Nakon parlamentarnih izbora održanih u srijedu, Hrvatska se suočava s teškim pregovorima za formiranje vladajuće većine ili potencijalno nestabilnim razdobljem s manjinskom vladom, tvrde svjetske agencije. HDZ je zasjeo na čelo rezultata izbora, ali s manje mandata nego prije dvije godine, što sugerira da će biti izazovno sastaviti većinu, izvještava francuska agencija AFP, a prenosi Hina.
HDZ i premijer Andrej Plenković osvojili su 61 mandat, naspram 66 osvojenih 2020. godine, dok se SDP predsjednika Zorana Milanovića nalazi na drugom mjestu s 42 mjesta. Međutim, nijedna stranka nije osvojila dovoljno mandata (76) za samostalno formiranje vlade.
AFP ističe da su sve opcije za koalicije otvorene za zemlju članicu NATO-a od 2009. i Europske unije od 2013. godine, koja i dalje pati kao jedna od najsiromašnijih zemalja u EU-u s prosječnom mjesečnom plaćom od 1.240 eura.
Čitaj više
HDZ relativni pobjednik izbora, čeka nas intenzivna politička trgovina
Nakon preko 99 posto prebrojanih glasova niti jedna stranka nije dobila dovoljan broj glasova za formiranje vlade.
18.04.2024
Na biralištima prijepodne 130 tisuća više glasača u odnosu na prošle izbore
Do 11:30 sati glasovalo je gotovo 750 tisuća građana ili 24,18 posto, ističu iz DIP-a.
17.04.2024
Bira se novi saziv Hrvatskog sabora na izborima drukčijim od dosadašnjih
U Sabor se bira 151 zastupnik, od čega 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj.
17.04.2024
Građani od nove vlade očekuju dodatno porezno rasterećenje rada
Rasterećenje rada moglo bi se provesti podizanjem neoporezivog dijela plaće i rasterećenjem rada umirovljenika, prema anketi portala Moj posao.
15.04.2024
AFP ističe da je korupcija dugo bila problem za konzervativnu stranku HDZ, koja je najčešće vladala Hrvatskom od njezina osamostaljenja 1991. godine. Nekoliko ministara moralo je podnijeti ostavke posljednjih godina zbog skandala, što je zasjenilo politički život zemlje.
Oporbeni SDP također nije zadovoljan rezultatom izbora i najavili su pregovore već od četvrtka, prenosi britanska agencija Reuters.
Rezultat izbora mogao bi utjecati na ključne politike, uključujući stav prema sukobu u Ukrajini i odnosima s Europskom unijom. Plenković podržava Ukrajinu, dok oporba nije sklona takvom stavu, navodi Reuters, a piše Hina.
Tanak rezultat vjerojatno će dovesti do političke nestabilnosti u zemlji članici EU-a, dok će glavne stranke pokušavati sklopiti saveze s drugim frakcijama koje imaju različita politička stajališta, prenosi Reuters.
Njemačka agencija DPA ističe da je HDZ premijera Andreja Plenkovića postala najjača stranka, ali nedovoljno snažna za apsolutnu većinu. Izbori su obilježeni ljutim rivalstvom između Plenkovića i predsjednika Milanovića, koji je skloniji proruskom stavu, smatra agencija.
DPA također navodi da su grube izjave predsjednika Milanovića zaslužne za nadimak "hrvatski Trump". Analitičari vjeruju da je Plenković želio izvanredne izbore kako bi spriječio daljnji pad popularnosti, navodi agencija. Kritizira se i Plenkovićeva politika proširenja koruptivnih mreža u državi te nedavno imenovanje glavnog tužitelja Ivana Turudića.
Slovenska agencija STA prenosi da je relativni pobjednik izbora Andrej Plenković, dok se koalicija lijevog centra, predvođena SDP-om, smatra gubitnikom. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin izrazio je spremnost na razgovore koji će dovesti do promjena.