Francuski premijer Lecornu dobio ključnu podršku Socijalističke stranke

Premijer Sébastien Lecornu dobio je ključnu potporu Socijalističke stranke u francuskoj Nacionalnoj skupštini, čime su se znatno povećale šanse da njegova nova vlada preživi dva glasanja o nepovjerenju u četvrtak.

Socijalisti, koji imaju važnu ulogu u donjem domu parlamenta, izjavili su da ovaj tjedan neće glasati za rušenje Lecornuove nove vlade nakon što je on predložio suspenziju zakona o mirovinskoj reformi koji podiže dob za umirovljenje - što je bio glavni uvjet za njihovu potporu.

"Preuzimamo rizik, rizičan rizik", rekao je Boris Vallaud, čelnik socijalista u donjem domu parlamenta, zastupnicima u utorak. "Ako smo svi posvećeni Republici, moramo se odvažiti i zemlji ponuditi pošten proračun."

Nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron prošle godine raspisao prijevremene izbore, Nacionalna skupština postala je fragmentirana, a središnje stranke oslabljene. Nijedna politička skupina nema većinu, no socijalisti imaju presudan utjecaj jer raspolažu dovoljnim brojem zastupnika da odluče ishod glasanja o nepovjerenju.

Prinos na francuske desetogodišnje obveznice pao je za sedam baznih bodova, na 3,40 posto, što je najniža razina od sredine kolovoza, smanjujući razliku u odnosu na njemačke obveznice na najnižu u gotovo mjesec dana. Spread se u utorak zatvorio pet baznih bodova niže, na 79 baznih bodova - jedan od najvećih dnevnih padova ove godine.

Referentni indeks CAC 40 zatvorio je trgovinski dan s padom od 0,2 posto, nakon što je nadoknadio većinu dnevnih gubitaka. Tijekom ranog trgovanja indeks je bio pao i do 1,4 posto.

Prema analizi Bloomberg Economicsa:
"Suspenzija mirovinske reforme do 2027. mogla bi imati fiskalnu cijenu, ali bi mogla smanjiti političku neizvjesnost, što je ključni rizik za gospodarske izglede 2026.", ističu Jean Dalbard i Antonio Barroso.

Lecornu je napravio ustupak u vezi s mirovinskim zakonom dok mu se premijerska funkcija doslovno drži o niti. Dao je ostavku prije osam dana zbog sukoba unutar kabineta, a zatim je u petak ponovno prihvatio mandat. Macron mu je dao "puno slobodu" da pronađe izlaz iz krize.

Krajnja desnica Marine Le Pen i krajnja ljevica obećale su da će pokušati srušiti vladu na glasanju o nepovjerenju koje će se održati u četvrtak ujutro.

"Neki bi željeli da se ova parlamentarna kriza pretvori u krizu režima", rekao je Lecornu. "To se neće dogoditi zahvaljujući institucijama Pete Republike i njihovim pristašama."

Macronova moć znatno je oslabila od njegova nesretnog poteza s prijevremenim izborima prošle godine, koji su doveli do parlamenta podijeljenog između međusobno nespojivih blokova.

Zastupnici su već prisilili Lecornuove prethodnike - Michela Barniera i Françoisa Bayroua - na ostavku zbog njihovih planova za smanjenje proračunskog deficita, koji je postao najveći u eurozoni. Ako Nacionalna skupština ovaj tjedan smijeni Lecornua, Macron je ministrima poručio da bi to značilo "motion de dissolution", odnosno da bi mogao raspustiti parlament i raspisati nove izbore.

 

Lecornu je rekao da mu je jedina misija donijeti proračun za Francusku, ali je priznao da mora dopustiti zastupnicima veći utjecaj na zakon i druge politike kako bi spriječio još jedan pad vlade.

"Francuska mora imati proračun jer postoje hitne mjere koje treba provesti bez odgode", rekao je Lecornu u utorak.

Nacrt proračuna predstavljen parlamentu u utorak predviđa smanjenje deficita na 4,7 posto BDP-a s 5,4 posto ove godine. Dvije trećine prilagodbi temelji se na mjerama štednje, uključujući nepopularno zamrzavanje mirovina i socijalnih davanja.

Nacrt također predviđa produljenje privremenog povećanja poreza na dobit za najveće tvrtke, namet za najbogatije građane te novi porez na imovinu u holding društvima. Vlada od tih mjera očekuje ukupno 6,5 milijardi eura prihoda.

Lecornu je rekao da zastupnici mogu izmijeniti te prijedloge, ali da konačni deficit ne smije premašiti pet posto BDP-a.

"Vaš se tekst može mijenjati, i mi ćemo to učiniti", rekao je Vallaud. "Vaša početna linija neće biti naša završna linija."

Posljednjih su tjedana Macronovi saveznici, uključujući Elisabeth Borne - premijerku koja je progurala mirovinsku reformu - pozivali Lecornua i Macrona da popuste pred zahtjevima oporbe. Ekonomski stručnjak Philippe Aghion, koji je savjetovao Macrona u predsjedničkoj kampanji 2017. i koji je ovog tjedna dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju, također je izjavio da bi se reforme trebale odgoditi do izbora 2027.

"To je jednostavno zaustavljanje sata na godinu dana", rekao je Aghion u emisiji France 2 u ponedjeljak. "Ne znam izaziva li riječ ‘suspenzija’ strah, ali jasno je da je to ono što treba učiniti - to je način da se smire tenzije."

Potpuna suspenzija koštala bi 400 milijuna eura sljedeće godine i 1,8 milijardi eura do 2027., prema Lecornuovim riječima.

"Živimo, i nastavit ćemo živjeti, u vremenu krize", rekao je Lecornu. "Možemo ili patiti zbog toga ili to iskoristiti u svoju korist. Možemo ili mijenjati ili biti promijenjeni."