Val političkih udara na neovisnost vrha američkih Saveznih rezervi (Fed), u kombinaciji s novom krizom francuske vlade, doveo je do toga da su dionice europskih kompanija prva dva dana ovog tjedna bilježile lagani, ali kontinuirani pad. To je tek naznaka moguće velike financijske krize, budući da europska tržišta, ali i političari i guverneri središnjih banaka, strahuju da će Donald Trump u idućim mjesecima uspjeti izvršiti dosad neviđen izravan politički pritisak na neovisnost američke središnje banke, čime bi uzdrmao cijeli globalni financijski sustav kojim dominira američki dolar.
Poznato je da aktualni predsjednik SAD-a želi što prije ukloniti predsjednika Feda Jeromea Powella, koji mjesecima odolijeva pritiscima Trumpa i njegove administracije da Fed drastično snizi kamatne stope kako bi potaknuo američko gospodarstvo i pojeftinio državne zajmove. Trump se nije libio Powellove poteze nazivati zakašnjelima, a samog Powella "debilom" i "tvrdoglavim magarcem".
No to nije jedna od uobičajenih napetosti između predsjednika i čelnih ljudi Feda kakve su se događale proteklih desetljeća, primjerice 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je tadašnji predsjednik Lyndon Johnson pokušao smijeniti šefa Feda zbog neslaganja oko kamatnih stopa. Novina u američkoj političkoj povijesti sada je to što Trump ne napada samo Powella, već želi podčiniti cijeli Odbor Feda popunjavajući ga isključivo ljudima koji dijele njegov politički pogled.
Čitaj više

Trumpov obračun sa središnjim bankarima stavlja pritisak na dolar
Pokušaj smjene guvernerke Cook povećao je pritisak na dolar i američku financijsku imovinu.
26.08.2025

Ključne poruke s velikog skupa središnjih bankara u Jackson Holeu
Powell signalizirao rezanje referentnih kamatnih stopa.
24.08.2025

Powell najavio mogućnost rezanja kamata u rujnu, tržišta u euforiji
Powellov govor izazvao je oduševljenje na tržištu. Sve klase imovine zabilježile su najveći skok od travnja ove godine.
22.08.2025
Trumpovo podčinjavanje Feda
Na postizanju dvaju glavnih ciljeva – stabilnosti cijena i što veće zaposlenosti, Fed bi trebao djelovati kao neovisna institucija, tj. povećavati ili smanjivati kamatne stope bez potrebe za odobrenjem Kongresa ili predsjednika, čak i kada to uznemiruje vladajuće političare.
"Neovisnost Feda i postoji upravo za ovakve trenutke, kada politički lideri žele politike, poput viših carina, koje bi mogle usporiti rast i povećati inflaciju", izjavila je ekonomistica i bivša dužnosnica Feda Claudia Sahm za BBC.
Jerome Powell (lijevo) i Lisa Cook na udaru Trumpovih pritisaka | Bloomberg
Međutim, da Trump pokušava podčiniti Fed postavljanjem sebi odanih ljudi potvrđuju dva događaja koja su blago uzdrmala tržišta.
Prvi se dogodio početkom ovog mjeseca, kada je Stephena Mirana, svog ključnog ekonomskog savjetnika, nominirao za člana Odbora guvernera Feda kako bi zamijenio Adrianu Kugler, kojoj mandat istječe u siječnju 2026. godine.
"Sa mnom je od početka mog drugog mandata i njegovo znanje u svijetu ekonomije neusporedivo je. Obavit će izuzetan posao", napisao je Trump na društvenim mrežama hvaleći Mirana, koji je u njegovoj administraciji bio predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika i ključni kreator Trumpove trgovinske politike temeljene na prijetnjama visokim carinama.
Miranova ideja bila je da se "carine koriste za vraćanje novca u SAD, održavanje stabilnih cijena za Amerikance i prisiljavanje drugih zemalja da trguju pošteno". U radu iz ožujka 2024. godine, koji je napisao s Danom Katzom, sadašnjim šefom kabineta u američkom ministarstvu financija, iznio je detaljan plan na 24 stranice za reformu Feda, optužujući ga za "grupno razmišljanje" koje je dovelo do pogrešaka u politici. Također su pozvali na odvajanje monetarne politike od regulacije i nadzora banaka u okviru Feda, uklanjanjem nadležnosti Odbora guvernera nad tim područjima.
Sam ulazak Mirana u Odbor guvernera nije dovoljan da promijeni politiku Feda, pa je Trump prešao na drugi korak podčinjavanja: početkom ovog tjedna pokrenuo je postupak smjene članice Odbora guvernera Lise Cook nakon optužbi da je počinila hipotekarnu prijevaru davanjem netočnih podataka u kreditnim prijavama kako bi dobila povoljnije uvjete.
Donald Trump želi da većina u Odboru guvernera Feda bude naklonjena njegovoj politici | Bloomberg
Taj potez uslijedio je nakon što je Cook odbila povući se unatoč Trumpovim prijetnjama da će je smijeniti ako sama ne podnese ostavku. Njezin mandat trebao bi trajati do 2038. godine, a na funkciju ju je imenovao bivši predsjednik Joe Biden. Izjavila je da neće dopustiti da je se prisili na povlačenje te da će iznijeti dokaze da nije počinila hipotekarnu prijevaru.
Ako Trump u pravnoj bitci uspije ukloniti Cook, otvorila bi mu se mogućnost da njegovi kandidati zauzmu čak četiri od sedam pozicija u Odboru guvernera Feda, čime bi ostvario utjecaj na monetarnu politiku i prije nego što Powell u svibnju iduće godine ode s čelnog mjesta. Trump je već u prvom mandatu imenovao dvojicu sadašnjih guvernera, a sada bi mogao imenovati još dvoje – ako Senat potvrdi Mirana, a sud odobri smjenu Cook i izbor njezine zamjene.
Svijet polaže nade u Powella
Europa, ali i dobar dio svijeta, polaže nade u to da će Powell zadržati svoju moć, jer strahuju da bi nagla promjena američke monetarne politike imala katastrofalne posljedice za svjetske burze i time za globalne financije i gospodarstvo.
Na godišnjem sastanku vodećih svjetskih čelnika središnjih banaka, održanom prošlog tjedna u američkoj saveznoj državi Wyoming, Powell je dobio snažnu podršku svojih kolega iz svijeta. Iskoristio je priliku da Bijeloj kući pošalje pomirljive tonove, ne isključujući mogućnost da Fed u rujnu smanji kamatne stope zbog rastućih rizika na tržištu rada.
Europske dionice već su osjetile potrese u Fedu | Bloomberg
Europski komentatori taj su sastanak vidjeli kao "test za Jeromea Powella, koji je mjesecima bio pod vatrom predsjednika Trumpa, koji nikada ne propušta priliku glasno zahtijevati trenutačno i masovno smanjenje kamatnih stopa". Kako je istaknuo komentator švicarskog dnevnog lista Corriere del Ticino Generoso Chiaradonna, Powell se opredijelio za oprez, a "u vremenima političkog pritiska, oprez je čin hrabrosti".
"Ne znamo hoće li kamatna stopa doista biti smanjena 17. rujna, ali jedno je jasno: Powell je branio neovisnost Feda, a u polariziranoj Americi, to je samo po sebi politički čin", smatra Chiaradonna, ocjenjujući da je sastanak svjetskih guvernera ponudio "spektakl središnjeg bankara koji se opire pritisku".
No Financial Times ističe da će po završetku Powellova mandata u Saveznim rezervama zapuhati novi vjetrovi. Komentatorica tog britanskog lista Katie Martin smatra da Fed "podržavaju strukture koje štite njegovu neovisnost, ali svatko tko sumnja u Trumpovu želju i spremnost da je podredi svojoj volji – vara se".
"Trump je za privremenu ulogu u Fedu već nominirao svog savjetnika Stephena Mirana, koji je pisao o prednostima davanja ovlasti predsjedniku da po volji otpušta dužnosnike središnje banke, navodno u ime demokratizacije institucije. U ovo doba iduće godine, Fed će gotovo sigurno izgledati prilično drukčije, najvjerojatnije s mnogo više Trumpu naklonjenim predsjednikom na čelu", zaključuje Martin.
Dolarski sustav u riziku
Njemački pandan Financial Timesu, dnevni list Handelsblatt, također hvali Powella, ističući da je odabrao najbolju moguću taktiku protiv kontinuiranih predsjednikovih napada – jednostavno ih ignorirati. Kako ocjenjuje komentator tog lista Jens Münchrath, to se zove "smirenost".
"On ne želi da se stekne dojam kako djeluje kao predsjednikov voljni poslušnik, niti da izbjegava nužna smanjenja kamatnih stopa samo da bi poslao signal neovisnosti. Fed jednostavno radi svoj posao", smatra Münchrath i dodaje da Powell dobro zna što je na kocki. "Ako Savezne rezerve izgube svoju neovisnost, posljedice za financijska tržišta bile bi katastrofalne. Učinci globalnog trgovinskog rata koji je pokrenuo Trump bili bi ništa u usporedbi s tim. Povjerenje u cijeli dolarski sustav bilo bi dovedeno u pitanje."
Burze odmah reagiraju na svaki Trumpov potez | Bloomberg
I prije posljednjeg Trumpovog poteza, europski središnji bankari oprezno su kritizirali njegove akcije, izražavajući zabrinutost zbog mogućih posljedica političkog narušavanja neovisnosti najvažnije svjetske središnje banke.
Kada je neovisnost ugrožena, monetarna politika "postaje nefunkcionalna, počinje raditi stvari koje ne bi trebala", rekla je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde za Fox News u intervjuu u nedjelju, prije nego što je Trump pokrenuo smjenu Cook, ali nakon što je već jasno dao do znanja da želi da ode.
"Sljedeći korak je poremećaj. To znači nestabilnost, ako ne i nešto gore. Zato mislim da o tome i ne treba raspravljati", dodala je Lagarde.
Potresanje neovisnosti središnjih banaka
Europski središnji bankari boje se da će bez neovisnosti početi slabiti povjerenje na kojem su središnje banke desetljećima mukotrpno gradile sustav upravljanja financijama, ne samo u SAD-u nego i u Europi.
"Napadajući neovisnost Saveznih rezervi, Trumpova administracija nanosi ozbiljnu štetu američkom gospodarstvu", rekao je za američki Politico guverner grčke središnje banke Giannis Stournaras. "Posljedice će doći prije ili kasnije."
Pritisci na Powella brinu čelnike Zapada | Bloomberg
S druge strane, valja spomenuti da su vodeći ljudi središnjih banaka na Zapadu izloženi kritikama kako zanemaruju činjenicu da gospodarska nejednakost sve više raste.
"U određenom smislu, središnje banke pokazale su se kao megasile kakve doista jesu, a to otvara nova pitanja o kontroli, neovisnosti i legitimitetu tehnokrata koji djeluju u svojevrsnom izoliranom mjehuru političkog procesa", rekao je za Reuters Maurice Obstfeld, bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda, a sada viši suradnik instituta Peterson.
Ipak, kako ocjenjuje guverner latvijske središnje banke Mārtiņš Kazāks, neovisnost je "od najveće važnosti" za sposobnost središnjih banaka da nježno usmjeravaju gospodarstva dalje od nekontroliranog rasta cijena.
"Njezino potkopavanje znači rizik od veće inflacije u budućnosti, viših kamatnih stopa i bolnijih troškova za društvo zbog obuzdavanja inflacije", napisao je Kazāks u nizu objava na društvenoj mreži X.
Europski, ali i pojedini američki stručnjaci boje se da bi gubitak neovisnosti američke središnje banke mogao imati posljedice slične onima u Turskoj, gdje je dugogodišnje miješanje predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u rad središnje banke izazvalo hiperinflaciju koja se još uvijek nije smirila. Takav bi se scenarij u SAD-u vrlo brzo prenio i u Europu – i politički i financijski.
Istini za volju, unatoč Trumpovim rizičnim potezima da podčini Savezne rezerve, reakcija tržišta – jedinih aktera sposobnih natjerati predsjednika da preispita odluku – bila prilično ograničena. Barem zasad.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...