Hrvatski i poduzetnici iz drugih država članica Europske unije, kojima na živce ide nacionalna rascjepkanost pravnih sustava, mogli bi ubuduće rješenje za svoju nervozu potražiti u obliku "28. režima". Radi se o ideji stvaranja jedinstvenog harmoniziranog seta pravila koji bi bio alternativa nacionalnim regulativama i kompanijama bi omogućio da posluju kao prave europske kompanije, a ne kao kompanije iz pojedine države.
Poticaj dolazi iz želje da se europskim kompanijama omogući lagan i brz rast i razvoj poput onoga kojeg imaju američke ili kineske. Dostupni podaci pokazuju kako se u Uniji osniva više mladih i novih kompanija nego u Sjedinjenim Američkim Državama. No ravnoteža se mijenja kad je u pitanju njihov rast i razvoj gdje američki poduzetnici profitiraju.
Oni posluju na jedinstvenom tržištu od 350 milijuna potrošača s jednim setom pravila, dok se europski poduzetnici bore s 27 nacionalnih pravnih sustava. Zbog toga se mlade inovativne kompanije iz Europe vrlo često odlučuju prvo širiti na američkom tržištu.
Prema nekim istraživanjima nacionalne granice na jedinstvenom europskom tržištu predstavljaju de facto carinu od 44 posto na robe i 110 posto na usluge. Zbog višeg troška poslovanja mlade europske tvrtke često su i neatraktivne investitorima.
Glavni cilj '28. režima' je stvaranje prijateljskog okruženja za startup kompanije. U jednoj strategiji Europske komisije režim se opisuje kao "jedinstven i jednostavan" primarno digitalni set pravila.
Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen | Depositphotos
Ta bi pravila omogućavala brzo osnivanje tvrtke preko interneta, standardizirani i šablonizirani oblik nekih bitnih dokumenata poput osnivačkog ugovora, statuta kompanije ili dioničkih ugovora koji bi vrijedili u cijeloj Uniji.
Inicijativa je zasad na razini ideje o kojoj se raspravlja. Među potencijalnim spornim točkama nalazi se odluka o tome da li bi '28. režim' trebao biti ograničen samo na dio prava koji oblikuje trgovačka društva, ili bi trebao uključivati i radno zakonodavstvo ili stečajnu regulativu. Komisija zasad teži užem obliku pravila vezanom uz pravo trgovačkih društava.
Uredbe ili direktive
Također, traži se i odgovor na pitanje da li bi se novi režim trebao propisivati uredbama ili direktivama koje ostavljaju nacionalnim zakonodavcima nešto više slobode. Rasprava se vodi i o tome da li bi novom režimu imali pristup svi (potencijalni) poduzetnici ili samo kompanije koje zadovoljavaju određene kriterije. U ovom trenutku stav je protiv striktnog postavljanja kriterija jer bi to dijelu tvrtki onemogućilo sudjelovanje što bi bilo upravo suprotno namjerama.
Režim bi postojao paralelno s nacionalnim sustavima. Tvrtke bi se mogle odlučiti žele li poslovati po njemu ili po nacionalnom zakonodavstvu koje uređuje taj dio poslovanja.
Podrška ideji u ovom trenutku najviše dolazi iz udruga vezanih uz osnivanje, podršku i financiranje mladih digitalnih kompanija. Oni se zalažu za jednostavno širenje preko granica, jasniji put prema financiranju kroz model koji ne zahtijeva minimalni kapital, oblik koji podrazumijeva jedinstvenog osnivača tvrtke sa sjedištem bilo gdje u EU, jedinstvenu registraciju kompanije i odobravanje osnivanja unutar 24 sata.
Ideja ima i kritičare, a glavna zamjerka koja se može čuti je da će se '28. režimom' olakšati zaobilaženje radničkih prava. Sindikati i neke nevladine udruge smatraju kako je režim idealan za one koji žele srezati prava radnika, odnosno režim koji bi neodgovornim poduzetnicima omogućio zaobilaženje nacionalnih pravila oko plaća, radnog vremena, sindikalnog pregovaranja i kolektivnih prava. Neki drže kako je novi režim nepotreban i podsjećaju kako su se prethodni takvi pokušaji, poput Societas Europea (SA), u praksi pokazali neadekvatnima.
Rascjepkanost sustava
Dvadesetosmi režim proizlazi iz želje da se zaobiđe rascjepkanost pravnih sustava sadašnjih 27 zemalja članica. Ideju je službeno predstavila čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen u srpnju 2024. godine. Prošle godine o njoj se raspravljalo i u Europskom parlamentu.
Nova ideja primarno je rezultat želje da se nadoknadi prividni zaostatak Europske unije u inovativnosti digitalne ere za SAD-om i Kinom. Dobro bi stoga bilo da '28. režim' ne postane žrtava upravo one birokracije koju želi izbjeći i da se o ideji ne raspravlja još desetljećima.
.webp){kind=icon}
