.webp){kind=icon}
Umjesto da se koriste samo kao praktični dodaci tijekom hladnih dana, različite verzije marama oko vrata nosile su se iz stilskih razloga, bontona, ali i vojnih potreba. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata 1630-ih godina, plaćeni vojnici iz Hrvatske, Mađarske i Bosne predstavili su se francuskom kralju Luju XIII. noseći šarene marame oko vrata kao dio svoje uniforme. Niže rangirani vojnici nosili su pamučne šalove, dok su časnici nosili šalove od skupocjene svile. Francuzi su bili impresionirani tim detaljima i brzo ih usvojili, zamjenjujući svoje krute ovratnike.
U 18. stoljeću, Francuzi su svoje dodatke oko vrata počeli nazivati cravate, od etnonima Cravate, odnosno Hrvat, iz čega je proizašla i naša riječ "kravata".
Jedna od najranijih upotreba šalova potječe iz drevne Kine, gdje su različite boje šala označavale različite činove u vojsci. Ti su detalji pronađeni na skulpturama kineskih ratnika koji datiraju oko 1000. godine prije Krista.
Focale je bio važan dio odjeće koju su nosili rimski vojnici. Ta marama izrađena od vune ili lana imala je dvostruku svrhu. Služila je kao zaštita za vrat od iritacije koju izaziva oklop, ali i kao izvor topline. Obično je bila ležerno vezana sprijeda, zbog čega je postala prepoznatljiv dio odore rimskih vojnika, što se može vidjeti i na nekim novčićima iz tog vremena. Taj je detalj također prikazan na reljefnoj skulpturi na luku Septimija Severa na Rimskom forumu i Trajanovu stupu.
U 18. stoljeću, Francuzi su svoje dodatke oko vrata počeli nazivati cravate, od etnonima Cravate, odnosno Hrvat, iz čega je proizašla i naša riječ "kravata" | Christophe Morin/Bloomberg
Kako je povijest odmicala, šal se iz praktičnog predmeta razvio u modni dodatak. Napoleon Bonaparte je svojoj prvoj supruzi Josephine navodno poklonio luksuzni kašmirski šal iz Indije. Međutim, šal je tijekom vladavine britanske kraljice Viktorije u 19. stoljeću iz obične nužde prešao u simbol elegancije i društvenog statusa. Luksuzniji šal značio je bogatiju osobu, a vez je u to vrijeme imao društvene i statusne implikacije.
Prvi svjetski rat potvrdio je korist šala u garderobi. Pletenje je viđeno kao "domoljubna dužnost" te su tone šalova, rukavica i čarapa slane vojnicima. Piloti su pak nosili bijele svilene šalove kako bi izbjegli iritaciju oko vrata.
Šalovi su danas nezaobilazan dio garderobe, a globalno tržište luksuznih šalova neprekidno raste. Prema najnovijem izvještaju Cognitive Market Researcha, očekuje se da će globalno tržište luksuznih šalova do 2028. godine doseći vrijednost od 1,66308 milijardi dolara, uz očekivanu godišnju stopu rasta od 6,10 posto od 2023. do 2030. godine. Vezivanje šala može izgledati jednostavno, ali ga nije uvijek lako postići s stilom…
Pogledajte video koji demonstrira tri klasična načina kako ove zime biti ugrijan i stiliziran.
