Želite biti sretni na poslu? Jedite slanutak

Ultraprerađena hrana može povećati rizik od depresije i anksioznosti za čak 53 posto, pokazuju istraživanja. Ogroman utjecaj neadekvatne prehrane na mentalno zdravlje potaknuo je ljude da ozbiljnije pristupe svojem dnevnom jelovniku, što potvrđuju i brojke. Čak 60 posto potrošača u Velikoj Britaniji vjeruje da je prehrana ključna za njihovu sreću.

Hrana koja potiče raspoloženje (engl. mood food) nalazi se u fokusu i stručne javnosti. Informativna platforma za razvoj i tehnologiju hrane i pića Food Navigator proglasila ju je megatrendom za 2025. godinu, a našla se i na popisu deset globalnih trendova Innova Market Insightsa.

Velik interes za mood foodom ne iznenađuje nutricioniste, koji ističu da su prvi znanstveni radovi o povezanosti prehrane i mentalne dobrobiti objavljeni prije desetak godina.

Kako hrana pozitivno utječe na mentalno zdravlje i što o tome kaže znanost, pitali smo Tanju Turundžievu, nutricionisticu s 25-godišnjom karijerom.

Tanja Turundžieva, nutricionistica kaže da sva zdrava hrana nije zdrava za svakoga | Tanja Turundžieva

"Kanadski liječnik Hans Selye, tvorac teorije o stresu, lijepo je objasnio da i pozitivan stres može biti šok za organizam. Jačina stresa najviše se određuje prema lučenju hormona kateholamina, koji može utjecati na sve organe i funkcije organizma – kardiovaskularni, imunološki i endokrini sustav", rekla je Turundžieva za Bloomberg Adriju.

Svojim klijentima, među kojima su i oni iz poslovnog svijeta, prvo savjetuje da je individualan pristup prehrani uvijek najbolja formula za dobro zdravlje. Kaže da ljudi moraju znati koja im hrana odgovara. U suprotnom, čak i ako je najzdravija, može biti pogrešan izbor za njihov organizam.

Preporučuje mediteranski način prehrane kao učinkovit za suočavanje sa stresom.

Depositphotos

 

"Unos proteina iz ribe i morskih plodova u kombinaciji sa svježim salatama ublažava napetost. Ugljikohidrati također pomažu u smanjenju stresa, ali samo monosaharidni šećeri, odnosno svježe voće. Orašasti plodovi, zahvaljujući eteričnim uljima, prisutnosti esencijalnih aminokiselina i velikoj količini antioksidansa iz vitamina i minerala, potiču lučenje serotonina, poznatog kao 'hormon sreće'. Na vrhu popisa su orasi, bademi i brazilski oraščić", navodi Turundžieva.

Na njezinom popisu namirnica koje potiču sreću nalaze se i mahunarke, poput graha, graška, leće i mahuna. Ipak, slanutak je uvjerljivo na vrhu.

Humus, namaz od slanutka | Depositphotos

Tu mahunarku stručnjaci izdvajaju kao vodeću antistresnu hranjivu namirnicu na svjetskoj razini, a interes za njom nikada nije bio veći. Očekuje se da će globalno tržište slanutka dosegnuti 22,95 milijardi dolara do 2029. godine, uz godišnju stopu rasta od 8,1 posto. Izvješće kompanije The Business Research Company navodi da je jedan od glavnih razloga za taj snažan rast upravo povećan fokus na zdravu prehranu koja potiče blagostanje. Snagu slanutka ističe i Turundžieva.

"Slanutak sadrži uravnotežen omjer proteina, ugljikohidrata i vitamina B, koji su izvrsni za organizam kada je pod stresom", kaže.

Turundžieva ističe i bezglutenske žitarice – kvinoju, amarant i heljdu, koje, osim visokog sadržaja vitamina B, sadrže i magnezij, važan za živčani sustav zbog umirujućeg djelovanja.

Mahunarke su univerzalni saveznik koji poboljšava raspoloženje | Depositphotos

"Ključni faktor pri odabiru hrane je prisutnost svježih enzima iz sirovog voća i povrća, kao i dovoljan unos vode. Ne smijemo zaboraviti ni sirove sjemenke suncokreta, lana, sezama i bundeve, koje, ako su termički neobrađene i neslane, pomažu u smanjenju i eliminaciji stresa iz organizma", objašnjava.

Još jedna važna stvar je da zdrave namirnice same po sebi ne znače ništa bez pravilne vremenske raspodjele konzumacije. Turundžieva ističe da moraju biti prisutna tri obroka dnevno, iako poslovne obveze to često otežavaju. Ipak, smatra da se uz malo bolje organizacije dan može preživjeti, a istovremeno očuvati imunitet u dobrom stanju. Za bolje raspoloženje i produktivnost tijekom radnog dana, savjetuje sljedeće:

• Ujutro uvijek konzumirati laneno ulje, orahe, prirodno cijeđeni sok s jednom žlicom kvalitetnog meda i, ako je moguće, zamijeniti kofein voćnim čajem ili čajem od kamilice.
   
• Unos sezonskog voća, orašastih plodova i sjemenki neka bude u prijepodnevnim satima, odnosno neka doručak traje dulje. U obzir dolaze i voćni smoothieji, koji su sada popularni, ali uvijek trebaju sadržavati i vodu kako ne bi bili previše koncentrirani.
   
• Dugi periodi bez hrane nikako nisu preporučljivi – ručak treba biti umjeren i baziran na unosu proteina, poput ribe i morskih plodova ili kvalitetnog purećeg mesa, uz raznovrsnu svježu salatu začinjenu maslinovim uljem, solju i limunom.
   
• Večera ne bi trebala biti prekasno. Svježa salata i prirodno cijeđeni sok, pa čak i čaša kvalitetnog crnog vina, sasvim su dovoljni.

 

Za kraj, Turundžieva naglašava što bi trebalo izbjegavati. Svi koji su pod stresom moraju zauvijek zaboraviti na energetske napitke, jaka alkoholna pića i rafinirane bijele šećere.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar