U vremenu ubrzanog životnog ritma i stalnog balansiranja između privatnih i poslovnih obaveza, teško je pronaći ravnotežu i izbjeći burnout. Ono što se posljednjih godina pokazalo učinkovitim u smanjenju stresa i povećanju fokusa, a što se sve više primjenjuje i među pojedincima i u poslovnom okruženju, jesu mindfulness tehnike.
Mindfulness je stanje svjesne prisutnosti u trenutku, bez prosudbe. To znači biti u potpunosti svjestan svojih misli, osjećaja, tjelesnih osjeta i okoline, a da ih automatski ne ocjenjujemo kao dobre ili loše. Ukratko, to je skup tehnika i vještina koje nam omogućuju upravljanje vlastitom pažnjom. Riječ je o znanstveno utemeljenom pristupu meditaciji, određenim tehnikama disanja i mentalnim alatima koji dokazano poboljšavaju kvalitetu života modernog čovjeka.
"Mindfulness program namijenjen je svima koji su zainteresirani za smanjenje stresa, povećanje fokusa i općenito za jačanje osobne svjesnosti", za Bloomberg Adriju kaže Ivana Štulić, magistrica primijenjene pozitivne psihologije.
Čitaj više
Financijski stres je ozbiljna prijetnja mentalnom i fizičkom zdravlju
Financijski stres štetan je za zdravlje čovjeka jednako kao i događaji poput gubitka voljene osobe, bolesti ili razvoda.
12.02.2024
Psiholozi: Pregorijevate li na poslu, greška nije u vama
Odnos ljudi i posla je područje kojim treba znati upravljati, što često nije slučaj.
20.11.2022
Objašnjava da mindfulness program koji vodi uključuje devet radionica tijekom devet tjedana, u kojima se podučavaju razne mindfulness tehnike – svjesno disanje, meditacija, pojačavanje osjeta, savouring (koji se koristi u svjesnom hranjenju), uvođenje mindfulnessa u rutinske aktivnosti i dr.
Prakticiranje kod kuće i na poslu
Za usvajanje tehnika i njihovu primjenu u svakodnevnim situacijama potrebno je vrijeme. Štulić je istaknula da je program dovoljno dug da se nova rutina može polako uspostaviti, a istovremeno dovoljno raznolik da svatko može pronaći tehniku koja mu najviše odgovara.
Ključna prednost mindfulnessa dolazi od redovite prakse koja se ne mora odvijati u radno vrijeme. Primjerice, osoba može svoj dan započeti svjesnim disanjem ili meditacijom.
"Ta praksa može se ojačati kratkim pauzama tijekom radnog vremena u kojima koristimo neku mindfulness tehniku, poput pojačavanja osjeta ili savouring tehnike. Većina tehnika zahtijeva samo minutu ili dvije, što si svatko može priuštiti", naglasila je.
Dodala je da nam takav način funkcioniranja s vremenom postaje prirodan, što dovodi do smanjenja stresa i povećanja fokusa.
Napredne tvrtke već su prepoznale prednosti mindfulnessa te su počele uvoditi grupne aktivnosti poput zajedničke meditacije ili svjesnog disanja na početku sastanaka. Zaposlenici mogu izdvojiti nekoliko trenutaka prije važnih sastanaka ili zahtjevnih zadataka kako bi povećali prisutnost i fokus.
Mindfulness donosi brojne koristi u svakodnevnom životu | Depositphotos
"Kao što sam napomenula, svjesno disanje, pojačavanje osjetila i slične tehnike dovoljne su da umire opterećenost živčanog sustava i olakšaju koncentraciju na zadatke", dodaje Štulić.
Ističe da se najveće dobrobiti postižu redovitijim i dugotrajnijim prakticiranjem, no neke studije pokazuju da se učinci mogu primijetiti već nakon kraćeg razdoblja od četiri dana. Primjerice, u istraživanju je utvrđeno da su zaposlenici koji su meditirali četiri uzastopna dana bili uspješniji u održavanju fokusa na zadacima od kolega koji nisu meditirali.
"Dokazano je da prakticiranjem meditacije stvaramo nove neuronske putove u mozgu, koji nam omogućuju lakše i bolje donošenje odluka, učenje novih znanja i vještina, veću kreativnost, a pozitivno utječe i na pamćenje", kaže Štulić.
Kako meditacija utiče na naš mozak
Dodaje da je meta-analiza stručnjaka sa Sveučilišta Britanska Kolumbija pokazala da meditacija mijenja strukturu našeg mozga, pri čemu su određena područja u mozgu aktivnija – primjerice, ona povezana s regulacijom emocija, samokontrolom i fokusom, dok su neka, poput amigdale (koja je povezana s intenzivnim emocijama), manje aktivna tijekom meditacije.
Također, višedesetljetna istraživanja pokazuju da mindfulness sustavno pomaže u smanjenju stresa, anksioznosti i depresije, dok istodobno jača imunitet, poboljšava opće zdravlje i dobrobit te omogućuje bolju kontrolu nad podražajima koji izazivaju negativne emocije.
"Mindfulness tako sprječava burnout jer postajemo smireniji i svjesniji sebe, svog tijela i svojih stanja, što nam omogućuje da na vrijeme primijetimo eventualne zabrinjavajuće simptome. Mnoge su kompanije prepoznale važnost takvih programa upravo zbog prevencije burnouta, koji je iznimno skup za organizaciju na više razina", pojašnjava Štulić.
Osim što pomaže u smanjenju stresa i izbjegavanju burnouta, primjena mindfulness tehnika i redovita meditacija mogu donijeti brojne druge koristi u poslovnom okruženju. Redovita meditacija olakšava donošenje odluka i rješavanje problema na radnome mjestu. Meditacija nas dovodi u stanje veće smirenosti i fokusa, što nam omogućuje jasnije sagledavanje situacija (uz manji utjecaj intenzivnih emocija), čime lakše pronalazimo rješenja i smjer djelovanja. Također, mindfulness pozitivno utječe na produktivnost i posljedično povećava profitabilnost kompanije te poboljšava timsku suradnju i komunikaciju, što su potvrdila brojna istraživanja.
Primjena mindfulness tehnika i redovita meditacija mogu donijeti brojne druge koristi u poslovnom okruženju | Depositphotos
"Mindfulness pomaže smanjiti lutanje misli, lakše izbjegavamo distrakcije i povećavamo kvalitetu usredotočenosti, što poboljšava našu produktivnost i učinkovitost", navodi Štulić.
Istraživanje Gallupa pokazalo je da su zadovoljniji zaposlenici ujedno produktivniji, a meditacija može biti rješenje za oboje. U publikaciji "Povećanje produktivnosti na poslu – kako trening mindfulnessa pomaže" spominje se istraživanje u kompaniji Aetna, koje je otkrilo da je mindfulness zaposlenicima donio 62 minute dodatne produktivnosti tjedno, što je procijenjeno na vrijednost od 3.000 dolara godišnje po zaposleniku.
"Bilo kakve investicije poslodavaca u trening mindfulnessa za zaposlenike mogu se vrlo brzo isplatiti", dodaje Štulić.
Kada je riječ o timskoj suradnji, Štulić ističe da nam redovito prakticiranje mindfulnessa, osim već navedenih dobrobiti, olakšava i razumijevanje drugih ljudi. Time postajemo sposobni stati na loptu, sagledati situaciju smirenije te lakše pronaći alternativna objašnjenja za ponašanje drugih.
"Te sposobnosti omogućuju nam bolju suradnju i mirniju, učinkovitiju komunikaciju, u usporedbi s trenucima kada smo pod većim utjecajem stresa i emocija koje su neizbježne u međuljudskim odnosima", zaključuje Štulić.
Nekoliko mindfulness tehnika koje možete isprobati:
Pažljivo disanje: Sjednite udobno i usmjerite se na disanje. Pratite ritam udaha i izdaha. Kada primijetite da vam misli odlutaju, bez osuđivanja ih usmjerite natrag na dah.
Pažljivo slušanje: Posvetite punu pažnju zvukovima oko sebe. Ne pokušavajte ih analizirati niti ih ocjenjivati kao ugodne ili neugodne – samo ih svjesno slušajte i primijetite kako se mijenjaju s vremenom.
Pažljivo jedenje: Dok jedete, potpuno se posvetite hrani. Obratite pozornost na okus, miris, teksturu i temperaturu hrane. Jedite polako i svjesno, bez ometanja.
Svjesna šetnja: Šetnja može biti odličan trenutak za vježbanje mindfulnessa. Dok hodate, obratite pozornost na svaki korak, osjećaj stopala koja dodiruju tlo, zrak na koži i zvukove iz okoline.
.webp){kind=icon}