Zbog povećanih životnih troškova u Njemačkoj potrošači su znatno manje novca potrošili na kupnju vina u prošloj godini. Njemački institut za vino sa sjedištem u Düsseldorfu, uoči održavanja sajma ProWein od 19. do 21. ožujka, objavio je kako su privatna kućanstva prošle godine izdvojila 10 posto manje novca na kupovinu vina na svim prodajnim mjestima u državi.
Analiza tvrtke NielsenIQ ukazuje na to da je smanjena kupovina rezultirala padom prodaje od 6,5 posto. Količina vina konzumirana izvan doma, u restoranima ili na ostalim događanjima nije uključena u spomenutu statistiku.
I samo je vino poskupjelo. Institut za vino je objavio da je za vina porijeklom iz Njemačke prosječna maloprodajna cijena u 2022. porasla na 4,18 eura po litri, što je povećanje od 26 centi ili 6,6 posto u usporedbi s 2021. godinom.
Čitaj više
Panika u Bordeauxu, vinogradari traže pomoć države i krče vinograde
Pada potrošnja i i izvoz crnog vina, pa proizvođači površinu od 115 tisuća hektara vinograda žele smanjiti za 10 posto.
01.03.2023
Trijezna vremena: Generacija Z sve više zazire od alkohola
Sve je veći zaokret kod mladih ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu koji piju manje ili se odlučuju ostati trijezni.
11.03.2023
Ulaganje u vino pokazalo se kao odličan štit od inflacije
Svi glavni vinski indeksi završili su godinu na višim vrijednostima nego što su je započeli.
07.01.2023
Badel 1862 preuzima krovni brend Dalmacijavina
Zagrebačka tvrtka osim krovnog brenda preuzima i sve brendove vina i kvasine, priopćili su iz kompanije.
13.09.2022
Do poskupljenja je, među ostalim, došlo zbog znatno većih troškova koje treba izdvojiti za boce, ambalažu, logistiku i plaće osoblja. No prosječna cijena vina iz inozemstva u 2022. porasla je manje naglo, odnosno za sedam centi ili nešto manje od dva posto, na 3,64 eura po litri.
Nesklonost potrošača prema kupovini osobito je uočljiva kod vina porijeklom iz Njemačke. Prodane količine domaćeg vina pale su za 14 posto, a prodaja za osam posto.
U slučaju vina uvezenih iz inozemstva, otkupna količina je za sedam posto manja, a rashod za pet posto. Kada je posrijedi uvoz, i dalje prednjače talijanska vina, s udjelom od 16 posto, što je jedan postotni bod manje u odnosu na prethodnu godinu, slijede vina iz Španjolske, s 14 posto, rastom od dva postotna boda, te francuska vina, s 11 postotnih bodova.
Bijelo vino i dalje se favorizira sa stabilnim količinskim udjelom od 47 posto. Tržišni udio crnog vina pao je s 41 na 40 posto, a potrošnja rosé vina porasla je s 12 na 13 posto.