Trump Nvidijinim čipovima testira Xija. Hoće li potopiti Wall Street?

"Čip o kojem govorimo, H20, je zastario," rekao je američki predsjednik Donald Trump sredinom kolovoza, kada je ponovno dopuštena prodaja Nvidijinih i AMD-ovih proizvoda na kineskom tržištu. "Kina ga već ima u drugačijem obliku i pod drugim imenom, ali ga ima," dodao je predsjednik. Time je htio naglasiti, s jedne strane, da Sjedinjene Države popuštanjem trgovinskih ograničenja na najvažniju robu 21. stoljeća ne gube utrku s Kinom, a s druge, da će tako lakše kontrolirati razvoj svojeg ekonomskog suparnika.

Može li američko ograničavanje Kine kroz polugu opskrbe suvremenom tehnologijom biti učinkovito? "Ograničenja pristupa naprednim čipovima i tehnologijama mogu usporiti kineski razvoj u nekim strateškim sektorima, poput superračunala i umjetne inteligencije (AI), ali ne mogu zaustaviti domaći razvoj," ocjenjuje član uprave Generali Investmentsa Sašo Šmigić.

No, sumnje u dugoročnu održivost američke strategije očito ne odvraćaju od njihovih planova. "Želimo Kinezima prodati dovoljno da njihovi razvijači postanu ovisni o američkoj tehnologiji – to je naša logika," otklonio je posljednje dvojbe o američkim namjerama s AI čipovima ministar trgovine Howard Lutnick.

Uz prodaju starije tehnologije, čipovi bi navodno trebali sadržavati i prekidač za daljinsko isključivanje, što izaziva zabrinutost u pogledu kineske državne sigurnosti. Tvrtka je to opovrgnula, no u svibnju je republikanski senator Tom Cotton u američkom Zastupničkom domu predstavio prijedlog zakona koji bi od proizvođača zahtijevao ugradnju takvih sigurnosnih mehanizama za daljinsko upravljanje i praćenje lokacije AI čipova.

Međuovisnost

Planovi američke administracije, koja prema najavama razvoj umjetne inteligencije namjerava postaviti u središte buduće razvojne petoljetke, u Pekingu su naišli na očekivano žestok odgovor – ograničavanje upotrebe Nvidijinih H20 čipova u državnim institucijama i očekivanje da će one ubuduće naručivati proizvode domaćih proizvođača, poput Huaweija. Tvrtka DeepSeek gotovo istodobno predstavila je novu verziju svojeg chatbota V3, pritom izričito naglašavajući da je prilagođen za rad i učenje na kineskim čipovima.

Kineska je vlada time jasno pokazala da je spremna zaoštriti nadmetanje, ali i da je ovisnost obostrana. Dok je Kina tehnološki ovisna o američkoj AI tehnologiji, Sjedinjene Države su poslovno – i ekonomski – ovisne o pristupu golemom i nezasićenom azijskom tržištu. "Nvidia je u prošloj fiskalnoj godini ondje ostvarila 17 milijardi dolara prihoda, što čini 13 posto ukupnih prihoda od prodaje," kaže Domen Kregar iz brokerske kuće Ilirika. Američko popuštanje trgovinskih ograničenja na čipove tako otvara "ključna tržišta za tvrtku", ističe upravitelj imovine. Po ponovnom otvaranju kineskog tržišta, kompanija je ove godine od prodaje očekivala oko 16 milijardi dolara, navodi New York Times.

Politolog i poznavatelj SAD-a Tomaž Deželan smatra da Kina u ovoj dugotrajnoj utrci nije u podređenom položaju: "Xi Jinping sposoban je ovu utakmicu znatno više zaoštriti od Trumpa," kaže on, "posebno zato što Kinezi ovo zaoštravanje vide kao izravan napad na državu, što ih identitetski učvršćuje."

Uklanjanje trgovinskih ograničenja za Nvidiju i AMD, koje su za to prisiljene Bijeloj kući plaćati 15-postotni carinski namet za gotovo monopolistički pristup drugom najvažnijem tržištu, nije moglo doći u povoljnijem trenutku ni za američko gospodarstvo.

Sumnje u stabilnost tog sektora, u trenutku slabljenja makroekonomskih pokazatelja, sve su jače. To je investitore na Wall Streetu odvratilo od tehnoloških dionica poput Nvidijinih. Prošlog je utorka dionica tvrtke vrijedne više od četiri bilijuna dolara pala ispod 21-dnevnog pomičnog prosjeka.

Dobre vijesti za zaustavljanje daljnjeg klizanja donio je govor predsjednika američke središnje banke Feda, Jeroma Powella, u Jackson Holeu. U nesigurnim okolnostima rastuće inflacije i napetosti na tržištu rada sve je više ocjena da je američko tržište dionica precijenjeno i na rubu korekcije. Powell je, barem do sredine rujna, smirio tržišta potvrdivši vjerojatno četvrtinsko rezanje kamata. Istodobno je, međutim, izjavio da Fed napušta fleksibilno "ciljanje prosječne inflacije" uvedeno 2020. te se vraća cilju od 2-postotne inflacije. To pak dovodi u pitanje drugo rezanje kamata, koje tržišta prilično sigurno očekuju do kraja godine.

Petkov skok dionica stoga ne znači da kritike, koje upozoravaju da su cijene na Wall Streetu od travnja, kada su dosegnule dno, porasle prebrzo i previsoko, nisu opravdane. Posebno su pod povećalom tehnološke dionice – Nvidia je od tada rastu indeksa S&P 500 pridonijela s više od 180 bodova, više nego ijedna druga dionica.

Sistemski rizik

Ovisnost SAD-a o tehnološkom sektoru, koji raste na temelju sve krhkijih obećanja o AI revoluciji, nije samo tržišna nego – što je u nadmetanju s Kinom još nepovoljnije – i sustavna te ekonomska.

Oko šestine dvopostotnog rasta BDP-a SAD-a u posljednjih godinu dana proizlazi iz ulaganja u računalnu i komunikacijsku opremu, uključujući čipove i podatkovne centre. Ako tomu dodamo nadogradnju mreža za napajanje AI modela te vrijednost intelektualnog vlasništva same programske opreme, procjena The Economista pokazuje da je doprinos tog procvata stvarnom rastu BDP-a prošle godine čak 40-postotan. Pri tome tehnološki sektor čini tek nekoliko postotaka ukupnog BDP-a SAD-a.

Nvidia će u srijedu izvijestiti o poslovanju u drugom kvartalu, u vrlo nesigurnim tržišnim i geoekonomskim okolnostima koje izravno utječu na njezino poslovanje. Zatvaranje kineskog tržišta od strane Pekinga stoga je idealno tempirano i s kineskog gledišta – pogoditi SAD ondje gdje najviše boli, a to je tehnološki sektor.

Analitičari očekuju da će Nvidijini rezultati u drugom tromjesečju pokazati porast dobiti od 47 posto, odnosno 1 dolar po dionici, te da će prodaja porasti za 53 posto na 45,8 milijardi dolara, što ublažava sumnje u rast dionica koje su od svibnja porasle za oko 30 posto.

To se odrazilo i na kineska burzovna tržišta. U petak su na burzi u Hong Kongu dionice Semiconductor Manufacturing International Corp. – najvećeg kineskog proizvođača čipova – porasle za 11 posto. Dionice drugog najvećeg kineskog proizvođača, Hua Hong Semiconductor, skočile su 17 posto, dok su dionice Cambricon Technologiesa, kineskog izazivača Nvidije na AI tržištu čipova, na šangajskoj burzi narasle za 20 posto.

To se odrazilo i na kineskim burzama. U petak su dionice tvrtke Semiconductor Manufacturing International Corp., najvećeg kineskog proizvođača čipova, porasle za 11 posto na hongkonškoj burzi. Dionice drugog najvećeg kineskog proizvođača čipova, Hua Hong Semiconductora, porasle su za 17 posto. Slično tome, dionice tvrtke Cambricon Technologies, koja se smatra izazivačem Nvidiji na kineskom tržištu AI čipova, porasle su za 20 posto na šangajskoj burzi.

Američki analitičari tvrde da je potencijalni prekid kineske proizvodnje već uračunat u tržišne modele, kako je za Bloomberg rekao analitičar CJ Musea Cantor Fitzgerald. No Lutnickov direktan izračun temelji se na pretpostavci da će Kina izgraditi svoju AI infrastrukturu na Nvidijinoj platformi. Što je daleko od svršenog čina.

Silovit napredek

Kolika je zapravo tehnološka razvijenost opskrbnog lanca kineskih proizvođača? Šmigić smatra da su zasad doista u zaostatku, ali američka prednost brzo nestaje. "Trenutno su za najnaprednije čipove Kinezi ovisni o stranim proizvodima i opremi, no sami ogromno ulažu u domaću proizvodnju te u istraživanje i razvoj." Stručnjaci procjenjuju da su H20 čipovi u odnosu na kinesku konkurenciju 40 posto učinkovitiji pri operacijama učenja AI modela.

Na kineskoj strani, osim Huaweija, pojavljuju se i novi igrači. Nedavno je u utrku za AI čipove ušao i kineski koncern Xiaomi, koji je krajem svibnja predstavio svoj prvi čip xring O1 veličine tri nanometra. Tvrtka, koja proizvodi sve – od potrošačke elektronike, kućanskih aparata do električnih vozila – dosad se oslanjala na američke proizvođače Qualcomm i MediaTek.

Sada se i sama upušta u tehnološko nadmetanje, najavljujući ulaganje od gotovo sedam milijardi dolara u razvoj vlastitih AI čipova. Huawei je, s druge strane, dosad bio sposoban proizvoditi čipove veličine sedam nanometara. "Srednjoročno bi mogli značajno smanjiti (Kina, op. a.) ovisnost, iako će za sada ograničenja djelovati kao usporavanje, a ne blokada," kaže Šmigić.

Čak i ako bi SAD-u kratkoročno uspjelo ograničiti kineski tehnološki razvoj, to je rizično jer potiče Kinu da ubrza razvoj vlastitih kapaciteta i traži alternativne dobavljače, što dugoročno smanjuje učinkovitost ograničenja. Američka strategija u odlučujućoj geoekonomskoj utakmici 21. stoljeća stoga je rizična i prema Kregaru, jer postoji opasnost da će Kina zbog toga postići tehnološki proboj i možda čak preuzeti dominaciju na tržištu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar