Knjige u egzilu: kako se ruska književnost razvija izvan dosega Kremlja?

Početkom 2022. godine, novinar i izdavač Georgij Urušadze putovao je u Dubai kada je Rusija pokrenula invaziju punog opsega na Ukrajinu. U znak protesta podnio je ostavku na funkciju nadgledanja triju velikih ruskih književnih nagrada i počeo tražiti načine da pomogne piscima koji žive u egzilu. "Otišao sam s malim koferom i bez ikakvog dodatnog državljanstva", kaže Urušadze.

Godine 2023. pokrenuo je Freedom Letters, organizaciju koju vode volonteri i koja je u protekle tri godine objavila gotovo 200 naslova. To je jedna od sve većeg broja kulturnih organizacija koje su se udružile s knjižarama, distributerima i organizatorima sajmova knjiga kako bi izgradile književni otpor među ruskom dijasporom. Zajedno objavljuju, prodaju i distribuiraju knjige koje ne mogu proći kroz nove restriktivne zakone o cenzuri u Rusiji.

Danas te knjige uključuju sve ono što kritizira rat, queer priče, prikaze uporabe droga ili sotonizma, zagovaranje života bez djece (childfree) ili djela koja promoviraju zapadne vrijednosti. "Svi naši autori ili sudionici su teroristi, ekstremisti i strani agenti. Gotovo da nemamo druge vrste", kaže Aleksandra Vahruševa, direktorica sajma knjiga na ruskom jeziku Prague Book Tower.

Što bi na sve to rekli Tolstoj, Dostojevski i Čehov? | Depositphotos

 

Trenutni val cenzure može se pratiti do romana za mlade "Ljeto u pionirskoj marami" (Лето в пионерском галстуке), koji su 2021. napisale Elena Malisova i Katerina Silvanova, a koji prikazuje gej ljubavnu priču. Knjiga se toliko dobro prodavala da je pomogla potaknuti donošenje drakonskih ruskih anti-LGBTQ zakona. Godine 2024. više od 250 naslova s LGBTQ sadržajem nestalo je s tržišta i iz knjižara. Godine 2025. vlasti su izvršile pretres jednog od najvećih ruskih izdavačkih konglomerata, Eksmo Books. Troje zaposlenika optuženo je za ekstremizam zbog prodaje queer književnosti te su stavljeni u kućni pritvor, što je izazvalo strah u cijeloj industriji. (Svo troje priznali su krivnju i sklopili nagodbe.)

 

Crvena pionirska marama u Sovjetskom Savezu i bivšoj Jugoslaviji bila je prepoznatljiv simbol i dio uniforme djece u dobi od 7 do 15 godina. Simbolizirala je pripadnost omladinskom pokretu i proletersku revoluciju, a njezin izgled i značenje preuzeti su iz sovjetske prakse. | Depositphotos

 

Nakon toga, knjižare su se suočile s novčanim kaznama i zahtjevima izdavačima da prestanu prodavati određene naslove. Knjige Piera Paola Pasolinija, Salmana Rushdieja i Simone de Beauvoir prodavale su se s doslovno precrtanim odlomcima. Ovog proljeća, direktiva usmjerena protiv sadržaja povezanog s drogama dovela je do toga da se knjige Puškina, Gogolja i Bulgakova pojave na policama s naljepnicama upozorenja.

"Čak se i dječje knjige označavaju zbog spominjanja čarobnih napitaka. To se može protumačiti kao droga, pa zato dobivaju naljepnicu", kaže Kira Jarmiš, bivša glasnogovornica oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog i sadašnja glavna urednica izdavačke kuće One Book Publishing, koju je osnovala njegova udovica Julia Navaljnaja. Neovisni medij Agentstvo procjenjuje da je oko 600 knjiga povučeno iz optjecaja od 2023. godine, uključujući "Lijevu ruku tame" autorice Ursule K. Le Guin i "Kafku na žalu" autora Harukija Murakamija.

Roman "Kafka na žalu" objavljen je 2002. godine. Knjiga prati dvije paralelne, nadrealne priče koje se na kraju spajaju: petnaestogodišnjeg dječaka Kafku Tamuru koji bježi od mračne edipovske kletve i starijeg čovjeka Nakatu koji razgovara s mačkama. | Delfi knjižare

Kao odgovor na to, Rusi izvan zemlje proširili su svoje interese, kaže Lianna Akopova, voditeljica knjižare u Pushkin Houseu u Londonu, organizaciji za kulturnu razmjenu. "Osim knjiga o ratu, suvremena književnost dijaspore istražuje i migraciju, identitet, kulturu, feminizam, queer iskustvo, dekolonizaciju te svakodnevnu stvarnost izgnanstva", kaže ona.

Tamizdat – objavljeno tamo

Neki te radove opisuju kao novu verziju tamizdata, termina koji znači "objavljeno tamo", a koji se tijekom hladnog rata koristio za opisivanje rukopisa prokrijumčarenih iz Sovjetskog Saveza radi objavljivanja u Europi ili SAD-u. Danas je tamizdat osnovna ponuda ruskih knjižara koje su niknule diljem Europe, Turske, Izraela i SAD-a, kamo se, prema procjenama, od dolaska Putina na vlast 1999. godine preselilo između milijun i dva milijuna Rusa.

Yasha Klots, izvanredni profesor ruske i komparativne književnosti na Hunter Collegeu u New Yorku i osnivač Tamizdat Projecta, neprofitne organizacije i male izdavačke kuće, kaže da zna za 617 zasebnih izdanja koja su objavili ruski i bjeloruski autori izvan svojih matičnih zemalja od 2014. godine, kada je Rusija prvi put napala Ukrajinu. Neka od njih ponovna su izdanja klasika za koje izdavači u inozemstvu vjeruju da će odjeknuti u trenutačnoj političkoj klimi.

Sadašnji val emigranata smatra se petim koji je napustio Rusiju od početka 20. stoljeća. Većina njih ima visoko obrazovanje i podržava Ukrajinu; otišli su iz političkih, a ne ekonomskih razloga, prema analizi organizacije CASE, europskog istraživačkog centra.

Ilustracija za Puškinovu "Bajku o caru Saltanu" | Depositphotos

 

Anya Morlan-Stysis otvorila je Kvartira Books, neprofitnu knjižaru, knjižnicu i prostor za događanja u Brooklynu u SAD-u 2024. godine. "Puno češće vidimo val imigranata koji će posljednji novac potrošiti na knjige", kaže ona. "Prethodni su željeli da im se djeca asimiliraju. Kada smo mi došli ovamo, moji roditelji podržavali su to što govorim engleski. Nisam ni s kim govorila ruski." Sada, kaže ona, roditelji koji posjećuju njezinu trgovinu, koja prodaje kombinaciju dječje književnosti i književnosti za odrasle na ruskom, ukrajinskom i bjeloruskom, odlučni su očuvati svoje veze s domovinom.

Kako bi podržala tu želju, Morlan-Stysis organizira različita događanja na ruskom jeziku, uključujući čitanje priča s drag queen izvođačima, znanstvena predavanja o temama kao što su crne rupe, dopamin i teorije zavjere, čitanja poezije, književne klubove te prikupljanje pomoći za političke zatvorenike i Ukrajinu. "Željeli smo biti alternativni prostor", kaže Morlan-Stysis. "Možete ući u moju trgovinu i ne potrošiti novac. Imamo udobne stolice, prostor za igru gdje djeca mogu puzati. Nudimo besplatnu kavu, čaj i vodu."

Ista stranica iz dvaju izdanja knjige "Disappearing Act", u Rusiji objavljene pod naslovom "Fokus" autorice Marije Stepanove. Rusko izdanje cenzurira upućivanja na rusku invaziju na Ukrajinu. | Pushkin House

Akopova, voditeljica knjižare Pushkin House u Londonu, kaže da knjižare koje vode imigranti mogu funkcionirati više kao kulturni centri, s događanjima osmišljenima da potaknu dijalog i održe ljude povezanim s onim što se događa kod kuće. Za same vlasnike trgovina, književna mreža dijaspore također služi kao važan sustav podrške.

"Imate zajednicu s izdavačima, autorima i drugim knjižarama", kaže Dmitrij Sidorov, vlasnik Babel Books Vienna. "Na mnogo načina, vođenje ovakvog posla daje vam osjećaj da niste sami i da ste potrebni."

Put do Rusije

Poput svojih sovjetskih prethodnika, današnja izdanja tamizdata i dalje pronalaze put do Rusije. Oko polovice knjiga koje Freedom Letters prodaje kupcima u Rusiji su fizička izdanja. Na njihovoj internetskoj stranici kupci mogu naručiti knjige putem automatiziranog Telegram bota i platiti kriptovalutama. Alternativno, mogu kupiti paket naljepnica u rubljama i dobiti knjigu kao dar. "Igramo igru mačke i miša s vlastima i zasad pobjeđujemo", kaže Urušadze.

Tijekom videopoziva, direktorica sajma Prague Book Tower Vahruševa pokazuje dva primjerka prvog sveska knjige "Arhipelag Gulag" autora Aleksandra Solženjicina, jedan objavljen na uobičajen način i jedan objavljen kao tamizdat. Verzija tamizdata, kaže ona, "lakša je, tanja za otprilike jednu trećinu". Objavili su je ruski emigranti u Parizu, "posebno kako bi se mogla prenijeti preko granice u koferima".

Njegove knjige možda su u koferu ili skladištu, ali spomenik Aleksandru Solženjicinu u Vladivostoku opstaje. Brončana skulptura prikazuje pisca, dobitnika Nobelove nagrade, kako silazi s broda na obalu. Otkriven je 2015. godine i obilježava njegov povratak u Rusiju 1994. godine, nakon dvaju desetljeća prisilnog izgnanstva. | Depositphotos

Elektroničke knjige bilo je lakše prokrijumčariti u Rusiju. "S razvojem tehnologije više ne ovisimo o veličini knjiga", kaže Vahruševa.

Nekoliko mrežnih stranica i aplikacija specijalizirano je za omogućavanje Rusima da preuzmu knjige neovisnih izdavača na telefone ili druge uređaje. Meduza, poznati neovisni medij koji izvještava o Rusiji, ima aplikaciju putem koje čitatelji mogu preuzeti više od dvadeset knjiga za čitanje bez mrežne veze, uključujući "Moja voljena zemlja" (Моя любимая страна) autorice Elene Kostjučenko i "Rat i kazna: Priča o ruskoj represiji i ukrajinskom otporu" (Война и наказание) novinara Mihaila Zygara.

Druga aplikacija, Pereplet, naplaćuje čitateljima izvan Rusije 14,99 eura mjesečno za pristup knjižnici. Unutar Rusije pristup je besplatan. Na svojoj internetskoj stranici Pereplet navodi da su njihove knjige pohranjene u šifriranom formatu, a podizbornik "Često postavljana pitanja" preporučuje brisanje aplikacije prije prelaska granice ili posjeta državnoj instituciji.

 

StraightForward Foundation, neprofitna organizacija koju su osnovali prognani ruski izdavači, pomaže autorima koji govore ruski pisati i objavljivati knjige u prijevodu u inozemstvu. Iako autorima ne naplaćuje naknadu, zadržava nekomercijalna prava na njihove elektroničke knjige, što znači da ih može besplatno distribuirati u Rusiji. PDF-ovi zaklade također se prenose na piratske stranice i Telegram, gdje je jedan naslov, "Naš posao je smrt: Cjelokupna povijest ČVK Wagner i njezina osnivača Jevgenija Prigožina" («Наш бизнес — смерть»: Полная история ЧВК «Вагнер» и ее основателя Евгения Пригожина), čiji su autori istraživački novinari Ilja Barabanov i Denis Korotkov, pregledalo više od 46.000 ljudi.

U knjizi "Naš posao je smrt" istražuje se kako je skupina plaćenika, koja se od 2014. godine borila u Ukrajini, Siriji i Africi, prerasla u moćnu vojnu strukturu povezanu s ruskom državom. Knjiga opisuje put Prigožina, čovjeka kriminalne prošlosti koji je u Putinovoj eri postao milijarder i oligarh, sve do pobune 2023. godine, kada su njegovi borci zauzeli sjedište ruske vojske i krenuli prema Moskvi. Temeljena na svjedočanstvima, arhivima i istraživanju na terenu, knjiga prikazuje mehanizme moći, kriminala i politike iza jedne od najpoznatijih plaćeničkih vojski suvremenog doba. | StraightForward Foundation

"Strašno je naručivati knjige poštom", kaže Felix Sandalov, izvršni direktor organizacije StraightForward. "Ljudi moraju biti u mogućnosti dobiti knjige bez opasnosti i bez tragova."

Iako su tamizdat knjige politički značajne, njihova prodaja nije profitabilna. Čak i uz logističke izazove i troškove uvoza, knjige objavljene u Rusiji najveći su izvor zarade za knjižare na ruskom jeziku u inozemstvu. Jeftinije su za tiskanje unutar Rusije i imaju velike naklade, dok u zemlji i dalje živi više od 140 milijuna ljudi.

Julia Grišenko otvorila je Murawei, internetsku knjižaru i izdavačku kuću sa sjedištem u Berlinu, 2017. godine s 400 naslova. Danas ih nudi 75.000. Prodaja knjiga iz zemlje sa zakonima o cenzuri predstavlja posebne izazove. Grišenko kaže da kupci povremeno naruče knjige koje budu zabranjene tjedan ili dva kasnije. "Ponekad smo morali ljudima vratiti novac", kaže ona.

Ipak, Grišenko kaže da je samo oko 2,5 posto knjiga u ponudi Muraweija tamizdat, ali one čine oko deset posto prihoda. Sidorov kaže da je oko 20 posto knjiga u njegovoj trgovini objavljeno izvan Rusije. Dodaje da bi, ako "postane nemoguće uvoziti knjige iz Rusije", Babel Books Vienna imao "neodrživ poslovni model".

Ipak, za izdavače tamizdata profit nije bit. "Knjiga je čin protesta, čin podrške, artefakt ratnog vremena. To je način na koji se opirem rastućem teroru u ovom svijetu", kaže Urušadze, kojega je ruska vlada 2024. godine proglasila stranim agentom. "Da sam želio zarađivati od knjiga, objavljivao bih kuharice. Ljudi uvijek kupuju kuharice."