Neprofitni, a okreću milijune - Ovako posluju najveći sportski savezi

U Hrvatskoj djeluju tisuće udruga, zaklada i drugih neprofitnih organizacija koje pokrivaju područja sporta, kulture, socijalne skrbi, ekologije, ljudskih prava i obrazovanja.

Neprofitni sektor formalno nije usmjeren na ostvarivanje dobiti, ali je obvezan voditi financijsko poslovanje prema jasno definiranim pravilima. Naime, Zakonom o udrugama nije moguće ostvariti vlasništvo nad udrugom, udruge ne smiju stjecati dobit, ali smiju imati prihode.

Kad se spomenu neprofitne organizacije, većina prvo pomisli na humanitarne udruge i volontiranje. No među najbogatijim hrvatskim neprofitnim organizacijama dominiraju sportski savezi i klubovi koji godišnje uprihoduju desetke milijuna eura.

Financijski podaci pokazuju kako dio hrvatskih udruga danas posluje gotovo poput velikih kompanija. Analizirali smo top 10 udruga s najvećima prihodima u 2025. godini. Pa krenimo redom.

Najveća i najbogatija udruga u Hrvatskoj u 2025. bio je GNK Dinamo koji je bio "pobjednik" i godinu dana ranije.

Dinamo je službeno nacionalna privatna neprofitna ustanova koja služi kućanstvima. U 2025. uprihodio je 78,37 milijuna eura, što je tek neznatno više u odnosu na 77,27 milijuna eura u 2024. godini.

Prihodi od donacija iznosili su 24,84 milijuna eura, što je velik pad u odnosu na godinu ranije kada su donacije iznosile 34,46 milijuna eura. Dinamo ima 133 zaposlenih, a njihovi troškovi za radnike su 5,91 milijun eura.

Ukupni rashodi bili su 74,38 milijuna eura što znači da je Dinamo u 2025. zabilježio višak prihoda od 3,99 milijuna eura. Godinu ranije, u 2024., višak prihoda bio je 7,27 milijuna eura.

S ukupnim prihodima od 68,55 milijuna eura na drugom mjestu je još jedna nacionalna privatna privatna neprofitna ustanova koja služi kućanstvima - Hrvatski olimpijski odbor (HOO). U odnosu na 2024. godinu HOO-u su prihodi narasli za nešto više od 14 milijuna eura. Većina njihovih prihoda, 66,31 milijun eura, dolazi iz kategorije prihoda po posebnim propisima.

Na 75 zaposlenih potrošili su 3,35 milijuna eura.

HOO je 2025. završio s 172.377 eura viška prihoda (u 2024. je to bilo 369.275 eura).

Hrvatski nogometni savez (HNS), koji također služi kućanstvima, na trećem je mjestu s 49,29 milijuna prihoda, što je pad od 5,67 posto u odnosu na 2024. godinu. Najviše prihoda dolazi od prodaje roba i pružanja usluga - 27,37 milijuna eura, no u 2024. je ta brojka bila čak 40,14 milijuna eura.

S druge strane, popeli su se prihodi od donacija, s 6,59 milijuna eura u 2024. na 14,17 milijuna eura u 2025.

Na 72 zaposlena HNS je imao rashode od 4,78 milijuna eura. Godinu je HNS završio s 2,5 milijuna eura viška prihoda.

Matija Habljak/Pixsell

Zanimljivo je da gotovo svi najveći sustavi u neprofitnom sektoru dolaze upravo iz sporta, iako se neprofitne organizacije u javnosti često povezuju prvenstveno s humanitarnim radom i civilnim društvom.

Tek se na četvrtom mjestu nalazi netko tko nije povezan sa sportom, a to je Međunarodni medicinski zbor Hrvatske osnovan 2019. godine.

Njihovi prihodi su u 2025. iznosili 47,09 milijuna eura, što je 6,94 posto više nego što su uprihodili godinu ranije. Financiraju se gotovo isključivo donacijama kojih su imali u iznosu od 46,20 milijuna eura. Imaju devet zaposlenih, a rashodi za radnike su im 627.309 eura. Godinu su završili s manjkom prihoda od 538.768 eura.

Međunarodni medicinski zbor Hrvatska (International Medical Corps Croatia) je neovisna, neprofitna humanitarna udruga sa sjedištem u Splitu. Udruga djeluje kao dio globalne mreže International Medical Corps, s ciljem spašavanja života i ublažavanja patnje pružanjem hitne medicinske skrbi i edukacija.

Peto mjesto zauzeo je Sportski savez Grada Zagreba (SSGZ). Prošlu godinu završili su s 30,65 milijuna eura prihoda, što je rast od 20,85 posto u odnosu na 2024., ali imali su i 30,61 milijuna eura rashoda. Gotovo sve prihode ostvaruju od donacija. Imaju 21 zaposlenog, a rashodi za njih su bili 992.953 eura.

Na šestom mjestu nalazi se Hrvatski autoklub (HAK). Iako svim drugim udrugama piše da je vlasništvo nepoznato, za HAK stoji kako je vlasništvo mješovito s pretežno privatnim kapitalom (pretežno znači više od 50 posto, op.a.).

Na njihovim web strancima stoji kako je HAK jedinstvena nacionalna udruga autoklubova, vozača i vlasnika vozila, koja promiče i štiti interese svojih članova, jamči mobilnost, pridonosi razvoju prometne kulture i povećavanju sigurnosti svih sudionika u cestovnom prometu. HAK-ov ispit mora položiti svaki budući vozač.

U 2025. je HAK uprihodio 24,74 milijuna eura, 2,87 posto više nego godinu dana ranije. Najviše prihoda bilježe kategorije prihoda po posebnim propisima, 16,11 milijuna eura te članarine u iznosu od nešto više od sedam milijuna eura. HAK ima 195 zaposlenika, a rashodi za radnike u 2025. su im 8,56 milijuna eura. Zanimljivo je da se ta stavka povećala za nešto više od milijun eura, a broj zaposlenih je točno jedan manje, iz čega se može zaključiti da su u HAK-u prošle godine rasle plaće.

Marijan Susenj/Pixsell

Slijedi još jedna sportska udruga - Hrvatski rukometni savez (HRS). Prihodi su im u 2025. iznosili 22,57 milijuna eura, što je rast od čak 133,31 posto. No i rashodi su porasli za 100,78 posto na 19,37 milijuna eura. Najviše prihoda je od prodaje roba i pružanja usluga, 10,95 milijuna eura (3,99 milijuna u u 2024.). Prihodi po posebnim propisima su 5,61 milijun eura, a od donacija uprihodovali su 5,6 milijuna eura. U 2024. donacije su iznosile tek 12 tisuća eura. Što se rashoda tiče, najveća stavka su materijalni rashodi koji su s 8,94 milijuna eura porasli na 18,19 milijuna eura.

HRS je na 18 zaposlenih potrošio 781.891 euro.

Solidno kotira i Hrvatski lovački savez (HLS) s 20,73 milijuna eura prihoda, što je rast od 73,29 posto u odnosu na 2024. godinu.

Najviše je prihoda po posebnim propisima, 15,77 milijuna eura. U četiri prijašnje godine ta je stavka bila - nula.

Zapošljavaju 28 djelatnika, a rashodi za njih su im nešto više od milijun eura.

Na devetom mjestu s 19,74 milijuna eura je Srpsko narodno vijeće (SNV), nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U 2025. prihodi su im skočili za 16,87 posto u usporedbi s 2024. Prihodi im iz godine u godinu rastu za po nekoliko milijuna. Najviše prihoda ostvarili su od donacija, 19,64 milijuna.

Imaju 111 zaposlenih, a rashodi za radnike su im 3,13 milijuna eura.

Na zadnjem mjestu naše ljestvice smjestilo se Društvo prijatelja dubrovačke starine s prihodima od 15,93 milijuna eura što je pad od 1,88 posto u odnosu na 2024. godinu.

Gotovo svi prihodi dolaze im od prodaje roba i pružanja usluga, 15,9 milijuna eura. Na 63 zaposlena rashodi su im 1,81 milijun eura.

Društvo brine o kulturnoj baštini grada Dubrovnika, što uključuje i gradske zidine od kojih ubiru najviše novaca.

Grgo Jelavic/Pixsell

Afera u Hrvatskom skijaškom savezu otvorila Pandorinu kutiju

Posljednjih mjeseci dio sportskog sustava našao se pod istragama USKOK-a, DORH-a i policijskih istražitelja. Naravno, sama istraga ne znači da se kriminal uistinu i dogodio.

Najveći potres izazvala je istraga u Hrvatskom skijaškom savezu (HSS), gdje USKOK istražuje sumnje na višegodišnje financijske malverzacije teške oko 30 milijuna eura.

Financijska moć sportskih saveza, koji formalno djeluju kao neprofitne organizacije, otvorila je pitanja načina financiranja nacionalnih saveza, nadzora nad trošenjem javnog novca i transparentnosti poslovanja.

Pod povećalom istražitelja našao se i Hrvatski olimpijski odbor (HOO), krovna sportska organizacija koja raspodjeljuje značajan dio javnog novca namijenjenog sportu.

Prema pisanju hrvatskih medija, USKOK i PNUSKOK provjeravaju financijske odnose između HOO-a i sportskih saveza, organizaciju događanja, isplate dnevnica, dokumentaciju povezanu s HSS-om.

HOO je službeno poručio da surađuje s istražiteljima i tvrdi da istražna tijela nisu provodila pretrage u njihovim prostorijama.

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša i glavni tajnik Siniša Krajač tada su odbacili bilo kakve nepravilnosti, dok su istodobno u HOO-u osnovane interne radne skupine za provjeru financijske dokumentacije povezane sa sportskim savezima.

Iako sam Mateša u početku nije bio izravno obuhvaćen tom glavnom istragom, pritisak javnosti i politike na HOO je snažno rastao jer je Odbor godinama financirao Skijaški savez. Ubrzo su se pod povećalom DORH-a našli i sami putni nalozi, dnevnice, korištenje službenog automobila te kartično poslovanje HOO-a, pri čemu se u medijima spominjala i Matešina supruga Blanka.

Usred pojačanog pritiska javnosti Zlatko Mateša podnio je ostavku 21. svibnja. Ostavku je obrazložio moralnom odgovornošću i željom da se sve okolnosti istraže bez dodatnog opterećenja za krovnu sportsku organizaciju.

Val istraga zahvatio je i Hrvatski rukometni savez (HRS). USKOK je početkom svibnja iz prostorija saveza izuzeo više kutija dokumentacije, a istražitelji provode izvide povezane s financijskim poslovanjem saveza.

Iako službeni detalji istrage još nisu objavljeni, mediji navode da se provjeravaju financijske transakcije, poslovni odnosi s vanjskim tvrtkama i pojedini troškovi povezani s upravljanjem savezom.

HRS zasad nije službeno komentirao detalje izvida, dok iz državnog odvjetništva poručuju da je posljednjih mjeseci znatno porastao broj kaznenih prijava vezanih uz sportske saveze.

Pitanje koje se sve češće postavlja: tko kontrolira sustav?

Brojni sportski savezi imaju: monopol nad nacionalnim sportovima, značajan utjecaj na raspodjelu javnog novca, dugogodišnje upravljačke strukture i ograničenu vanjsku kontrolu poslovanja.

Kritičari upozoravaju da dio sportskih saveza funkcionira poput velikih kompanija, raspolažu golemim javnim sredstvima, ali uz znatno slabiji javni nadzor nego što vrijedi za trgovačka društva.

Posljednjih godina sve se češće postavlja pitanje treba li profesionalne sportske klubove i saveze i dalje tretirati kao klasične neprofitne organizacije ili bi dio sustava trebalo drukčije regulirati.

Najnovije istrage mogle bi tu raspravu dodatno ubrzati.