Klimatske promjene utječu na agresivnost i ljutnju na društvenim mrežama. I to ne malo.
Komentari mržnje na društvenim mrežama snažno rastu kada temperature porastu iznad 30 stupnjeva, ističu istraživači na Institutu za istraživanje utjecaja klimatskih promjena iz Potsdama.
"To je pokazatelj kako se ljudi prilagođavaju na visoke temperature. Kada temperature postanu previsoke ili, također, kada postane prehladno, zaključili smo da dolazi do rasta govora mržnje online, neovisno o socioekonomskim razlikama, vjeri ili političkim uvjerenjima", kaže Annika Stechemesser, voditeljica istraživanja objavljenog u časopisu The Lancet Planetary Health.
Globalno zagrijavanje od oko 1,1 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba stvorilo je uvjete za razne ekstremne oblike vremenskih prilika diljem planeta. Ovo su ljeto su Europu, Kinu i SAD pogodili suša i toplinski valovi. Za ljudsku vrstu, vrućina je povezana sa psihijatrijskim hospitalizacijama, povećanom stopom samoubojstava i više nasilja u obitelji, navodi se u istraživanju.
Agresivno ponašanje online povezano je i s nasiljem u stvarnom svijetu. Zapaljujući postovi vodili su nasilju prema manjinama, uključujući masovna ubojstva, linč i etničko čišćenje, navode iz Vijeća za međunarodne odnose, think-tanka iz New Yorka.
Bloomberg
Stechemesser i njezini suradnici analizirali su uzorak od četiri milijarde tweetova između 2014. i 2020. godine od korisnika iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Koristili su umjetnu inteligenciju kako bi otkrili 75 milijuna poruka mržnje na engleskom koristeći pritom definiciju online mržnje kakvu koriste Ujedinjeni narodi i koja uključuje rasnu diskriminaciju, mizoginiju i homofobiju.
Onda su analizirali koliki se broj tweetova te vrste mijenja kada temperature rastu ili padaju.
Prema njihovim nalazima, zaključili su kako govor mržnje online počinje rasti kada dnevna maksimalna temperatura počne rasti iznad 21 stupnja, što se bilježi kao granica do koje se ljudi osjećaju dobro.
Mrzovoljni ljudi
Poruke mržnje rasle su čak 22 posto tijekom toplih dana, a onda još i više kada su temperature prelazile 30 stupnjeva, neovisno o klimatskoj zoni ili društveno-ekonomskoj skupini unutar SAD-a. Posebno je to uočeno u zonama koje inače imaju vruću i suhu klimu poput Teksasa, Arizone, Novog Meksika ili Kalifornije. Prošle je godine studija koju je ista grupa istraživača napravila u Europi iznijela slične zaključke.
"Kad je riječ o klimatskim promjenama, važno je upamtiti da učinke osjećamo svugdje, a ne samo na mjestima velikih katastrofa. Ima područja gdje se o socijalnim posljedicama vrućina nije dovoljno raspravljalo, a posebice u kontekstu toga kako možemo kvalitetnije živjeti zajedno", ističe Stechemesser.
Istraživači napominju kako su analizirali tweetove neovisno o njihovoj povezanosti s nekim konkretnim događajima poput ubojstva Georgea Floyda u svibnju 2020. ili napada na američki Kongres u siječnju 2021.
"Naši rezultati pokazuju kako, primjerice, ako je rujan iznimno topao, možemo očekivati više izljeva mržnje preko Twittera. No rezultati zasad ne pokazuju o kojoj vrsti mržnje će biti riječ, odnosno na koje teme i hoće li biti povezana s politikom", kaže Stechemesser s obzirom na skorašnje parlamentarne izbore u SAD-u.
Izravna veza između vrućine i online mržnje primijećena je i u Kini gdje su istraživači analizirali preko 400 milijuna objava na uzorku od 43 milijuna korisnika koji objavljuju na najvećoj mikroblogerskoj platformi u toj zemlji Sina Weibo. Zaključili su kako temperature preko 35 stupnjeva, kiša, jak vjetar, tmurno nebo i zagađenost zraka ljude čine mrzovoljnijima online.
"Naravno da ljudi do određene mjere mogu svjesno odlučiti hoće li biti ljubazni ili ne, no ipak vidimo da postupaka gonjenih mržnjom ima više ako se nalazite unutar određenog temperaturnog raspona. Najvidljiviji način za rješavanje svega ovoga je djelovati na globalno zagrijavanje", kaže Stechemesser.
.webp){kind=icon}
