Nema kraja, ponovno rastu cijene goriva

Vlada je u ponedjeljak na telefonskoj sjednici odredila nove najviše maloprodajne cijene goriva, prema kojima će od ponoći pa u iduća dva tjedna osnovni benzin poskupjeti za četiri, a dizel za jedan cent te će oba goriva stajati 1,49 eura za litru.

Jednako je poskupio plin za spremnike, na 1,20 eura za kilogram, dok plin za boce poskupljuje za jedan cent, na 1,76 eura za kilogram. Za dva centa poskupljuje i plavi dizel za poljoprivrednike i ribare, na 96 centi.

Vlada RH

Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju, benzin bi koštao 1,61 euro, dizel 1,64, a plavi dizel 1,04 eura za litru. Plin za spremnike stajao bi 1,44, a za boce 2,07 eura za kilogram, tvrdi Vlada.

Vlada RH

Iz Vlade poručuju kako su izmjenama Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju tijekom 2022. godine u devet navrata snižavali visinu trošarine na bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo te u prosincu 2022. godine i na loživo ulje radi ublažavanja rasta maloprodajne cijene energenata, a od početka 2023. u 23 navrata.

Podsjetimo, temom državne intervencije bavio se i Bloomberg Adrijin analitički tim koji kaže kako su državne intervencije na bruto marže smanjile finalnu profitabilnost kompanija, odnosno one nisu imale prostora u ostalim troškovima anulirati efekt regulatornih mjera. "Promatramo li Adria regiju (Slovenija, Srbija, Hrvatska i BiH), EBIT marže vodećih trgovaca derivatima su se zadnjih godina gotovo potpuno istopile, spustivši se s tri posto u 2021. godini na jedva pozitivnu vrijednost u 2022. godini", kažu naši analitičari.

Stabilizacijom cijena sirove nafte regulatorna politika polako je popustila 2023. godine, što je u Hrvatskoj rezultiralo formiranjem maksimalnih marži od 0,1245 eura po litri. Ali iz bruto marži koje trgovci ostvaruju prodajom naftnih derivata potrebno je pokriti operativne troškove koje čine plaće radnika, najma i/ili održavanja prodajne lokacije, troškova dopreme naftnih derivata od rafinerije do prodajne lokacije, troškova energije i dr.

Kao ključno pitanje nameće se što će biti s investicijama u budućnosti, odnosno zašto bi neko ulagao novac u visokorizično poslovanje s povratima koje može ostvariti investicijom u niskorizične klase imovine. Koliko god se to činilo banalno, kompanije mogu tada radije investirati u državne obveznice nego u razvoj poslovanja, a opet na štetu potrošača, zaključak je Bloomberg Adrijinog analitičkog tima.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar