Povorka ponosa: Što Xi i Putin vojnom paradom poručuju Trumpu?

Središnja točka trgovinskog rata između SAD-a i Kine visoka je tehnologija, kojom prva nastoji ograničiti ili bolje rečeno nadzirati razvoj potonje. Učinkovitost američke strategije, koja se konkretno očituje u kontroliranom izvozu čipova Nvidije i AMD-a, u najboljem je slučaju upitna.

Razlog leži, s jedne strane, u silovitom razvoju domaćih dobavljača čipova koje Peking potiče golemim ulaganjima, a s druge u kineskom nepovjerenju prema američkoj tehnologiji.

"Ograničenja pristupa naprednim čipovima i tehnologijama mogu usporiti razvoj pojedinih strateških sektora, poput superračunalstva i umjetne inteligencije, ali ne mogu potpuno zaustaviti domaći razvoj", istaknuo je Sašo Šmigić, član uprave Generali Investmentsa, izražavajući sumnju u američki pristup.

No u pogledu korištenja tehnologije jednako su sumnjičavi i Amerikanci. Vojna povorka 3. rujna u Pekingu, povodom 80. obljetnice poraza Japana, pokazat će zašto. Na najvećem događaju takve vrste u posljednjih šest godina, čije su pripreme posljednjih tjedana paralizirale život u glavnom gradu, Narodna oslobodilačka vojska (Zhōngguó Rénmín Jiěfàngjūn – ZHRJ) pokazat će je li sposobna izvesti svoju ključnu zadaću – pripajanje Tajvana.

"Oružje i oprema koji će biti izloženi proizvedeni su u Kini i već su u upotrebi, a znatan dio čini nova oprema koja će prvi put biti javno predstavljena", izjavio je nedavno na konferenciji za novinare visoki kineski dužnosnik.

Upravo je zato SAD prije nekoliko godina uveo izvozna ograničenja, budući da uporaba visoke tehnologije budi sumnje zbog njene dvostruke namjene – civilne i vojne. "Kina već više od desetljeća razvija tzv. vojno-civilnu fuziju kojom se briše granica između civilnih i vojnih inovacija", pojašnjava ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Rok Spruk.

Praznik prošlosti, najava budućnosti

Kineski predsjednik Xi Jinping je na 19. Kongresu Komunističke partije Kine 2017. zapovjedio modernizaciju vojske s naglaskom na primjenu umjetne inteligencije, kvantnog računalstva i strojnog učenja do 2035. godine. Potpuna razvojna ravnoteža ZHRJ-a s američkom vojskom predviđena je za 2049., kada će Narodna Republika Kina obilježiti stotu godišnjicu postojanja.

Primjera dvostruke uporabe, na temelju kojih je Kina dosad mogla uvoziti zapadnu računalnu tehnologiju, ima mnogo. Kako piše Wall Street Journal, Kineska akademija za inženjerstvo i fiziku koristila je američke čipove za algoritamske analize dinamike fluida, koje se primjenjuju u modeliranju nuklearnih eksplozija.

 

Ograničenja izvoza visoke tehnologije uvedena su upravo zbog takvih sumnji – tijekom administracije Joea Bidena donesena su nova pravila kako bi se spriječila uporaba američke tehnologije za modernizaciju kineskog oružja. "Cilj ograničenja izvoza je spriječiti Kinu da razvije domaći ekosustav za proizvodnju čipova koji bi se koristio za modernizaciju njezine vojske", izjavila je tada američka ministrica trgovine Gina Raimondo za Reuters.

Ovogodišnja povorka na Trgu nebeskog mira u Pekingu obilježit će povijesni trenutak kineske pobjede nad Japanom i završetka Drugog svjetskog rata, ali i poslužiti kao najava budućnosti. Xi je, naime, zapovjedio da ZHRJ do 2027. mora biti spreman izvesti jednu od najkompleksnijih vojnih operacija – amfibijsku invaziju na Tajvan.

Zbog tog cilja Xi je od početka na vlasti provodio čistke u vojsci. Od 2013. smijenio je gotovo petinu generala koje je sam imenovao – više čak i od Mao Ce-tunga. Prilikom preuzimanja vlasti upozorio je da je korupcija u vojsci "egzistencijalna prijetnja" tamošnjoj partiji.

Također, njegova reforma vojske, kojom je naglasak pomaknuo s kopnene vojske k mornarici, zrakoplovstvu i raketnim snagama, usmjerena je na strateški cilj: pripremu za moguću invaziju na Tajvan i razvoj tehnološki sofisticiranijih sustava naoružanja, objašnjava stručnjakinja i nekadašnja dopisnica ljubljanskog Dela iz Pekinga Zorana Baković. Tijekom drugog mandata između 2017. i 2022. godine osobito su ojačane raketne snage, koje upravljaju kineskim nuklearnim arsenalom i predvode potrošnju visoke tehnologije poput naprednih čipova.

"Umjetnu inteligenciju, hipersoničnu tehnologiju, kvantno računalstvo i satelitsku infrastrukturu Kina razvija paralelno za vojnu i civilnu uporabu, a sve je pod neposrednim nadzorom države i partije", ističe Spruk, koji opisuje isprepletenost civilnog tehnološkog napretka i razvoja oružja ZHRJ-a. To je, dodaje Baković, i razumljivo jer je ZHRJ po ustavu oružano krilo partije. Na predstojećoj povorki Kina bi trebala predstaviti nove hipersonične i nadzvučne protubrodske rakete YJ, dizajnirane za napade na američke nosače zrakoplova – ključnu snagu koja bi, u slučaju invazije na Tajvan, pritekla u pomoć napadnutoj državi. Sposobnost složenih manevara izbjegavanja i autonomnog upravljanja pri velikim brzinama omogućuju im napredni upravljački sustavi s čipovima potpomognutima umjetnom inteligencijom.

"Xi je uhićenjima brojnih visokih časnika i antikorupcijskom kampanjom razljutio generale", objašnjava Baković i dodaje da mu to "nikada neće oprostiti". Među najzvučnijim čistkama bila je ovogodišnja smjena He Weidonga, zapovjednika raketnih snaga kojega je Xi prethodno unaprijedio u generala i imenovao potpredsjednikom Središnje vojne komisije – najvišeg tijela odlučivanja unutar ZHRJ-a.

"Kao i svi vojnici, i mlađi Xijevi generali željeli bi ratovati – no ZHRJ od 1979. nije vodio pravi rat, a i tada je sukob s Vijetnamom bio kratak i neuspješan", ističe Baković, podsjećajući na manje od mjesec dana kinesko-vijetnamskog sukoba nakon što je Vijetnam izvršio invaziju na Kambodžu.

 

Tehnološke platforme

Kineska ulaganja u obranu posljednje tri godine rasla su po stopi od sedam posto godišnje, osjetno više od petpostotnog gospodarskog rasta. Fokus na modernizaciju vojske, koja bi uskoro trebala biti spremna za invaziju, prema ocjenama analitičara baca sjenu na gospodarske perspektive. "Dugoročno bi rast mogao ugroziti porast geopolitičke nesigurnosti zbog Tajvana i utrka u naoružanju s SAD-om", upozorava Jure Štimac, upravitelj imovine u NLB Skladovima.

Otkad je Xi prije više od deset godina postao predsjednik, kineski obrambeni proračun porastao je s nešto više od 100 milijardi na 245,65 milijardi dolara, pokazuju službeni podaci. Kina tako ima drugi najveći vojni proračun na svijetu, odmah iza SAD-a. "Kineske vojne kompanije su istodobno tehnološke platforme, produžena ruka diplomacije i instrument unutarnje stabilnosti", objašnjava Spruk.

Kina već više od četiri desetljeća nije vodila rat, no to se ne može reći za njezino oružje. Zemlja je s gotovo šest posto globalnog tržišnog udjela četvrti najveći izvoznik oružja na svijetu. Kineske kompanije glavninu posla ostvaruju na azijskom tržištu, gdje prodaju oko 77 posto ukupnog izvoza naoružanja, dok u Afriku odlazi 14 posto. U posljednjih pet godina kineske obrambene tvrtke isporučile su svoje proizvode u 44 različite države, pokazuju podaci instituta SIPRI. Posebno se ističe Pakistan, njezin ključni regionalni saveznik, kamo Kina izvozi gotovo dvije trećine ukupnog obrambenog izvoza.

No kratkotrajni rat između Indije i Pakistana u svibnju ove godine pokazao je i to da je riječ o važnom ispitnom poligonu za kinesku vojnu tehniku. Kineski lovci J-10C i rakete PL-15 u opsežnim zračnim borbama pokazali su se nadmoćnima nad modernim francuskim lovcima Rafale, koje proizvodi koncern Dassault. Obaranje dragulja francuske zrakoplovne industrije, koji se nalazi i u arsenalu oružanih snaga Hrvatske i Srbije, iznenadilo je Indijce i šokiralo vojne analitičare.

 

Nije, međutim, riječ samo o ispitivanju, već i o demonstraciji učinkovitosti novog kineskog naoružanja. Dionice najveće kineske vojno-industrijske korporacije Avic, koja preko svoje podružnice Avic Chengdu Aircraft proizvodi lovce J-10C, dan nakon završetka rata skočile su za više od 16 posto, a u posljednjih pola godine poskupjele su za oko 58 posto. Dionice konglomerata China State Shipbuilding Corporation, koji proizvodi ratne brodove, u istom su razdoblju porasle za 17 posto.

"Dionice kineskih vojno-industrijskih poduzeća dio su takozvanog 'strateškog kapitalizma'", objašnjava Spruk, "u kojem ratni rizik ili oružani sukob, kao što se vidjelo na primjeru posredne uloge u sukobu Indije i Pakistana, potiču financijska očekivanja".

Ta su očekivanja u posljednjih godinu dana izrazito visoka. Indeks košarice kineskih obrambenih tvrtki banke Goldman Sachs od siječnja je porastao za 44 posto, no analitičari upozoravaju da budući pokazatelj P/E (odnos cijene dionice i dobiti po dionici) od 44,3 upućuje na priličnu precijenjenost sektora. Za usporedbu, budući P/E referentnog indeksa CSI 300 iznosi 14,3, pokazuju podaci Bloombergova Terminala.

 

Povorka dolazi u ključnom trenutku za kinesku obrambenu industriju, kada će divovi poput Shenyang Aircrafta, Avic Chengdu Aircrafta i AECC Aviation Powera izvještavati o rezultatima poslovanja u prvoj polovici godine. Nekoliko manjih kompanija to je već učinilo, među njima i Aerospace CH UAV, koji je prošlog tjedna prijavio gubitak od oko 68 tisuća dolara u prvoj polovici godine, u oštrom kontrastu s 9,3 milijuna dolara dobiti u istom razdoblju lani. Tvrtka North Industries Group Red Arrow također je izvijestila o gubitku od 5,7 milijuna dolara, dok je prošle godine u istom razdoblju ostvarila dobit od 6,2 milijuna dolara.

Avic Shenyang, proizvođač radarski nevidljivih lovaca J-35, očekuje da će mu dobit u prvoj polovici godine pasti za čak 30 posto zbog "složenog i zahtjevnog" međunarodnog okruženja. AECC Aviation, proizvođač avionskih motora, prema podacima Bloomberga predviđa pad dobiti za 87 posto, zbog "pritisaka na novčani tijek uzrokovanih kašnjenjima u plaćanjima klijenata".

 

Zahlađenje tržišta loš je signal i za ulagače i za politiku, koja će na povorki visokim gostima i saveznicima, poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i indijskog premijera Narendre Modija, pokušati pokazati koliko su Xijeve reforme i modernizacija vojske bile uspješne – i koliko je neučinkovita američka strategija usporavanja tehnološkog napretka azijskog diva. "Kina je sustavno militarizirana industrijska sila s globalnim ambicijama", sažima ekonomist Spruk.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar