagonu korištenje svojih sustava umjetne inteligencije u određene svrhe.
13.04.2026
Dokazi koje je tvrtka iznijela su uznemirujući. Mythos je uspio pronaći takozvane "zero-day" ranjivosti, prethodno nepoznate pogreške koje proizvođačima softvera ostavljaju nula dana za popravak, u nekoliko operativnih sustava za poslužitelje i računala, što bi potencijalno nekome moglo omogućiti gašenje sustava ili preuzimanje kontrole nad njima. U rukama zlonamjernih aktera, to bi moglo izazvati potpuni kaos.
No, javno pokazivanje ovakve zabrinutosti (u slučaju Anthropica, popraćeno dotjeranim videom i objavom na blogu) nije ništa novo. Još 2019. godine OpenAI je odgodio objavu ranijeg modela GPT-2 jer je "preopasan". Na kraju je tvrtka ipak distribuirala taj softver i nije se dogodilo ništa, osim što se potaknula još veća znatiželja oko njihovog novog proizvoda.
Sada laboratoriji za razvoj umjetne inteligencije uz upozorenja nude i rješenja. Anthropic navodi kako surađuje s tehnološkim tvrtkama na projektu Glasswing kako bi osigurali da Mythos, jednom kada bude objavljen, ne može hakirati softversku infrastrukturu. Altman u međuvremenu predlaže borbu protiv "apokalipse radnih mjesta" kroz ambiciozan plan industrijske politike. OpenAI je objavio dokument na 13 stranica pod naslovom "Industrijska politika za doba umjetne inteligencije", u kojem predlaže da vlade, između ostalog, osnuju javni fond (public wealth fund) iz kojeg bi se isplaćivao novac onima koji ostanu bez prava i posla zbog AI-a te da uvedu poreze na robote i četverodnevni radni tjedan.
Dario Amodei, izvršni direktor Anthropica | Izvor: Prakash Singh/Bloomberg
To nisu loše ideje, iako je Južna Koreja zasad jedina zemlja koja je pokušala uvesti namete na automatizaciju, a učinkovitost te politike još uvijek je nejasna. I dok je velikodušno od AI laboratorija što nude rješenja za poremećaje na tržištu rada i kibernetičke prijetnje, Anthropic istovremeno priprema teren za potencijalno spektakularnu inicijalnu ponudu dionica, dok OpenAI vjerojatno želi skrenuti pozornost sa svojih problemima s vodstvom, golemog trošenja novca i nedavnog nimalo laskavog profila o Altmanu u New Yorkeru.
Možda se upravo zato neki tehnološki lideri nadmeću katastrofičnim predviđanjima o umjetnoj inteligenciji. Mustafa Suleyman, bivši voditelj odjela za korisnički AI u Microsoftu, izjavio je u veljači da bi AI mogao automatizirati sve profesionalne zadatke, a njegov je vremenski okvir bio čak i kraći od Amodeijevog - svega 18 mjeseci.
Iza sve te naizgled brutalne iskrenosti o umjetnoj inteligenciji snažno se osjeti miris marketinške strategije. Istraživanja koja sežu još u četrdesete godine prošlog stoljeća pokazuju da argument može biti uvjerljiviji ako se uvaže i njegove slabosti, osobito kod obrazovane ili skeptične publike. Signaliziranje iskrenosti smanjuje sumnju i gradi povjerenje.
Čini se da Altman to jako dobro zna, budući da se dugo oslanjao na kontroverze, od vremena kada je u svojim dvadesetima vodio svoj prvi startup i novinaru Wall Street Journala ispričao sve o rizicima privatnosti svog glavnog proizvoda, pa do nedavnog svjedočenja pred američkim Senatom gdje je izjavio da bi s umjetnom inteligencijom stvari mogle "poći po zlu".
Teško je procijeniti u kolikoj mjeri Anthropicova upozorenja o Mythosu prelaze u zastrašivanje bez ikakvog uvida u sam model. No, teško je povjerovati u apokalipsu uredskih poslova s obzirom na stvarne podatke. Naime, nacionalne statistike o produktivnosti i trendovi na tržištu rada još uvijek ne pokazuju nikakve očite tragove utjecaja umjetne inteligencije.
Analiza savjetodavne tvrtke Oxford Economics od prošlog mjeseca sugerira da se katastrofična predviđanja o masovnom uništavanju radnih mjesta zbog AI-a oslanjaju na niz pretpostavki. Umjesto toga, umjetna inteligencija bi mogla više pomagati radnicima nego ih zamjenjivati, generirana dobit bi se vrlo lako mogla reinvestirati, a vlade neće samo besposleno stajati po strani ako dođe do istiskivanja poslova. Također, kao i kod svake prethodne tehnološke revolucije, pojavit će se nove kategorije zanimanja.
Prema istom izvještaju, stopa zapošljavanja zapravo je rasla usporedno s otpuštanjima u sektoru informacija, jednom od sektora koji su najizloženiji utjecaju umjetne inteligencije. Uz to, čak 90 posto poduzeća nije zabilježilo nikakav utjecaj AI-a na zaposlenost u posljednje tri godine, pokazuje istraživanje provedeno među 6.000 direktora diljem SAD-a i Europe, koje je u ožujku objavio američki Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER).
Ipak, to nije spriječilo nekoliko velikih kompanija, poput tvrtke Block Inc. Jacka Dorseyja, da iskoriste galamu oko AI-a kako bi opravdale otpuštanja, niti samog Altmana da javno izrazi negodovanje zbog njihovih pokušaja da uskoče u isti narativ koji on sam već dugo koristi. "Postoji određeni 'AI washing' u kojem ljudi krive umjetnu inteligenciju za otkaze koje bi ionako podijelili", požalio se na jednoj konferenciji ranije ove godine. Izgleda da Altman nije jedini koji je savladao umijeće manipulativnog AI marketinga.
.webp){kind=icon}
