Europski čelnici žele razgovarati s Trumpom prije nego što se sastane s Putinom

Europske države nastoje razgovarati s Donaldom Trumpom prije njegovog sastanka s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom na Aljasci, kažu osobe upoznate s pitanjem. Čelnici žele razgovarati s njim prije petka, kada bi se Trump i Putin trebali sastati, rekli su izvori koji su govorili pod uvjetom anonimnosti.

Bilo kakav razgovor uslijedio bi nakon intenzivnog vikenda diplomacije između američkih, ukrajinskih i europskih dužnosnika, koji je uključivao sastanke u Ujedinjenom Kraljevstvu u subotu s potpredsjednikom Jamesom Davidom Vanceom i ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem.

Veleposlanici EU-a u nedjelju su obaviješteni o razgovorima, a ministri vanjskih poslova bloka trebali bi se virtualno sastati u ponedjeljak. Bijela kuća nije se odmah očitovala na zahtjev za komentar o mogućem pozivu.

U okviru tekućih razgovora između američkih i ruskih dužnosnika, Putin zahtijeva da Ukrajina prepusti cijelo istočno područje Donbasa Rusiji, kao i Krim, koji su njegove snage nezakonito anektirale 2014., kao uvjet za uspostavu primirja i početak pregovora o trajnom rješenju, ranije je izvijestio Bloomberg.

Takav ishod vjerojatno bi zahtijevao da Kijev odustane od dijelova Luganske i Donjecke oblasti koji su još uvijek pod ukrajinskom kontrolom, te da Rusiji prepusti pobjedu koju njezina vojska nije mogla vojno postići od početka opsežne invazije u veljači 2022.

Ako se proces nastavi, teritorij bi "trebao biti na stolu" sa sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, rekao je u nedjelju u emisiji This Week na televiziji ABC glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Predložio je da bi to moglo uključivati priznanje Ukrajine da je izgubila kontrolu nad dijelom svog teritorija, bez formalnog odricanja od suvereniteta nad tim regijama.

Chris McGrath/Getty Images

Ukrajina i njezini europski saveznici zalažu se za primirje koje bi zamrznulo trenutačnu liniju bojišnice kao prvi korak prije razgovora o trajnijem rješenju. Također vjeruju u nastavak gospodarskog pritiska na Moskvu sankcijama kao način za svrgavanje Putina. Trump je prije isteka američkog roka prošlog petka zaprijetio sankcijama Rusiji, no predsjednik zasad nije poduzeo izravne mjere protiv Kremlja, osim što je uveo dodatne carine Indiji zbog kupnje ruske nafte.

Zelenski je tijekom vikenda izjavio da Kijev neće i ustavno ne može prepustiti teritorij, dok su europski čelnici obećali daljnju podršku suverenitetu Ukrajine. "Još smo uvijek privrženi načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom", navodi se u zajedničkoj izjavi europskih čelnika u subotu. "Trenutačna linija razdvajanja trebala bi biti polazište pregovora", dodali su. Izjavu su podržali britanski premijer Keir Starmer, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Finske.

Dužnosnik EU-a rekao je da je SAD usko uključen u tekuću diplomaciju i da je pokazao interes za suradnju s Europom.

Prema uvjetima sporazuma o kojem su raspravljali američki i ruski dužnosnici, Moskva bi zaustavila svoju ofenzivu u ukrajinskim regijama Herson i Zaporižje duž trenutačnih bojišnica. Nije jasno je li Moskva spremna prepustiti bilo koji teritorij koji trenutno drži, uključujući nuklearnu elektranu Zaporižje, najveću u Europi.

Putin je više puta inzistirao da njegovi vojni ciljevi ostaju nepromijenjeni. Među njima su zahtjevi da Kijev prihvati neutralni status i odustane od ambicija za članstvo u NATO-u te da pristane na gubitak Krima i ostalih četiriju istočnih i južnih ukrajinskih regija u korist Rusije.

Dijelovi Donjecka i Luganska pod ruskom su okupacijom od 2014., kada je Kremlj, ubrzo nakon operacije zauzimanja Krima, potaknuo separatističko nasilje. Putin je četiri ukrajinske regije proglasio "zauvijek" dijelom Rusije nakon što je u rujnu 2022. najavio njihovu aneksiju, iako njegove snage nikada nisu u potpunosti kontrolirale ta područja.

 

---Uz pomoć Hadriane Lowenkron i Suzanne Lynch

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar