Putin pristao pomoći Trumpu u nuklearnim pregovorima s Iranom

Rusija je pristala pomoći administraciji predsjednika Donalda Trumpa u komunikaciji s Iranom o pitanjima nuklearnog programa Islamske Republike i njezine potpore regionalnim protuameričkim skupinama, navode izvori upoznati sa situacijom.

Trump je taj interes prenio izravno predsjedniku Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru u veljači, a najviši dužnosnici iz njegove administracije razgovarali su o tome sa svojim ruskim kolegama na razgovorima u Saudijskoj Arabiji nekoliko dana kasnije, rekli su ljudi upoznati s tim u Moskvi, ne želeći otkriti identitet zbog osjetljivosti pitanja.

Dužnosnici Bijele kuće nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar. Ni Rusija ni Iran niti su javno potvrdili niti demantirali zahtjev.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za Bloomberg da "Rusija vjeruje da Sjedinjene Države i Iran trebaju riješiti sve probleme pregovorima" te da je Moskva "spremna učiniti sve što je u njenoj moći da to postigne".

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, upitan je li Rusija ponudila posredovanje između Teherana i Washingtona, rekao je da je samo "prirodno" da zemlje ponude svoju pomoć.

"S obzirom na važnost tih pitanja, moguće je da će mnoge strane pokazati dobru volju i spremnost da pomognu u raznim problemima", rekao je glasnogovornik Esmail Baghai tijekom televizijske konferencije za novinare u ponedjeljak u Teheranu. "Iz ove perspektive, prirodno je da će zemlje ponuditi pomoć ako je potrebna." Ministarstvo nije odgovorilo na pitanja Bloomberg Newsa.

Vladimir Putin/Bloomberg

Otkako je preuzeo dužnost prije otprilike šest tjedana, Trump je pokušao obnoviti odnose s predsjednikom Vladimirom Putinom, koje je SAD prekinuo nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Dok Trump nastoji posredovati u okončanju tog rata izravno s Putinom, uključujući telefonski razgovor između dvojice čelnika 12. veljače, obje su strane signalizirale da su otvorene za suradnju u drugim geopolitičkim interesima, uključujući trgovačke rute i resurse na Arktiku.

Najviši američki i ruski dužnosnici, uključujući državnog tajnika Marca Rubia i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, razgovarali su o interesu Washingtona da Moskva pomogne oko iranskih pitanja, tijekom sastanka u Rijadu 18. veljače, prema izvorima koji su upoznati sa situacijom, tražeći da ostanu anonimni jer detalji tih razgovora nisu objavljeni.

Lavrov je kasnije podijelio detalje o američkom sastanku sa svojim iranskim kolegom Abasom Arakčijem kada su se sastali u Teheranu, rekao je Arakči na televizijskoj tiskovnoj konferenciji nakon sastanka.

Trump je poslao mješovite signale o Iranu otkako se vratio u Bijelu kuću. Rekao je da se namjerava vratiti politici "maksimalnog pritiska" iz svog prvog mandata, kao što je ponovno uvođenje sankcija i ciljanje na njegove sigurnosne snage, uključujući ubojstvo vrhovnog generala u Korpusu islamske Revolucionarne garde. No Trump je također rekao da želi "odmah" početi raditi na "potvrđenom nuklearnom mirovnom sporazumu s Iranom".

Donald Tump/Bloomberg Businessweek

Kao dvije zemlje koje su pod strogim sankcijama SAD-a, Rusija i Iran produbili su suradnju u trgovini i energetici, kao i sigurnosti, uključujući Rusiju koja koristi veliki broj iranskih dronova u svom ratu protiv Ukrajine.

No nejasno je koliko će Teheran biti otvoren prema bilo kojoj američkoj inicijativi prenesenoj preko Rusije. Mnogi radikali, koji dominiraju moćnim iranskim institucijama poput Korpusa islamske Revolucionarne garde i pravosuđa, javno su se protivili angažmanu s Washingtonom.

Prošlog mjeseca, vrhovni vođa Ali Hamanei rekao je da se Trumpu ne može vjerovati, budući da se povukao iz nuklearnog sporazuma iz Obamine ere tijekom svog prvog mandata, i da Iran neće biti natjeran na pregovore.

Iranski predsjednik Masud Pezeškian, reformist koji podupire oživljavanje nuklearnog sporazuma, rekao je prošli tjedan da će ostaviti po strani svoje osobno uvjerenje o potrebi angažmana SAD-a i podržati Hameneijevo protivljenje pregovorima dok Washington nastavlja sankcionirati iransko gospodarstvo.

Unatoč javnom stavu, "obje strane, i Sjedinjene Države i Iran pokušavaju pronaći kanale komunikacije, one produktivne koji bi označili početak dijaloga", rekao je Nikolay Kozhanov, izvanredni profesor Sveučilišta u Kataru. Svako razumijevanje između SAD-a i Irana bilo bi "složeno" s SAD-om koji bi ponudio ublažavanje sankcija, a Iran bi pristao obuzdati svoje regionalne ambicije, dodao je Kozhanov.

 

SAD već dugo sumnja da Islamska Republika koristi desetljećima star civilni nuklearni sektor za zaštitu tajne vojne dimenzije. Iran je više puta negirao da želi oružje i tvrdi da njegov nuklearni rad ima miroljubive svrhe, uključujući elektrane koje djelomično financira Rusija.

Nuklearni nadzornik Ujedinjenih naroda u ponedjeljak je rekao da bi SAD i Iran trebali započeti razgovore te da održavaju razgovore na visokoj razini s Bijelom kućom o tom pitanju. To slijedi nakon prošlotjednog upozorenja da su Teheranove zalihe materijala za fisiju porasle za više od 50 posto nakon Trumpove izborne pobjede.

Iranski dužnosnici također su pod pritiskom oko pružanja gospodarske pomoći svom stanovništvu koje je u krizi zbog troškova života, koja je pojačana američkim sankcijama pod administracijom Trumpa i Joea Bidena.

Iran je također zarobljen u ratu s najvećim američkim saveznikom Izraelom i obećao je nastaviti se boriti unatoč tome što je Izrael ozbiljno oslabio ključne teheranske opunomoćenike Hamas u Gazi i Hezbollah u Libanonu. Obje su skupine SAD i druge zemlje proglasile terorističkim organizacijama.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar