Zlatne poluge u Južnoj Koreji prodaju se i na uličnim automatima

Na uglu užurbane ulice u bogatom kvartu Gangnam u Seoulu, nalazi se trgovina s uobičajenom ponudom: časopisi, toaletni papir, veliki izbor pića. No pored blagajne je visoki automat koji prodaje mnogo neočekivaniji proizvod – zlato.

Automat u trgovini kompanije GS Retail prodaje zlatne poluge od čak 37,5 grama do manje od jednog grama. Cijene se mijenjaju svakodnevno, odražavajući šira kretanja na tržištu, ali počinju od oko 88 tisuća wona (60 eura) za polugu od 0,5 grama.

Automati su širom zemlje prisutni u 30 trgovina u vlasništvu kompanije, šest puta više nego kada je usluga započela 2022. godine.

"Trenutačno imamo oko 30 milijuna wona (20,3 tisuće eura) prodaje mjesečno", rekao je glasnogovornik GS-a putem poruke. "Automat za prodaju zlata privlači pažnju kupaca zbog sve veće potražnje za sigurnim ulaganjem i sve prisutnijeg trenda mikroinvestiranja."

Stanovnici Južne Koreje nisu iznimka kada su u pitanju navedeni globalni trendovi. U Ujedinjenom Kraljevstvu, 65 posto generacije Z i milenijalaca otvoreno je za ulaganje u frakcijske dionice, odnosno dijela dionice određene kompanije, prema izvješću Charles Schwaba od 16. svibnja. Investitori u maloprodaji širom svijeta hrle i kupuju sve, od mem dionica do kriptovaluta. Za Južnokorejce, fizičko zlato je samo još jedna opcija.

Lokalni investitori imaju "strah da ne propuste prilike, a to je dijelom doprinijelo ovoj situaciji", kaže Park Sang-hyun, ekonomist u HI Investment & Securitiesu u Seoulu, primjećujući nedavni skok koji je gurnuo tržišnu cijenu zlata na svevremenski maksimum od više od 2.400 dolara po unci prošlog mjeseca. "Osjećaj nesigurnosti u vezi s globalnom ekonomijom potiče potražnju za sigurnim investicijskim opcijama", dodaje.

Prednost zlata iz lokalne trgovine

GS nije jedini lanac trgovina koji prodaje zlato u Južnoj Koreji. Rivalski biznis CU počeo je prodavati tri vrste ultralakih zlatnih kartica 1. travnja. Bilo je potrebno samo dva dana da se kartice od grama rasprodaju, prema BGF Retailu, kompaniji koja vodi lanac, a većina potražnje dolazi od kupaca u 30-ima.

Brendon Thorne/Bloomberg

Prema glasnogovorniku BGF-a, 95 posto od 770 zlatnih proizvoda u ponudi prodano je do 31. svibnja. "Prodaja se ubrzala jer su zlatni proizvodi CU-a s fiksnom cijenom postali jeftiniji od tržišne", navodi BGF u priopćenju. Maloprodajni lanac će ubuduće uvesti opcije veće težine, od dva do 10 grama, ali nije precizirao datum.

Trend prodaje zlata s kućnim potrepštinama za kupaonicu i gaziranom vodom privukao je i pažnju Amerikanaca. Prošlog ljeta, američka kompanija Costco počela je nuditi zlatne poluge. Sada, čak i s ograničenjem od dvije po kupcu, poluge od 28 grama ili jedne unce, čija je cijena temeljena na tržišnoj cijeni, rasprodaju se u roku od nekoliko sati.

U Koreji, online banke također pokušavaju održati korak s potražnjom za zlatom. Kbank, jedna od triju južnokorejskih internetskih banki s više od 10 milijuna korisnika, pokrenula je 9. svibnja uslugu koja korisnicima njihove aplikacije omogućava da kupe zlatne poluge od 1,875 do 37,5 grama uz besplatnu dostavu.

"S obzirom na to da je cijena zlata nedavno dostigla 2.400 dolara po unci, ulaganje u zlato postalo je popularan način", navodi banka u priopćenju i dodala da planira proširiti uslugu na zlatnike i srebro do kraja godine.

Korejska središnja banka nije u igri

Jedan entitet koji neće početi instalirati automate za prodaju zlatnih poluga je središnja banka Hanguk Eunhaeng. Korejska središnja banka nije kupovala metal od 2013. godine. Na kraju 2023. držala je 104,4 tone zlata, prema izvješću novinske agencije Yonhap. U međuvremenu, u prvom kvartalu 2024. godine, potražnja potrošača iz Južne Koreje za polugama porasla je za 16 posto u odnosu na godinu ranije, na 8,6 tona.

Bloomberg Mercury

Slično tome, "rekordno visoka cijena zlata potaknula je interes investitora za Južnu Koreju", napisao je World Gold Council u svom tromjesečnom izvješću, napominjući da je potražnja za polugama u zemlji u prvom kvartalu 2024. porasla za 27 posto u odnosu na godinu dana ranije. "To je predstavljalo najjači kvartal za južnokorejske investicije u više od dvije godine", dodaje se.

"Zlato nije toliko korisno kao tradicionalna imovina kao što su obveznice i dionice u smislu upravljanja u okviru fonda deviznih rezervi", napisao je Wanho Choi, šef za planiranje upravljanja rezervama banke, u blogu kako bi objasnio stav banke.

"Banka nije kupovala zlato od 2013. godine, što je dovelo do nekih kritika da propuštaju priliku za ulaganje", dodao je Choi na službenom blogu banke. "Središnjim bankama nije lako prodati zlato u svrhu likvidnosti zbog reputacijskog rizika, tako da odluka o ulaganju zahtijeva pažljivo razmatranje mnogih faktora."

"Investitori koji su uložili svoj novac u sredstva kao što su obveznice američkog trezora i japanski jen od prošle godine nisu dobili povrat koji su željeli", primjećuje Seokhyun Paik, ekonomist u Shinhan banci. "Onda su se usmjerili na zlato."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar