Vojnici u zamjenu za minerale: Kanada tješi Europu i traži najbolju ponudu za sebe

Kanadski premijer Mark Carney, 60-godišnji središnji bankar, koji je kao prvi stranac Bank of England vodio kroz financijsku krizu, Brexit i pandemiju, iza sebe ima nekoliko vrlo napornih mjeseci. Na mjesto premijera Kanade zasjeo je sredinom ožujka, kada je Liberalnu stranku s dna anketne ljestvice doveo do neočekivane pobjede na parlamentarnim izborima. Pobjeda je bila više posljedica prijetnji susjeda s juga nego njegovih osobnih zasluga.

Naime, u prvim tjednima i mjesecima godine novi-stari predsjednik SAD-a Donald Trump svoj pompozni povratak u Bijelu kuću obilježio je ratobornom retorikom upućenom Kanadi, prijeteći joj pripojenjem i ekonomskim pritiscima. To je Kanađane okrenulo prema Carneyju, koji se, za razliku od konzervativnog vođe Pierra Poilievrea, Trumpovog saveznika, usprotivio američkim prijetnjama.

Nakon nekoliko mjeseci na čelu vlade Carney je stabilizirao položaj u zemlji, ostao u otvorenom sukobu s Trumpom te istovremeno nastoji uspostaviti bliže odnose s europskim partnerima: 60-godišnjak se krajem tjedna uputio na europsku turneju u neke ključne zemlje Starog kontinenta.

Europska turneja novopečenog političara

Premijer Carney planira posjetiti Ukrajinu, Poljsku, Njemačku i Latviju, a dnevni red posjeta obilježavaju obrambena i industrijska partnerstva, s posebnim naglaskom na nuklearni sektor i sektor kritičnih minerala, piše Bloomberg.

U ponedjeljak se premijer sastao s poljskim premijerom Donaldom Tuskom, u utorak će se susresti s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, a u srijedu će se u latvijskoj prijestolnici Rigi sastati s premijerkom Evikom Siliņom.

"Ako pogledamo zemlje posjeta – Ukrajinu, Poljsku, baltičke države i Njemačku – to su zemlje kojima je promjena administracije u SAD-u izazvala najviše briga, prvenstveno zbog strateške povezanosti s SAD-om, kako sigurnosne (Ukrajina, baltičke države, Poljska) tako i trgovinske (Njemačka), te liberalne orijentacije vladajućih vlasti, koja je u suprotnosti s konzervativno-nacionalističkom Trumpovom administracijom", objašnjava turneju međunarodni politolog s Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani Marko Lovec.

Bloomberg

Lovec ističe da bi se moglo reći kako "liberal Carney nastoji iskoristiti prazninu nastalu promjenom vlasti u SAD-u, iako je, naravno, ne može popuniti". "Zato i njegove pozitivne riječi o Trumpu, od kojega svi očekuju nastavak pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina", dodaje.

Dok Europljane prvenstveno zanimaju sigurnosna jamstva i obrana, Kanada traži diverzifikaciju trgovinskih odnosa i opskrbnih lanaca te smanjenje vlastite ovisnosti o SAD-u.

U Poljskoj je Carney potpisao bilateralno strateško partnerstvo usmjereno na energiju i sigurnost te posjetio kanadske vojnike raspoređene u zemlji. Isto će učiniti i u Latviji u srijedu, gdje se nalazi najveća kanadska brigada u NATO-u.

"Kanada se od posjeta nada produbljivanju gospodarske suradnje, prije svega strateških ulaganja u obranu, energetiku i rijetke materijale, dok europski partneri očekuju daljnju vojnu podršku i prisutnost Kanade u istočnoj Europi u okviru NATO-a", objašnjava Lovec. "Kanada ima i veliku zajednicu Ukrajinaca i Istočnoeuropljana – Carneyjevih birača, pa postoje i unutarnjopolitički razlozi za taj posjet."

Očekuje se da će, uz obranu i sigurnosnu suradnju, najvažnija tema turneje biti kanadske rezerve kritičnih minerala, osobito u Njemačkoj. "Postoji mnogo prilika za gospodarsku suradnju, uključujući rudarstvo i kritične minerale", rekao je premijer Carney.

Vrijednost kanadske industrije proizvodnje minerala 2023. dosegla je 71,9 milijardi dolara, pri čemu je po vrijednosti proizvodnje zlato bilo najvrjednija roba. Osim toga, Sjeverna Amerika raspolaže jednim od najvećih poznatih nalazišta rijetkih zemalja na svijetu, koja su 2023. procijenjena na više od 15,2 milijuna tona.

Slanje vojnika u Ukrajinu

Carney je turneju započeo u Kijevu, gdje se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Kanadski premijer nedavno je izjavio da njegova vlada razmatra mogućnost priključivanja mirovnim naporima koje predvode europski saveznici s ciljem okončanja rata u Ukrajini.

Kanada je članica tzv. "koalicije voljnih", koju predvode Francuska i Velika Britanija, a Carney je rekao da će Kanada imati ulogu u sigurnosnim jamstvima Ukrajini, iako detalji još nisu poznati.

Koalicija, koju čini oko 30 država, zalaže se za snažna sigurnosna jamstva u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, a neke zemlje obvezale su se poslati vojnike radi provedbe bilo kakvog sporazuma. Među njima je i Kanada.

No kako piše Bloomberg, Kanada nema kapacitete za slanje većeg broja vojnika; njezina je podrška dosad bila usmjerena na obuku ukrajinskih snaga i pružanje više milijardi dolara financijske pomoći. Njezina mala vojska suočava se s manjkom obučenih pripadnika i već je preopterećena odgovorima na domaće izvanredne situacije i održavanjem brigade u Latviji.

Politolog Lovec naglašava i ideološki aspekt Carneyjeve turneje. "Ni ideološka pitanja, poput povezivanja preostalih liberalno-demokratskih država zapadnog svijeta, nisu zanemarena. Smatram da trenutno svi na Zapadu računaju da Trumpa mogu pridobiti kad je riječ o Ukrajini, dok mu popuštaju na drugim područjima; glavni sukob u sigurnosnim i trgovinskim pitanjima ipak će biti između SAD-a i Kine, zbog čega će Trump morati popustiti zapadnim saveznicima, ako ga na to već prije ne prisile promijenjene gospodarske okolnosti u SAD-u."

Trgovinski sporazumi s EU-om

Prije nego što je krenuo u Europu, kanadski je premijer izjavio da će se zauzimati za produbljivanje prilika unutar trgovinskog sporazuma CETA. U tu svrhu na turneji ga prate i ministar za prirodne resurse Tim Hodgson, ministar obrane David McGuinty i ministrica industrije Mélanie Joly, izvijestio je kanadski CBC.

Bloomberg

 

EU je odmah iza SAD-a drugi najvažniji trgovinski partner Kanade, a trgovinu između zemlje i bloka regulira tzv. Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Kanade i Europske unije (CETA). Taj sporazum kanadskim tvrtkama osigurava povlašten pristup tržištu EU-a.

U rujnu se navršava osam godina od početka privremene primjene CETA-e, koja zbog protivljenja nekih članica EU-a nije u potpunosti stupila na snagu. Sporazum još nije ratificiralo 10 članica, među njima Slovenija, a od većih država Italija, Francuska i Poljska. One se protive i trgovinskom sporazumu s južnoameričkim Mercosurom.

Potpuna ratifikacija CETA-e ne bi donijela velike promjene, jer bi ukinula carine na 99 posto svih tarifnih stavki, od kojih je 98 posto već bilo ukinuto privremenom primjenom sporazuma. Sporazum se privremeno primjenjuje od 2017., što znači da se većina njegovih poglavlja već koristi.

Od potpisivanja CETA-e, bilateralna robna razmjena između Kanade i EU-a povećala se za više od 65 posto. I trgovina uslugama značajno je porasla – gotovo 73 posto.

Godine 2024. trgovina robom i uslugama između EU-a i Kanade dosegla je oko 125 milijardi eura. Na području roba zemlje EU-a su u Kanadu uvezle 47,8 milijardi eura, dok je Kanada u EU izvezla 27,8 milijardi eura. Najčešći proizvodi su strojevi, farmaceutika i mineralne sirovine.

Međunarodni politolog Lovec napominje da iz službenih izjava o Carneyjevom posjetu ne proizlazi kako bi širenje CETA-e bilo na dnevnom redu, ali spominje da su "Velika Britanija, Japan i EU već popustili pod pritiskom SAD-a", pa će "ostati za vidjeti što će Trump postići u okviru bivšeg sporazuma NAFTA između SAD-a, Meksika i Kanade".

Kanada u carinskom primirju s SAD-om

Prije odlaska u Europu, premijer Carney je u petak novinarima u Ottawi rekao da će Kanada ukinuti carine na brojne američke proizvode, čime će okončati višemjesečne protumjere protiv politike Trumpove administracije.

Bloomberg

 

Kanada nije uspjela postići trgovinski sporazum s SAD-om prije isteka carinskog roka 7. kolovoza, a novim potezom pomirenja pokušava ponovno pokrenuti zastale pregovore sa svojim najvećim trgovinskim partnerom. Na snazi ostaju carine na čelik, aluminij, bakar, vozila i neke druge ključne proizvode.

New York Times piše da je Kanada jedina zemlja na svijetu koja je, uz Kinu, uvodila protumjere carina protiv SAD-a, ali je istovremeno bila izuzeta od nedavnog Trumpovog carinskog roka.

Ottawa je pod drukčijim carinskim režimom nego mnoge druge trgovinske partnerice Washingtona, budući da je većina kanadske robe koja spada pod postojeći sporazum USMCA već izuzeta od carina. New York Times također navodi da prosječna carinska stopa na kanadsku robu iznosi 5,6 posto, što je u prosjeku najniža stopa za bilo koju državu.

Američki predsjednik je istoga dana novinarima u Ovalnom uredu rekao da s premijerom Carneyjem "rade na nečemu", ne otkrivajući detalje. Podsjetimo, kada je Kanada u srpnju objavila namjeru da u rujnu prizna palestinsku državu, Trump je izjavio da taj potez otežava mogući trgovinski dogovor.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar