Venecuelanska opozicija odbija tvrdnje o Madurovoj pobjedi na izborima

Politička opozicija u Venezueli snažno se usprotivila tvrdnji izborne komisije kako je Nicolás Maduro ponovo izabran za predsjednika države i pozvala vojsku na intervenciju. Sjedinjene Američke Države i neke susjedne latinoameričke zemlje također propitkuju službene izborne rezultate.

Maduro je na izborima u nedjelju pobijedio s 51,2 posto glasova, navela je izborna komisija, u usporedbi s 44,2 posto za rivala Edmunda Gonzáleza. No čelnica opozicije María Corina Machado rekla je kako je njena koalicija dosad uspjela dobiti pristup do 40 posto prebrojanih glasova i prema njima González zasad pobjeđuje sa 70 posto.

Izlazna anketa koju je provela američka tvrtka Edison Research je također pokazala pobjedu Gonzáleza s više od 30 postotnih bodova razlike, zbog čega su se javile sumnje da je Madurova vlast manipulirala rezultatima.

Venecuelanska vojska "ima obavezu osigurati poštivanje narodnog suvereniteta izraženog kroz glasove", rekla je Machado novinarima u ponedjeljak rano ujutro. González, koji se oslanjao na mrežu od 30-ak tisuća dobrovoljnih promatrača na glasačkim mjestima, svoje je pristaše pozvao na izbjegavanje prosvjeda te kazao kako će naknadno poručiti što dalje.

SAD "ozbiljno sumnja kako objavljeni rezultati ne odražavaju volju i glasove venecuelanskih građana", kazao je u ponedjeljak tijekom posjeta Tokiju američki državni tajnik Antony Blinken. Čileanski predsjednik Gabriel Boric je rekao kako je rezultatima "teško vjerovati" i dodao da njegova zemlja neće prihvatiti brojke koje se ne mogu provjeriti. Kuba i Nikaragva su, s druge strane, Maduru čestitale na pobjedi.

Edmundo González i María Corina Machado predvode opoziciju u Venezueli | Gaby Oras/Bloomberg

 

U nedjelju kasno navečer značajan međunarodni interes privuklo je to što je između završetka glasovanja i službene objave prošlo nekoliko sati. SAD, Argentina i Kolumbija nalaze se među barem 11 država Amerika koje su Madura tijekom večeri pozivale da osigura da rezultati poštuju volju građana. U poruci na X-u, ministar vanjskih poslova Perua odbacio je "namjeru prijevare" venecuelanskih vlasti.

"Madurov režim je odlučio objaviti rezultate koji se kose sa svim izlaznim anketama i ranijim indikacijama opozicijske pobjede, signalizirajući tako da namjeravaju ostati na vlasti", rekao je Ryan Berg, direktor programa za Ameriku u Centru za strateška i međunarodna pitanja u Washingtonu.

Ogromna izlaznost

Izborna agencija objavila je kako je na izbore izašlo 59 posto glasača. Brojka bi bila viša nego 2018. godine kad je opozicija bojkotirala izbore, ali znatno ispod izlaznosti od barem 70 posto na izborima 2006., 2012. i 2013. godine. González je ranije u nedjelju izjavio kako je izlaznost bila "ogromna".

U komentaru nakon objave rezultata Maduro je za kašnjenje objave okrivio hakiranje prijenosnog sustava izborne komisije i izjavio da će državno tužiteljstvo istražiti uzroke i "potražiti pravdu". Državni tužitelj Tarek William Saab najavio je da će u ponedjeljak ujutro održati konferenciju za medije.

S objavom rezultata pred predsjedničkom palačom Miraflores okupili su se građani i rezultate pozdravili pljeskom. Vatromet se mogao čuti diljem grada kao i ljudi koji su udarali u lonce i tave, što je u Latinskoj Americi popularan način za prosvjedovanje.

Madura čeka izazov legitimizacije glasova pred vlastitim narodom i ostatkom svijeta s obzirom na to da mu je vlast poznata po represiji i varanju na izborima. González se kandidirao umjesto Machado kojoj je popularnost naglo i snažno porasla čak i nakon što joj je vlast zabranila kandidiranje za državne pozicije.

Cijena venecuelanskih obveznica koje dospijevaju 2026. godine pala je za dodatnih 0,4 centa na 21,2 centa za dolar, što dodatno potvrđuje koliko je nisko povjerenje ulagača u zemlju poznatu po proizvodnji nafte.

Maduro u predsjedničkoj palači u Caracasu slavi s pristašama nakon izbora | Bloomberg

 

S oporbom koja osporava rezultate i međunarodnom zajednicom koja postavlja pitanja situacija će vjerojatno biti napeta još danima. Vrh venecuelanske vojske, koji je dugo podržavao Madura, ali može djelovati i samostalno, mogao bi odabrati neku vrstu intervencije. Međunarodni pritisak država među kojima se nalaze i Brazil i Kolumbija bi također mogao igrati ulogu.

Mala grupica promatrača iz Carter Centra trebala bi objaviti preliminarne zaključke u utorak. Slična misija iz Ujedinjenih naroda također prati izbore, ali, po tradiciji, svoje zaključke neće objaviti. Venezuela je povukla pozivnicu promatračima izbora iz Europske unije.

González i Machado se nadaju prekinuti državnu kontrolu nad ekonomijom, privatizirati naftnu industriju i ponovo ujediniti obitelji razdvojene egzodusom 7,7 milijuna građana.

Treći mandat

Madurov treći mandat, ako počne u siječnju 2025. godine prema planovima, bit će izazovan.

Nakon ekonomske krize koja se protegnula od 2013. do 2020. godine, predsjednik je predvodio zadivljujući tranziciju od politike njegovog prethodnika Huga Chaveza te smanjio ograničenja biznisu, kontrolu cijena i regulativu te, najvažnije, dozvolio optjecaj američkog dolara. Izdržao je američke sankcije koje su nametnute s namjerom slabljenja njegove vlasti i prevladao Juana Guaida koji ga je htio smijeniti 2019. godine kad su ga kao legalnog predsjednika Venezuele priznali SAD i deseci drugih zemalja.

Sad će trebati pronaći put do rasta ekonomije s nacionalnim proizvodom od 102 milijarde dolara te iznaći način za labavljenje sankcija, uz pregovore o restrukturiranju čak 158 milijardi dolara dugova.

Bilo kakva pitanja o legitimitetu njegove izborne pobjede otežavat će međunarodno priznanje Madura kao predsjednika države i osiguravanje nužnog slabljenja sankcija.

 

---U izradi članka sudjelovali Marcelo Rochabrun i Marcus Wong.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar