Između mora i monitora: Psihološki izazovi rada na daljinu

Smanjena motivacija, osjećaj usamljenosti, emocionalna distanciranost i gubitak radne discipline neki su od najčešćih problema s kojima se susreću digitalni nomadi, ali i mnogi koji rade izvan uredskog okruženja. Nedostatak fizičke granice između posla i slobodnog vremena dodatno komplicira situaciju. "Kada u istom prostoru i živimo i radimo, potrebno je uložiti dodatni trud kako bismo se koncentrirali", kaže psihologinja Anđelija Simić. "To može dovesti do povećanog stresa i tjeskobe, kao i smanjene produktivnosti i zadovoljstva poslom. Također, frustracije izazvane tehničkim problemima mogu izazvati osjećaj gubitka kontrole."

Nevidljive posljedice slobode

Psiholozi upozoravaju kako bez svakodnevne rutine odlaska i dolaska s posla ljudi mogu pasti u vremensku i emocionalnu dezorijentaciju. Umjesto rasterećenja, mnogi osjećaju pritisak da budu stalno dostupni, što dodatno povećava razinu stresa. Uz to, nedostatak svakodnevne bliske interakcije s kolegama može rezultirati emocionalnom distancom i padom socijalnih vještina. Digitalna komunikacija, koliko god bila funkcionalna, ne može u potpunosti zamijeniti neformalne razgovore u hodniku, zajednički ručak ili spontane susrete u uredu. "Ljudima su potrebni i izravni kontakti i raznolikost sadržaja koje mogu doživjeti samo uživo", dodaje Simić.

Psihologinja Anđelija Simić naglašava značaj osobnog susreta i interakcije s kolegama | Anđelija Simić

 

Te izazove iz prve ruke potvrđuje i IT stručnjak Bojan Komljenović koji se, zahvaljujući radu na daljinu, preselio iz Srbije na Cipar, ostvarivši si želju da živi uz more u zemlji gdje su hladni dani rijetkost. Kako kaže, mogućnost slobodne organizacije dana izvrsna je, ali zahtijeva visoku razinu samodiscipline. Bez nje lako se izgubi ritam, a obveze se nagomilaju. Kao najveće izazove takvog načina rada ističe potpunu demotivaciju, pad produktivnosti te osjećaj usamljenosti. "Dodatno opterećenje sociološke je prirode – lako je upasti u zamku stalne izolacije, što može dovesti do socijalnog povlačenja i nelagode u društvu. No to su faze koje dolaze i prolaze. Zato je važno redovito izlaziti iz kuće i održavati kontakte, kroza sport, rekreaciju ili druženje, osobito ako živite sami", naglašava Komljenović.

Život u tranzitu i iluzije s društvenih mreža

Posebna dimenzija problema javlja se kod onih koji često mijenjaju mjesto boravka. Podaci s portala Nomads pokazuju da se digitalni nomadi u prosjeku zadržavaju u jednoj zemlji oko 176 dana. Nepostojanje stabilne baze i stalni prekidi u životnom ritmu mogu dovesti do gubitka osjećaja identiteta. Pojavljuje se osjećaj "nepripadanja nigdje", što dodatno otežava povezivanje s drugima. "Zbog stalne promjene okruženja ljudi se mogu osjećati kao da nemaju svoje mjesto, što može otežati povezivanje s partnerima, ali i sa samim sobom, te dovesti do narušavanja identiteta", kaže Simić i dodaje: "Osjećaj zajedništva može se njegovati kroz virtualna druženja, mrežne zajednice ili redovite videopozive s prijateljima i obitelji."

IT stručnjak Bojan Komljenović preselio se na Cipar otkud kaže da je važno održavati osobne kontakte barem kroz rekreaciju ili druženje | Bojan Komljenović

U takvoj atmosferi društvene mreže dodatno pogoršavaju stanje. Prikazujući idealiziranu verziju života poslovnih nomada, često izazivaju osjećaj neadekvatnosti kod onih koji ne uspijevaju održati takav standard. Stvara se dojam da je nomadski život uvijek lagan, inspirativan i ispunjen slobodom, dok se stvarnost – u kojoj prevladavaju usamljenost, prekovremeni rad i nesigurnost – vješto prešućuje. "Društvene mreže su kao novčić s dvije strane – donose i dobro i loše. Definitivno su nametnule idealiziranu sliku rada na daljinu, baš kao što to čine i s drugim aspektima života," kaže Komljenović.

Psihološki kompas za rad na daljinu

Na pitanje što pomaže u očuvanju psihološke stabilnosti i mentalnog zdravlja u stalno promjenjivom okruženju, psihologinja Simić daje konkretne savjete:

• Uspostavite jasnu dnevnu rutinu

Imati redovit raspored rada i odmora, kao i male rituale, jutarnju šalicu kave prije posla, šetnju nakon rada ili večernji razgovor s bliskima, pomaže u stvaranju osjećaja sigurnosti i stabilnosti.

• Budite u pokretu

Ne misli se samo na vježbanje, i obična šetnja dovoljna je. Studije pokazuju da pozitivno utječe na mentalno zdravlje, pokrećući prirodne mehanizme obrade negativnih emocija.

• Njegujte odnose s prijateljima i kolegama

Članstvo u coworking prostorima, prisustvovanje lokalnim događanjima, volontiranje ili sudjelovanje u online zajednicama može znatno povećati osjećaj pripadnosti.

• Postavite jasne granice

Važno je jasno odvojiti poslovno od privatnog vremena i u tom slobodnom vremenu raditi stvari koje vas ispunjavaju, po mogućnosti izvan digitalnog svijeta.

• Koristite različite alate

U rutinu uvrstite, primjerice, redovito vođenje dnevnika, kreativne aktivnosti, meditaciju ili psihoterapiju kao pomoćna sredstva.

• Potražite stručnu pomoć

Obratite se stručnjaku kada primijetite prve znakove preplavljenosti tjeskobom, generalizirane strahove, dugotrajan osjećaj tuge, osamu, gubitak interesa, iscrpljenost ili osjećaj da ste na rubu, kada vam je fitilj kratak ili kada se osjećate usamljeno i bez podrške, čak i nakon odmora.

Rad na daljinu ponekad znači da je pametni telefon bliži, ali i teži od ljudi | Depositphotos

Za koga je rad na daljinu – i što dalje?

Rad na daljinu ne mora nužno dovesti do psihološke iscrpljenosti, ali svakako zahtijeva svjesno upravljanje vlastitim vremenom, prostorom i emocijama. Najbolje se u ovom načinu rada snalaze samodisciplinirane, neovisne osobe koje ne traže strogu hijerarhiju, već prostor za autonomiju.

"Duboko neovisni i kreativni ljudi s dobrom samodisciplinom i malom potrebom za autoritetom su oni koji uspješno funkcioniraju na daljinu. Osobine poput fleksibilnosti, proaktivnosti i introvertiranosti dodatni su saveznici", kaže Simić.

No kako izgleda budućnost takvog modela? Sve upućuje na porast hibridnih rješenja – kombinaciju rada iz ureda i od kuće, koja omogućuju optimalan balans između socijalne interakcije i osobne slobode. "Vjerujem da će hibridni način rada postati dominantan jer ljudima omogućuje bolju organizaciju dana, posebno roditeljima male djece", zaključuje Komljenović.

Rad na daljinu svakako je jedna od najvećih transformacija suvremenog rada, ali i izazov koji zahtijeva da o sebi brinemo jednako predano kao o poslu. U svijetu u kojem se rad više ne mjeri dolascima u ured, već fokusom, otpornošću i sposobnošću da ostanemo povezani, kako s drugima tako i sa sobom, mentalno zdravlje postaje ključno. Jer ni najljepši pogled na more ne može nadomjestiti osjećaj bliskosti, sigurnosti i smisla koji dolazi iznutra.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar