Hrvatska će još dulje vrijeme biti neto korisnik europskog proračuna, bez obzira na moguća buduća proširenja, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.
"Mi ćemo još (...) dulje vrijeme biti korisnik, dakle uplaćivat ćemo manje nego što ćemo dobivati", rekao je Plenković, koji je u ponedjeljak sudjelovao na godišnjem samitu o budućem višegodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Plenković je rekao da je u proteklih gotovo 11 godina članstva Hrvatska povukla više od 20,2 milijarde eura te da je u plusu od 14,5 milijardi eura.
Čitaj više
Slovenija među najprosperitetnijim državama EU-a, u Hrvatskoj druga priča
Hrvati ne vjeruju da će se država učinkovito brinuti za njih u mirovini.
22.04.2024
Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore
Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan.
18.04.2024
U Europskoj uniji nezaposlenost pada, ali mladi sve teže do posla
Stopa nezaposlenosti u EU, kao i u Hrvatskoj, u veljači iznosila šest posto, u eurozoni 6,5 posto.
03.04.2024
Dizelaši nestaju s europskih prometnica, hibridi najviše rastu
U prvom kvartalu ove godine prodano je 355.352 dizelaša, naspram 397.655 u prva tri mjeseca 2023. godine.
23.04.2024
"Ta nam sredstva omogućavaju brže lovljenje koraka s onima koji su dulje u Europskoj uniji ili su ekonomski snažniji i razvijeniji", rekao je Plenković.
Bloomberg
Što se tiče proširenja i njegova utjecaja na buduća primanja iz europskog proračuna, Plenković je rekao da tu postoje dvije različite situacije.
Prva je proširenje na zapadni Balkan, koji svojom veličinom i relativno malim brojem stanovnika ne može ugroziti postojeće odnose između neto primatelja i neto uplatitelja u europski proračun.
Jedina zemlja čije će eventualno članstvo jako utjecati na proračun EU-a je ona iz druge situacije, Ukrajina, ali to će se rješavati na "drugi, cjelovitiji način, posebno uzimajući u obzir rusku agresiju na tu zemlju koja još traje", rekao je Plenković.
.webp){kind=icon}
