U Nizozemskoj su počeli izbori za Europski parlament, nakon kojih bi Europska unija mogla postati osjetno konzervativnija. Europski izbori traju četiri dana, a nakon Nizozemske, u petak će se glasovati u Irskoj, u subotu u Latviji, Malti i Slovačkoj, dok će se Češkoj i Italiji glasovati dva dana.
U Hrvatskoj će se, kao i u svim ostalim članicama EU-a, izbori održati u nedjelju, 9. lipnja, a na njima će ukupno glasovati do 360 milijuna ljudi u 27 država članica EU-a.
Ovi izbori obilježeni su nizom događaja koji su u posljednjih pet godina pogodili i EU i svijet. Od pandemije, rata u Ukrajini i rastuće imigracije so klimatskih promjena – sve su to važna pitanja koja su u fokusu ovih izbora, ali i oko kojih se formiraju polarizirani stavovi. Upravo se zbog nekih od tih pitanja predviđa da će krajnje desne stranke na izborima proći bolje nego ikada prije.
Čitaj više
Većina građana smatra da je EU sigurno mjesto za život
Više od tri četvrtine Europljana podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku država članicama EU-a.
23.05.2024
Microsoftu zbog Binga prijeti kazna Europske unije
EU od Microsofta zatražio da mu dostavi informacije o tražilici Bing prema Zakonu o digitalnim uslugama.
20.05.2024
Hrvatska će i dalje biti neto korisnik proračuna EU-a
"Uplaćivat ćemo manje nego što ćemo dobivati", rekao je premijer Andrej Plenković.
30.04.2024
Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore
Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan.
18.04.2024
Ispitivanje javnog mnijenja u Nizozemskoj pokazuje kako bi krajnje desna stranka PVV mogla osvojiti osam od 31 mjesta u Europskom parlamentu. Ako se takvi rezultati ostvare i u drugim zemljama, stranke krajnje desnice bi zajedno mogle osvojiti desetke novih mjesta u parlamentu te početi definirati politike EU-a do izbora sljedećeg predsjednika Europske komisije.
Nakon što se glasovi prebroje i političari izaberu na svoja mjesta u Europskom parlamentu, političke stranke formirat će različite paneuropske skupine. Europska pučka stranka desnog centra (EPP) najveća je takva skupina u posljednjih 25 godina, iako nijedna skupina nikada nije imala parlamentarnu većinu. Drugi blokovi su Socijalisti i demokrati lijevog centra (S&D), liberalno-centristička Obnovimo Europu (Renew), ekološki Zeleni, krajnje desni Identitet i demokracija (ID), zatim manje radikalna, ali nacionalistička desnica Europski konzervativci i reformisti (ECR), te radikalna socijalistička skupina, Ljevica. Tu su i nesvrstane stranke i neovisni zastupnici.
Nakon objave rezultate i kada novi parlament počne poprimati oblik, počinje odabir novog predsjednika Europske komisije, a za tu ulogu će se ponovo boriti i sadašnja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Također, ovo su prvi izbori otkako je Velika Britanija formalno napustila Europsku uniju 2020. godine.