U prosincu prošle godine sezonski prilagođena maloprodaja pala je za 1,1 posto u eurozoni na mjesečnoj razini te 0,8 posto na godišnjoj razini, ali Hrvatska je uspješno išla protiv struje i na godišnjoj razini ostvarila najveći rast, i to za 8,9 posto.
Nije Hrvatskoj loše išlo ni u usporedbi sa studenim jer je ostvarila zajedno s Mađarskom drugi najveći rast u trgovini na malo od 1,4 posto, iza Slovačke koja je imala rast od dva posto. Štoviše, kako je pokazala analiza Bloomberg Adrije, maloprodajni trendovi u Hrvatskoj naznačuju dobru formu domaćeg gospodarstva.
U cijeloj Europskoj uniji (EU) prosinačka je maloprodaja na mjesečnoj razini bila niža jedan posto te na godišnjoj razini 0,7 posto.
Na razini eurozone mjesečno je najviše pala prodaja hrane, pića i duhana za 1,6 posto, slijede neprehrambeni proizvodi s jedan posto, a kod motornih goriva pad je 0,5 posto.
U čitavoj EU kod hrane, pića i duhana mjesečni je pad 1,8 posto, kod neprehrambenih proizvoda 1,1 posto dok je kod goriva razina ostala ista.
Najveći mjesečni pad imale su Slovenija (3,6 posto) i Danska (3,2 posto).
Kretanje maloprodaje u eurozoni i EU
Gledano godišnje, opseg maloprodaje u eurozoni za goriva pao je čak 6,2 posto, a kod hrane, pića i duhana jedan posto. Za neprehrambene proizvode zabilježen je marginalan rast od 0,1 posto.
U cijeloj EU kod goriva je pad 6,3 posto, za hranu, piće i duhan 0,7 posto, a za neprehrambene proizvode rast je 0,4 posto.
Ponovno je Slovenija zabilježila najveći pad, i to od čak 15 posto. Estonija je druga s padom od 4,2 posto.
Nakon uvjerljive brojke od 8,9 posto rasta za Hrvatsku drugi je Cipar s godišnjim rastom od 3,8 posto te Španjolska s 3,4 posto.
Konzultant za maloprodaju Drago Munjiza otkrio je u razgovoru za Bloomberg Adria TV kako očekuje da ove godine maloprodaja raste više od pet posto nakon što je za cijelu 2023. ona u Hrvatskoj rasla 3,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
.webp){kind=icon}
