Slovenija među najprosperitetnijim državama EU-a, u Hrvatskoj druga priča

Hrvatska se od 27 zemalja Europske unije nalazi na 21. mjestu prema Indeksu prosperiteta. Iako objektivno napredujemo u nekim pokazateljima, druge države napreduju slično ili čak brže.

Među pobjednicama su Češka i Slovenija, dok je Grčka na samome dnu jer se još nije oporavila od šoka koji je pretrpjela prije više od deset godina u dubokoj recesiji, te se zapravo nalazi na rubu bankrota, stoji u istraživanju Erste banke koje je objavila slovačka podružnica Erstea.

Od susjednih zemalja koje se nalaze ispred nas je Slovenija koja je na visokom petom mjestu prema Indeksu prosperiteta, Italija na 17. mjestu, a Mađarska je dva mjesta iza Hrvatske, na 23. mjestu. Kako se navodi u istraživanju, odmah iza Mađarske je Slovačka, čije je gospodarstvo među najneproduktivnijima unutar EU-a.

Rastom BDP-a u europskom vrhu

Gledajući bruto domaći proizvod po stanovniku, naše gospodarstvo spada među prvih deset najproduktivnijih unutar EU-a. Hrvatska je na desetom mjestu, a od susjeda su ispred nas samo Slovenci na sedmom mjestu, dok je Italija na 18. mjestu, a Mađarska pri samom dnu, na 25. mjestu.

Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj i dalje pokazuje otpornost te je s 2,8-postotnim rastom BDP-a u 2023. ostala daleko iznad prosjeka Europske unije. To je ponajviše posljedica brzorastućeg sektora turizma i snažnog priljeva sredstava iz EU-a, poticajne fiskalne politike, jakog tržišta rada te velikog priljeva doznaka radnika iz inozemstva, što je potaknulo stabilan rast osobne potrošnje, stoji u nedavno objavljenom izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije.

Turizam je uz BDP jedan od zamašnjaka rasta BDP-a | Zvonko Kucelin/Hina

Ukupan rast BDP-a u Hrvatskoj je u 2023. iznosio 15,8 posto u usporedbi s razdobljem prije pandemije koronavirusa 2020. godine. Na prosjek EU-a najviše su utjecala velika gospodarstva Francuske i Njemačke, čiji se gospodarski rast kreće sporije nakon pandemije. Od susjednih zemalja, u Sloveniji je rast bio 8,3 posto, u Mađarskoj pet posto, a u Italiji 4,2 posto.

Brige oko umirovljenja

Hrvati ne vjeruju da će se država učinkovito brinuti za njih u mirovini. Na šire pitanje u istraživanju Europske komisije o financijskoj pismenosti, 64 posto Hrvata odgovorilo je da nije sigurno hoće li imati dovoljno novca za ugodan život u mirovini.

Čak 84 posto anketiranih Hrvata misli da neće imati dovoljno novca za život u mirovini | Depositphotos

Od naših susjeda članica EU-a, u tom području, Slovenci su odgovorili u jednakom postotku, Italija 57 posto, dok je Mađarska na samom dnu jer čak 73 posto Mađara smatra da neće imati dovoljno novca za ugodan život u mirovini.

Premalo mladih radi

Veće sudjelovanje mladih i osoba u postproduktivnoj dobi mogla bi ublažiti pritiske na tržište rada koji proizlaze iz demografskih promjena. U obje kategorije, bogatije zemlje općenito imaju veće sudjelovanje na tržištu rada. Dio te razlike može se objasniti prosječnim očekivanim životnim vijekom i očekivanim zdravim životnim vijekom, ali kulturno i radno okruženje također oblikuje spremnost za sudjelovanje u procesu rada.

Hrvatska ima vrlo nizak udio mladih u radnom kontingentu | Depositphotos

Stopa sudjelovanja na tržištu rada u dobi od 15 do 24 godina u Hrvatskoj je izrazito niska. Podaci pokazuju kako je zaposlenih u toj dobnoj skupini 33 posto. Na prvom mjestu je Nizozemska s visokih 82 posto. Od susjednih zemalja, Slovenija ima udio od 36 posto, Mađarska 31 posto te Italija 26 posto.

Ipak, stopa sudjelovanja na tržištu rada u dobi od 65 i više godina u Hrvatskoj iznosi četiri posto, što je izrazito pozitivan rezultat u usporedbi s ostatkom zemalja Europske unije. Na prvom mjestu je Estonija sa 17 posto. Od susjednih zemalja, Mađarska ima udio od sedam posto, a Slovenija i Italija po pet posto.

Ne zanimamo visokokvalificirane radnike

Potrebno znanje, kompetencije i iskustvo također bi mogli donijeti u zemlju visokokvalificirani stručnjaci iz trećih zemalja. Za takve ljude unutar EU-a postoji tzv. plava karta. Osnovni uvjet za stjecanje je viša stručna sprema u obliku visokog obrazovanja. 

U Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima Eurostata, dodijeljeno 114 plavih karata na milijun stanovnika, u Sloveniji 62, dok u Mađarskoj samo dvije.

U Hrvatskoj je dodijeljeno više plavih karti nego u Sloveniji | Depositphotos

U 2022. godini Slovačka je izdala samo 14 plavih karata, što predstavlja 2,6 izdanih dozvola na milijun stanovnika. Češka ima 636 karti (60,5 na milijun stanovnika), a Poljska gotovo 5000 (130 na milijun stanovnika). Apsolutni rekorder je Njemačka koja je dala čak 77 posto svih dodijeljenih plavih karata (82 tisuće u 2022. odnosno 760 plavih karata na milijun stanovnika).

Niska kvaliteta života

Podaci pokazuju kako su Hrvati iznimno nezadovoljni kvalitetom života u svojoj zemlji u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU-a. Indeks ljudskog razvoja (HDI) prati tri osnovne dimenzije kroz četiri parametra: životni vijek, bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika, očekivani broj godina školovanja djece (tj. očekivani broj godina školovanja) i prosječni broj godina školovanja maturanata. Dakle, zdravlje, obrazovanje i bogatstvo/prosperitet važni su za ljudski razvoj.

Hrvati iznimno nezadovoljni kvalitetom života u svojoj zemlji | Depositphotos

Hrvatska se nalazi među zemljama pri samome dnu, odnosno na 24. mjestu. Mjesto ispod nas zauzela je Mađarska. Slovenija je na 11. mjestu, dok je Italija na 20. mjestu.

Šveđani su od svih zemalja najzadovoljniji, što pokazuje i visoko prvo mjesto na ljestvici, dok su izrazito nezadovoljni Bugari koji su na posljednjem mjestu prema Indeksu ljudskog razvoja, objavio je Eurostat.

Ne stojimo dobro na indeksu percepcije korupcije

Hrvatska se u najnovijem izdanju Indeksa percepcije korupcije, koje je objavila organizacija Transparency International, ponovno našla na 57. poziciji, zadržavši rezultat od 50 bodova kao i prethodne godine. Uspoređujući s ostalim zemljama Adria regije, Hrvatska pokazuje bolje rezultate u borbi protiv korupcije, no tu je bolja Slovenija koja s Italijom dijeli 42. mjesto s ocjenom od 56 bodova.

Nema napretka u borbi s korupcijom | Depositphotos

Značajno je napomenuti da su neke od vodećih svjetskih ekonomija poput njemačke, koja zauzima 9. mjesto, i francuske, na 20. mjestu s 71 bodom, također visoko rangirane, iako s blagim oscilacijama u bodovima u odnosu na prethodnu godinu.

Malo štedimo

Stopa štednje koju možemo ostvariti iz svojih prihoda odavno je ispod prosjeka Europske unije. U desetogodišnjoj usporedbi prosječni Europljanin može uštedjeti 12,9 posto.

Hrvatska se od svih članica EU-a nalazi na 16. mjestu po stopi štednje, dok je na prvom mjestu Malta, a na posljednjem Grčka. Također, sve susjedne države u tom su području naprednije od nas, Slovenija je na drugom mjestu po štednji, dok Mađarska i Italija po stopi štednje dijele deseto mjesto.

Zaostajemo brojem startupova i inovacija

Po broju startupova na milijun stanovnika zauzimamo 21. mjesto u EU-u. Kako bi se taj broj povećao, potrebno je zaustaviti odljev mozgova u inozemstvo te početi motivirati visokokvalificirane i talentirane radnike da se vrate ili dođu u Hrvatsku. Upravo ti ljudi imaju potencijal povećati razinu plaća u zemlji i sudjelovati u povećanju produktivnosti rada.

Brojem startupova smo pri dnu Europske unije | Depositphotos

Dobro obrazovanje, kvalitetne škole i znanstvene institucije temeljene na načelima izvrsnosti podržat će pojavu inovativnijih oblika poslovanja, što stvara obećanje održivog prosperiteta za zemlju, istaknuto je u istraživanju Erste Banke.

Također trebamo povećati mobilnost na tržištu rada te pojednostaviti birokratske procese kako bismo privukli talentirane radnike iz tzv. trećih zemalja. U tom kontekstu mogu se pozitivno ocijeniti mjere koje sadašnja Vlada poduzima za racionalizaciju procesa zapošljavanja radnika iz trećih zemalja.

Digitalne vještine temelj za uspjeh

Europska unija ima cilj da do 2030. najmanje 80 posto njezina stanovništva bude digitalno vješto. U 2023. godini taj je pokazatelj u EU-u bio na razini 55 posto građana u dobi od 16 do 74 godine. Postotak digitalno vještih građana u Hrvatskoj iznosi 59 posto.

Nije iznenađujuće da postotak stanovnika s takvim vještinama opada s godinama. Najveće postotke u EU-u bilježimo u dobnoj skupini od 16 do 34 godine. U prosjeku, razina osnovnih digitalnih vještina je nešto ispod 70 posto. Istovremeno, žene imaju nešto bolje rezultate u tim dobnim kategorijama. 

Jaz između muškaraca i žena u STEM obrazovanju

Razlika u plaćama između spolova nije samo etičko pitanje. To ima mnoge posljedice, uključujući gubitak ljudskog kapitala, nižu potrošnju i niži gospodarski rast, što predstavlja prijetnju dugoročnom prosperitetu zemlje.

Depositphotos

U područjima prirodnih znanosti, tehnologije i matematike (STEM) u Hrvatskoj, žene čine 37,9 posto studenata, što je malo iznad prosjeka EU-a koji iznosi 32,8 posto.

Samo smanjenje jaza između muškaraca i žena u STEM obrazovanju moglo bi pomoći u smanjenju jaza u vještinama, povećati zaposlenost i posebice povećati produktivnost žena. U konačnici, to bi podržalo gospodarski rast kroz ukupnu veću produktivnost i povećanu aktivnost na tržištu rada. Veća produktivnost u STEM području potencijalno može dovesti do viših plaća, a time i do smanjenja jaza u prihodima.

Prema studiji EIGE o ekonomskim prednostima rodne ravnopravnosti u Europskoj uniji, povećanje sudjelovanja žena u STEM studijama moglo bi imati pozitivan učinak na gospodarski rast EU-a i doprinijeti povećanju BDP-a EU-a po glavi stanovnika od 2,2 posto do tri posto 2050. godine, što predstavlja rast BDP-a od 610 do 820 milijardi eura.

Nedostaje nam potencijal žena

MojPosao

Upravo u plaćama između muškaraca i žena vidi se značajna razlika, jer žene u prosjeku zarađuju gotovo 18 posto manje od muškaraca. Bez učinkovitog uključivanja žena na tržište rada i boljeg iskorištavanja njihovih potencijala, naš gospodarski rast bit će uvelike ograničen. Prilika za promjenu vidi se u niskoj uključenosti žena u visokosofisticirana STEM područja (prirodne znanosti, tehnologije, matematika). U području rada znanosti, istraživanja i tehnologije, koji su nužna osnova za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, nedostaje nam potencijal žena.

Potrebno je pronaći rješenja kako pomoći ženama da se lakše vrate na posao nakon prekida karijere, zbog primjerice, odgoja djece, brige o članovima obitelji ili kućanstvu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar