rat na bliskom istoku

Nove Trumpove carine stupile na snagu, najavljuje rast na 15 posto

Carina od 10 posto uvedena bez odobrenja Kongresa na rok od 150 dana.

Trump uzvratio Vrhovnom sudu, uvodi globalnu carinu od 10 posto i najavljuje još veće namete

Globalna carina od 10 posto ide odmah, uz postojeće 232 i 301 namete.

Težak udarac za Trumpa, Vrhovni sud poništio globalne carine

Sud je presudio da je Trump prekoračio ovlasti kada je uveo tzv. recipročne carine pozivajući se na zakon o izvanrednim ovlastima.

SAD šalje dva nosača na Bliski istok i pojačava pritisak na Iran

Washington raspoređuje snage kakve nije slao još od priprema za invaziju na Irak.

Rast cijena nafte prati sve realniji scenarij vojnog sukoba na Bliskom istoku

Brent se nakon snažnog dnevnog skoka probio iznad 71 dolara po barelu.

Pobuna protiv Trumpa zbog carina Kanadi

Trumpu je u interesu održati republikansku većinu u Kongresu jer mu to olakšava donošenje zakona.

Rusiji kronično nedostaje radna snaga

Rusija se suočava s najtežom krizom radne snage u desetljećima zbog demografskog pada i rata u Ukrajini, zbog čega širi potragu za radnicima izvan tradicionalnih izvora u središnjoj Aziji.

TikTok ostaje u SAD-u: postignut dogovor koji završava petogodišnji regulatorni rat

TikTok i njegova matična tvrtka ByteDance postigli su dogovor kojim se dijelovi američkog poslovanja prenose na američke investitore, čime se aplikaciji osigurava nastavak poslovanja u SAD-u i izbjegava zabrana na nacionalnoj razini.

Wall Street ulazi u sivu zonu: ICE ulaže u platformu koja dopušta oklade na rat

Polymarket se našao pod pritiskom zakonodavaca i industrije igara na sreću zbog svoje ponude ugovora vezanih za ratne sukobe.

Zelenski predlaže zonu slobodne trgovine sa SAD-om

Zelenski razgovara sa SAD-om o mogućem sporazumu o slobodnoj trgovini s nultim carinama, kao dijelu paketa za poslijeratni oporavak Ukrajine. Takav aranžman, kaže, dao bi Ukrajini konkurentsku prednost i privukao investicije.

Što SAD želi od Venezuele?

Južna Amerika se percipira kao američko “dvorište”, a kroz povijest je SAD intervenirao desetke puta. Kontrolom ovog tržišta od preko 430 milijuna ljudi SAD bi osigurao četvrtu najveću ekonomiju svijeta po nominalnom BDP-u. Nafta i plin više nisu ključni motivi jer SAD proizvodi dovoljno sirove nafte i plina da ne ovisi o Venezueli.

Autor: Branimir Perković