Putin se narugao Međunarodnom kaznenom sudu, hoće li mu se ikada suditi?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin posljednjih je dana oprezan kad je riječ o putovanjima u inozemstvo. Izbjegava posjetiti 124 zemlje koje su članice Međunarodnog kaznenog suda (MKS), budući da su obvezne poštovati nalog za njegovo uhićenje zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini.

Međutim, članica MKS-a Mongolija nije provela nalog kada ju je Putin posjetio 3. rujna, nakon što mu je unaprijed dala do znanja da neće biti uhićen. Taj posjet naglasio je nesigurnost u vezi s tim hoće li Putin biti priveden po međunarodnom pravu.

U međuvremenu, Međunarodni kazneni sud istražuje druge potencijalne zločine dok je Ukrajina zarobljenim ruskim vojnicima počela suditi za ratne zločine nekoliko mjeseci nakon početka sukoba.

1. Što su ratni zločini?

Ratni zločini kršenja su pravila ratovanja definirana raznim sporazumima, osobito Ženevskom konvencijom, serijom sporazuma zaključenih između 1864. i 1949. godine. Ratni zločini uključuju mučenje, silovanje, korištenje gladi kao oružja, strijeljanje boraca koji su se predali, namjerno ubijanje, upotrebu zabranjenog oružja poput kemijskog i biološkog te namjerno napadanje civilnih ciljeva. Kremlj je odbacio optužbe da su njegove trupe počinile takve zločine u Ukrajini.

2. Za što se otužuje Putina?

Iako je Rusija naširoko osuđivana zbog uništavanja civilnih ciljeva i ubojstva tisuća civila, slučaj pred Međunarodnim kaznenim sudom sužen je. U nalozima za uhićenje izdanim u ožujku 2023. godine, Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Haagu optužio je Putina i Mariju Aleksejevnu Ljvovu-Belovu, povjerenicu za prava djece, za nezakonitu deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju od početka rata. Stručnjaci za ljudska prava procjenjuju da je deportirano više od 19 tisuća djece. Ruski dužnosnici pak tvrde da su djecu uzeli iz humanitarnih razloga tijekom rata.

3. Kako je nalog utjecao na Putinova putovanja?

Sve do posjeta Mongoliji, koja se nalazi između Rusije i njenog sve bližeg partnera Kine, nalog Međunarodnog kaznenog suda natjerao je Putina da ograniči svoja inozemna putovanja na države koje nisu članice suda, uključujući Kinu i bivše sovjetske republike poput Bjelorusije, Kazahstana i Kirgistana, kao i na područja Ukrajine pod ruskom okupacijom. Putin je preskočio samit BRICS-a u Južnoafričkoj Republici u kolovozu 2023. godine, nakon što je ta zemlja jasno dala do znanja da bi, kao potpisnica Međunarodnog kaznenog suda, morala postupiti prema nalogu i uhititi ga.

4. Koje zločine MKS istražuje?

Međunarodni kazneni sud je poslao tim od 42 osobe, svoju najveću misiju te vrste u Ukrajinu kako bi istražio zločine unutar nadležnosti suda. Iako Ukrajina nije članica Međunarodnog kaznenog suda, prihvatila je nadležnost suda za incidente na svom teritoriju, počevši nekoliko mjeseci prije nego što je Rusija zauzela poluotok Krim 2014. godine. Osim ratnih zločina, Međunarodni kazneni sud istražuje zločine protiv čovječnosti i genocid. Zločini protiv čovječnosti definirani su kao djela poput ubojstava, porobljavanja, deportacija, zatvaranja, silovanja i apartheida kada su počinjeni kao dio široko rasprostranjenog ili sustavnog napada na civilno stanovništvo. Genocid je definiran u Konvenciji UN-a iz 1948. godine kao specifično djelo s namjerom da se "uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina". Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za genocid, tvrdeći da Putin namjerava okončati postojanje Ukrajine kao nacije.

U ožujku je Međunarodni kazneni sud izdao naloge za uhićenje dvojice ruskih dužnosnika, osim Putina i Ljvove-Belove, a u lipnju za još dvojicu.

Tužilac za ratne zločine promatra kako policajac ulazi u podzemno sklonište za zračne napade, za koje se vjeruje da su ga koristile ruske okupacijske snage kao zatvor u Harkivskoj oblasti u Ukrajini u listopadu 2022. | Karl Kort/Getty Images

5. Kolike su šanse da Putin bude izvedeni pred sud?

Osim u slučaju promjene režima u Moskvi, šanse nisu velike. Međunarodni kazneni sud ne dopušta suđenja u odsutnosti, a malo je vjerojatno da će Putin ili njegovi suradnici biti dostupni sudu. Međunarodni kazneni sud se oslanja na svoje države članice da izvrše uhićenja, a optuženi ruski dužnosnici uvijek mogu izbjeći putovanja u zemlje koje bi ih mogle izručiti. Od 20-ak ljudi protiv kojih je Međunarodni kazneni sud pokrenuo slučajeve za ratne zločine, otprilike trećina je još na slobodi. Optuženici su uglavnom članovi oružanih grupa, a ne politički ili vojni lideri država, uz četiri iznimke – jednog libijskog generala, bivšeg predsjednika Sudana Omara al-Bašira i dvojice njegovih ministara, od kojih nitko nije izručen Međunarodnom kaznenom sudu. Brojni politički lideri procesuirani su zbog zločina na Balkanu i u Ruandi, ali te tribunale uspostavilo je Vijeće sigurnosti UN-a, gdje Rusija ima pravo veta.

6. Kakav je pristup Ukrajine?

Uz pomoć nekoliko zemalja, uključujući SAD, ukrajinski dužnosnici rano su počeli prikupljati dokaze o ratnim zločinima tijekom sukoba. Tvrde da su dokumentirali više od 100 tisuća takvih slučajeva. U prvom suđenju, ukrajinski sud osudio je ruskog vojnika na doživotni zatvor zbog ubojstva nenaoružanog civila. U drugom suđenju, dvojica vojnika dobila su po 11,5 godina zatvora zbog granatiranja obrazovne ustanove. U komentaru objavljenom na The Conversationu, Robert Goldman, predsjednik Međunarodne komisije pravnika, rekao je da je ukrajinski pristup dopušten prema međunarodnom pravu, ali možda nije mudar. Napomenuo je da je Međunarodni odbor Crvenog križa izdao upozorenje protiv održavanja takvih suđenja tijekom neprijateljstava zbog male vjerojatnosti da bi optuženi mogli adekvatno pripremiti svoju obranu u tom okruženju.

7. Kako su se procesuirali ratni zločini?

U ranom pokušaju provedbe međunarodne kaznene pravde, savezničke su sile sudile i kaznile njemačke i japanske lidere nakon Drugog svjetskog rata, osuđujući neke na smrt. Budući da su saveznici sebi osigurali imunitet od optužbi za ratne zločine, tribunal je kritiziran kao "pravda pobjednika". Kako bi se izbjegao sukob interesa, Vijeće sigurnosti UN-a osnovalo je neovisne međunarodne tribunale za procesuiranje zločina na Balkanu i u Ruandi 1990-ih. Ti užasi oživjeli su ideju iz 19. stoljeća o osnivanju stalnog svjetskog suda za odgovornost počinitelja masovnih zločina. Međunarodni kazneni sud je osnovan 2002. godine na temelju ugovora zvanog Rimski statut. Osim Rusije i Kine, značajni nepotpisnici uključuju Indiju i SAD, koji tvrde da bi stavljanje njihovih građana pod jurisdikciju suda kršilo njihova ustavna prava.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar